Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...
Početkom lipnja iz tiska je izašla knjiga Kronike zavičajnih refleksija autora Zvonimira Pelajića u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKUPD-a Matoš iz Plavne kao prva u... detaljnije...
Sredinom svibnja 2018. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio je na svom internetskom portalu digitalizirano izdanje vjersko-informativnog lista Bačko klasje, koji se može naći na linku: periodika detaljnije...
Koncem travnja 2018. godine objavljen je zbornik radova Urbani Šokci 11/12 pod naslovom Tradicijska kultura i kulturna baština Šokaca i Bunjevaca – zemlja, čuvari i baštinici što je... detaljnije...
Na današnji dan prije točno deset godina, 10. ožujka 2008. godine, Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine donijela je odluku o Osnutku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Drugi suosnivač Zavoda... detaljnije...
Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2017. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...
Na svom redovitom radnom susretu, održanom 25. studenoga 2017. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...
U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...
Osmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja 2017. godine. Na 352 stranica, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih... detaljnije...
Održana manifestacija „U svečanom ruhu, svetkujemo sve kirbaje u istom danu“
- Hitovi: 7
Teško je bilo Hrvatima iz Srijema devedesetih godina napustiti svoja rodna mjesta, ostaviti svoj dom, svoju rodbinu, susjede i svoj mir potražiti u nekima od mjesta Hrvatske. Danas, poslije više od 25 godina, svi su se snašli, navikli se na novo okruženje, zaposlili se, ali uspomene i sjećanja na njihova rodna mjesta i običaje u njima nisu zaboravili. Najljepša su ona, kako oni pričaju, koja su vezana za proslavu crkvenog goda, kirbaja, kada je svako kućanstvo s radošću dočekivalo brojne goste. Toga dana mještani Gibarca, Kukujevaca, Sota, Morovića, Vašice i svih ostalih sela gdje su većinu stanovništva činili Hrvati tijekom cijelog dana organizirali su razne svečanosti, kako bi kirbaj bio proslavljen na dostojan način. Kako uspomene ne bi izblijedile i kako bi se običaji prenijeli na mlađe generacije Zavičajna udruga Gibarac već drugu godinu za redom organizira manifestaciju U svečanom ruhu, svetkujemo sve kirbaje u istom danu, koja se održava u Čepinu.
Natjecanje u pucanju bičevima
- Hitovi: 8
Pucalo se bičevima i ove godine u Đurđinu, na ledini pored crkve sv. Josipa Radnika. U utorak, 17. srpnja, okupilo se i staro i mlado, kako bi pogledali ovo umijeće. Bičevi su se posuđivali onima koji ih nemaju, a žele se oprobati, dok su kod onih iskusnih pucali i švigari. Svaki natjecatelj imao je priliku pokazati svoje umijeće, a male tajne sačuvali su za sebe. Onima čiji je bič najviše puta puknuo dodijeljene su i nagrade, i to u pet kategorija. Na četvrto natjecanje odazvalo se oko 20 odraslih natjecatelja i desetak djece, koja su budućnost ove manifestacije koja je uvrštena u program Dužijance 2018.
Martina Romić izabrana za najljepšu Hrvaticu izvan Hrvatske u narodnoj nošnji
- Hitovi: 245
Martina Romić iz Subotice osvojila je prvo mjesto na Reviji tradicijske odjeće i izboru najljepše Hrvatice izvan Hrvatske u narodnoj nošnji, koja je održana prošloga tjedna u Tomislavgradu, u Bosni i Hercegovini. Manifestacija je održana peti puta, a ima za cilj povezivanje i jačanje veza i zajedništva Hrvata diljem svijeta. Hrvatice iz Srbije sudjelovale su na Reviji četvrti put, ali prvi puta s najvećim uspjehom (prije tri godine drugo mjesto osvojila je Lidija Sarić iz Tavankuta). Ove je godine Revija okupila 19 djevojaka iz 17 zemalja – Australije, Austrije, Bolivije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Čilea, Italije, Kanade, Kosova, Mađarske, Makedonije, Meksika, Njemačke, Rumunjske, SAD-a, Srbije i Švedske.
Izložba „S Božjom pomoći – Ris i Takmičenje risara“ u Gradskom muzeju
- Hitovi: 68
Tradicionalna izložba S Božjom pomoći koja se redovito održava u okviru programa subotičke Dužijance ove godine obrađuje dvije teme – Ris i manifestaciju Takmičenje risara a može se pogledati u Gradskom muzeju u Subotici. Organizatori izložbe su Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca i Katoličko društvo Ivan Antunović u suradnji s Gradskim muzejom.
