Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...
Početkom lipnja iz tiska je izašla knjiga Kronike zavičajnih refleksija autora Zvonimira Pelajića u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKUPD-a Matoš iz Plavne kao prva u... detaljnije...
Sredinom svibnja 2018. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio je na svom internetskom portalu digitalizirano izdanje vjersko-informativnog lista Bačko klasje, koji se može naći na linku: periodika detaljnije...
Koncem travnja 2018. godine objavljen je zbornik radova Urbani Šokci 11/12 pod naslovom Tradicijska kultura i kulturna baština Šokaca i Bunjevaca – zemlja, čuvari i baštinici što je... detaljnije...
Na današnji dan prije točno deset godina, 10. ožujka 2008. godine, Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine donijela je odluku o Osnutku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Drugi suosnivač Zavoda... detaljnije...
Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2017. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...
Na svom redovitom radnom susretu, održanom 25. studenoga 2017. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...
U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...
Osmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja 2017. godine. Na 352 stranica, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih... detaljnije...
O tavankutskom Seminaru bunjevačkog stvaralaštva iz kuta polaznika koji dolaze iz Hrvatske
- Hitovi: 114
Na seminare bunjevačkog stvaralaštva redovito se javljaju i polaznici iz Hrvatske. U razgovoru s dvoje od njih pokušali smo saznati kako oni kao osobe „sa strane“ doživljavaju kulturnu baštinu bunjevačkih Hrvata, koja se izučava na ovom seminaru. Jedan od njih je Ivica Ivanković iz Kupljenova kod Zaprešića, urednik i novinar u redakciji narodne glazbe Hrvatskoga radija, po struci etnolog i polonist.
Objavljen „Godišnjak za znanstvena istraživanja“ ZKVH-a br. 9
- Hitovi: 363
Deveti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je koncem srpnja 2018. godine. Ovaj, obiman broj, na 448 stranica, donosi 15 znanstvenih i stručnih radnji, sve prvoobjave, koje tematiziraju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u sedam tematskih cjelina, u kojima su radnje iz društvenih i humanističkih znanosti, a čija objava ima značaj znanstvenog prinosa za sve subetničke skupine Hrvata u Vojvodini.
84. „Dužionica“ u Somboru
- Hitovi: 152
Ovog ljeta žetva je bila pravo otimanje ljetine ispod ćudljivog neba. Čak su i suvremeni kombajni koji na dan „gutaju“ hektare žita gubili utrku s kišom koja je malo-malo tjerala ratare s njiva. I podsjetilo je ovo ljeto ratare da se za svaki otkos žita, svako zrno skinuto prije tuče ili oluje iznova i iznova moraju zahvaljivati Bogu. Kao što su to radili i stoljećima prije. U svojim obiteljima, pokorno se zahvaljujući Bogu što je uslišio njihove molitve, sačuvao ljetinu i podario sigurnost do naredne žetve. Vremenom su te obiteljske zahvale postale javne slaveći se u crkvi. A te javne proslave završetka žetve i blagoslov kruva od novog žita kod Hrvata Bunjevaca u Somboru traju duže od osam desetljeća – točnije 84 godine. Nekada su se osim u Hrvatskom domu Dužionice priređivale na svim okolnim salašima, ali se one za razliku od središnje Dužionice u Somboru nisu održale, ali je i ove godine završetak žetve obilježilo Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Vladimir Nazor, i to na 84. Dužionici. Bandaš i bandašica ovogodišnje Dužionice bili su Milorad Stojnić i Sara Horvat iz Berega.
„Dužijanca“ - Svečana akademija
- Hitovi: 211
Prije točno 50 godina, 1968., održano je prvo Takmičenje risara, prva gradska Dužijanca, zapravo te godine je Dužijanca izašla na ulice grada Subotice, a prije 25 godina, 1993., su se Katolička Crkva i Grad Subotica ujedinili i od tada, pa sve do danas, skupa zahvaljuju Bogu za plodove zemlje. Svi ovi zlatni i srebrni jubileji bili su povod za ograniziranje svečane akademije, na kojoj je organizator – Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca, zahvalila svima koji su radili ili još uvijek rade za Dužijancu. Na akademiji, koja je održana 19. srpnja u Velikoj vijećnici Gradske kuće, dodijeljene su zahvalnice, plakete i statua risara. Statua risara, kao najvrednija nagrada dodijeljena je Subotičkoj biskupiji, Gradu Subotici, Hrvatskom kulturnom centru Bunjevačko kolo i Lazi Vojniću Hajduku, dugogodišnjem predsjedniku OO Dužijance.
