Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata

Izdvajamo

Prev Next

Pandemija zarazne bolesti COVID-19 suočila je sve institucije, udruge i pojedince koji se bave kulturnom djelatnošću s velikim izazovima na koje odgovaraju na način koji je moguć u... detaljnije...

Tragom starih matičnih knjiga u Subotici : Povijest jedne male grane velike porodice Skenderović naslov je knjige Ivana Skenderovića koja izlazi kao četvrta u Biblioteci Prinosi za povijesna... detaljnije...

Bogata baština – trajni zalog naše budućnosti tema je zidnog i stolnog kalendara za 2021. godinu u čijoj izradi i objavi zajednički sudjeluju hrvatske profesionalne institucije i organizacije:... detaljnije...

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dovršio je u studenom i predao u tisak likovnu monografiju pod nazivom Cilika Dulić Kasiba, koju autorski potpisuje povjesničarka umjetnosti Olga Šram. Urednica... detaljnije...

Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...

Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...

Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...

Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...

Hitovi: 76

godišnji koncert jelacic 2021Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Jelačić iz Petrovaradina priredilo je 20. lipnja 2021. godine godišnji koncert u Velikoj dvorani SPENS-a u Novom Sadu. Vrela lipanjska večer, uz miris lipe, donijela je za oko stotinu posjetitelja i radost uživanja u veselim notama kojima su jelačićevci razgaljivali svoju publiku, uvježbavajući time svoje glasove i nastup za nove susrete s publikom koji su im u planovima. Nakon dulje stanke, uvjetovane pandemijom, članovi mješovitog zbora, klape i tamburaškoga orkestra su se ponovo počeli sakupljati i vježbati u ožujku, a od tada su održali dva uskršnja koncerta. Tradicionalno, međutim, ljetni dio sezone započinju godišnjim koncertom.

Hitovi: 59

monoštorska jila m. šeremešićTisto na rizance, fluta, zaprigana čorba, gusta čorba, popara, gra i rizanaca, papula, zaprigani gra, tašci, šterc, nasuvo kupusem, nasuvo jajcima, neka su od starih jila koja su bila nekada, a i sada su u po nekim obiteljima, svakodnevni dio monoštorske trpeze. Ova jela, i još sedamdesetak drugih, nalaze se u kuharici Ajte s nama autorice Marije Šeremešić, koja je tiskana u nakladi UG-a Urbani Šokci iz Sombora. Knjiga je pisana na šokačkoj ikavici, a na kraju je popis riječi iz šokačkog govora. Značajan doprinos ovoj knjizi dali su kazivači, a ponajviše Eva i Petar Pašić (Drckovi).

Hitovi: 84

anusicOsječko-baranjski župan Ivan Anušić obišao je u srijedu Kuću monoštorske župe koju lokalna hrvatska zajednica u Monoštoru uređuje i koja treba postati mjesto okupljanja i prezentiranja kulture i tradicije Hrvata Šokaca. Anušić je obećao da će Osječko-baranjska županija i dalje pomagati Hrvate u Srbiji, pa i projekt daljeg uređenja i opremanja ove kuće.

Hitovi: 97

agmDjelo i lik središnje osobe hrvatske moderne i jednog od najvećih hrvatskih književnika uopće Antuna Gustava Matoša (1873. – 1914.) pobuđuju interes i suvremene publike i književnih znanstvenika. Jedan od pokazatelja toga je i manifestacija Dani Antuna Gustava Matoša koja je ove godine održana peti puta, povezujući više mjesta u Hrvatskoj i Srbiji vezanih za njegove životne postaje, ali i obiteljsku priču. Manifestacija je održana od 10. do 13. lipnja u pet mjesta: Tovarniku, Vinkovcima, Zagrebu, Plavni i Beogradu, a organizirali su je Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u suradnji s Gradskom knjižnicom Vinkovci i Zakladom Antuna Gustava Matoša iz Beograda. Pokrovitelj manifestacije bilo je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Hitovi: 74

mala duzijancaDjeca obučena u bunjevačku narodnu nošnju, a predvođena malim bandašom Davorom Dulićem i malom bandašicom Marijom Kujundžić, na blagdan sv. Antuna, 13. lipnja 2021. godine, zahvalila su Gospodinu za kruh svagdanji, za njive naše prostrane ravnice. Misno slavlje Dužijance malenih predvodio je katedralni župnik mons. Stjepan Beretić uz suslavlje predsjednika UBH-a Dužijanca i župnika župe sv. Roka iz Subotice mons. dr. Andrije Anišića te đakona Ferenca Sótanyija. 

Hitovi: 90

lešinaUdruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca je 14. lipnja 2021. godine obilježila 50. obljetnicu smrti Justike Skenderović Lešine (1889. – 1971.), prve predsjednice Katoličkog divojačkog društva i prve organizatorice Dužijance. Udruga je sjećanje na zaslužne pojedince uvrstila u svoj program, a također je u planu napraviti popis osoba koje su s ljubavlju i zahvalnošću radile za Dužijancu. 

Hitovi: 55

lešina 2Organizaciju prvih Dužijanci vodile su članice Katoličkog divojačkog društva. Uloga i značaj ove ženske, katoličke i laičke udruge pod vodstvom Justike Skenderović Lešine ogledala se ponajprije u činjenici da je upravo kroz njezino djelovanje Dužijanca stekla obilježje javne svetkovine. 

Hitovi: 74

dužijanca i.Što je dužijanca? Što sve jest dužijanca? Što je ona danas i što je bila svih ovih 111 godina otkako se javno organizira? 
Mnogoliki je ona izraz kulturne baštine Hrvata Bunjevaca, simbol i znak njihovog identiteta, jedinstveni kulturni i društveni fenomen. Dužijanca se u svim svojim izrazima razvija, obogaćuje novim sadržajima, a istovremeno na najljepši način čuva svoju neprekinutu suštinu. Ona je svakako i ogromno polje za sve koji s ljubavlju otkrivaju njene ljepote, a za znanstvene istraživače njiva zbog koje će sve drugo prodati.

  1. Iz povijesti ,,Dužijance" (II.)
  2. Iz povijesti „Dužijance" (III. dio)
  3. Iz povijesti „Dužijance" (IV.)
  4. Iz povijesti „Dužijance" (V.)