Temu izložbe odredila je činjenica da se ove godine obilježavanja 50 godina od održavanja prve gradske Dužijance (1968.), kada se prvi puta organiziralo Takmičenje risara kao sastavni dio programa Dužijance. Izložba je multimedijalna i ima za cilj fotografijama, autentičnim predmetima i filmom o risu prikazati žetvene radove u prošlosti, manifestaciju Takmičenje risara i druge sadržaje vezane uz temu postava. Autori izložbe su etnologinja Bojana Poljaković-Popović i Marinko Piuković.
Međunarodni „Festival marijanskog pučkog pivanja“ u Monoštoru
- Hitovi: 130
„Predvečerje sunčanog dana. Vrbe su se talasale u nedogled. U nemirnim vodama Dunava utopilo se nebo. Sparina. Oživjeli nasipi s djecom i odraslima. Užarenih lica kolona se kretala poput nemirnog lahora panonskom ravnicom. Na obzoru, kao u nebo propeta, zavjetna kapelica. Dijelom zaklonjena krošnjama drveća koje ju okružuje, a s prednje strane, polukružnim zidom, grli pridošle kao majka raširenih kamenih ruku. Kada bi znala govoriti, progovorila bi, propjevala sto godina starom pjesmom i molitvom. Kapela izrasla iz patnje, vjere i ljudskog stradanja. Marija je puno značila naraštajima prije nas. Ostala je i danas znak neuništive nade u beznađu, most do neba, posrednica milosti, zagovornica i utjeha!“, ovim je riječima dopredsjednica KUD-a Hrvata Bodrog Anita Đipanov-Marijanović najavila XIII. Međunarodni Festival marijanskog pučkog pivanja u Monoštoru, koji je ove godine bio posvećen pjesmama za blagdan Male Gospe.
PRENOSIMO: Kristian Novak, književnik - intervju
- Hitovi: 149
Tridesetdevetogodišnji Kristian Novak je neka vrsta „supermena“. Riječ je, naime, o veoma uspješnom hrvatskom književniku i sportašu, koji usput, također uspješno, gradi i akademsku karijeru kao sveučilišni predavač i znanstvenik.
Rođen u Njemačkoj, kao dijete gastarbajtera, a odrastao je u Međimurju, u kojem se odvija radnja svih triju njegovih dosadašnjih romana. Osnovnu je školu pohađao u Sv. Martinu na Muri, a gimnaziju u Čakovcu. Potom odlazi u Zagreb, gdje završava studij kroatistike i germanistike na Filozofskome fakultetu. Od 2005. radio je na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje je 2011. doktorirao radom Rekonstrukcija jezičnih biografija pripadnika ilirskoga pokreta: prilog povijesnoj sociolingvistici hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira. Od 2012. zaposlen je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Objavio je i sociolingvističku studiju Višejezičnost i kolektivni identiteti iliraca (2012.).
„Dužijanca“ u Žedniku
- Hitovi: 77
U nedjelju, 8. srpnja, u crkvi svetog Marka Evanđelista u Žedniku svečano je proslavljena Dužijanca, zahvala Bogu za plodove ovogodišnje žetve. Misu je predvodio fra Nediljko Šabić, u zajedništvu sa žedničkim župnikom, vlč. Željkom Šipekom, vlč. Draženom Dulićem, vlč. Miroslavom Orčićem i vlč. Josipom Vogrincem. Svetoj misi nazočio je veliki broj mladih u narodnim nošnjama, na čelu s bandašicom Katarinom Vojnić Tunić i bandašem Marijanom Skenderovićem. Uz njih su bili i mala bandašica Monika Fülöp i mali bandaš Daniel Dožai. Pozivu su se rado odazvali gradski banadaški par Marko Križanović i Marija Piuković, kao i đurđinski bandaš i bandašica Željko Ivković Ivandekić i Jelena Vidaković, kao i brojni drugi gosti.
„Dužijanca“ u Bajmaku
- Hitovi: 118
Proslavom mjesne Dužijance, odnosno zahvalom Bogu za ovogodišnji rod žita, bajmački katolici su i ove godine pokazali da ne samo poznaju sadržaje vlastite kulture, nego ih i žive. Posebice jer je na proslavi bilo djece i mladih, nastavljača tradicije svojih predaka.