VII. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu
- Hitovi: 132
Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec iz Tavankuta je od 16. do 21. srpnja organiziralo VII. seminar bunjevačkog stvaralaštva. Polaznici seminara stigli su iz Hrvatske, Njemačke, Meksika i Srbije. Njih četrdeset su se u pet dana oprobali u različitim radionicama, teorijskim i praktičnim vještinama. Seminar se pokazao kao prigodno mjesto za osobe koje žele više naučiti o bunjevačkoj kulturnoj baštini.
Razgovor s Mladenom Franjom Nikšićem
- Hitovi: 203
Mladen Franjo Nikšić ima dinamičnu i bogatu životnu priču. Ova legenda kulturnog miljea Novog Sada, u kojem živi od 1945. godine (rodio se u Hercegovcu, pokraj Garešnice 1929. godine), i u svojim poznim godinama sposobna je oživjeti ozračje onog Novog Sada kakvog više nema. Najuspješnije to čini na svojim grafikama i akvarelima, na koje preciznošću građevinskog tehničara, što je njegova profesija, upečatljivo i precizno, a kitnjasto i razdragano, kao u zrcalu, preslikava gradsku arhitekturu. Kako ugođaj života u ambijentu bogatog graditeljskog izričaja, dokazano, oplemenjuje čovjekovu dušu, generacije stanovnika Novog Sada, novih i starih, privremenih i stalnih, moraju mu biti zahvalne. Znaju to dobro u Matici srpskoj, u Novosadskom klubu, u bezbrojnim kavanama i drugim javnim i skrivenim prostorima koje krase njegove grafike. Nikšić, sa značajnim optimizmom, ali i sjetom, kaže da su novosadske građevine još uvijek lijepe i privlačne i da ih i dalje jako voli.
Marija i Stipan Kujundžić, domaćini „Takmičenja risara“ 2018.
- Hitovi: 171
Brojne su manifestacije pod okriljem Dužijance i svi mi rado odemo pogledati, vidjeti, a nerijetko i prokomentirati što je valjalo, a što ne. Pitamo li se ikada tko je sve to uradio? Tko pripremio? Tko su ljudi koji su utkali sebe u to?
Jedna od takvih manifestacija koja iziskuje veliki posao jest i Takmičenje risara. Ove godine domaćini Takmičenja risara bili su Marija i Stipan Kujundžić, no to je bio samo onaj dio koji je običan posjetitelj vidio. Iako mislimo kako je njihov zadatak bio samo dočekati goste i biti domaćinima, oni su radili danima prije, a i poslije. Tako rade posljednjih 27 godina.
Od 1991. godine kada su se prvi put uključili u ovu manifestaciju, unijeli su puno novina, puno toga postavili na svoje noge, uključili i druge ljude u organiziranje i pripremanje kako ove, tako i drugih manifestacija.
Knjiga „Povijest podunavskih Hrvata…“ R. Skenderovića predstavljena i u Tavankutu
- Hitovi: 136
„Da su podunavski Bunjevci i Šokci Hrvati nije nešto što se dogodilo nekakvom propagandom između dva svjetska rata kao što su tvrdili pojedini srpski povjesničari prije 1990. godine, nekakvim dekretom Komunističke partije 1945., već je naš identitet tu bio star, ukorijenjen, povezan s ostalim Hrvatima na čitavom hrvatskom etničkom prostoru“, istaknuo je zagrebački povjesničar Robert Skenderović na predstavljanju svoje knjige Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije, koje je u srijedu, 18. srpnja, u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu priredio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, u čijoj je sunakladi, uz Podružnicu za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest iz Slavonskog Broda, ona objavljena koncem 2017. godine. Nakon promocije u Subotici, Budimpešti i Zagrebu, predstavljanje je održano u Tavankutu, mjestu autorovih predaka.
