Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
Na svom redovitom radnom susretu, održanom 30. studenoga 2019. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...
U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2019., povodom XVIII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Početkom kolovoza 2019. godine iz tiska je izišla četvrta knjiga Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera, prirediteljice dr.sc. Hrvojke Mihanović Salopek, a u zajedničkoj nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
Sjećanje: Vojislav Sekelj (Subotica, 20. travnja 1946. – Subotica, 4. svibnja 2017.)
- Hitovi: 284
U osami lipota osvitlan
Pravim perom
svit kitio,
slovima trošen bio,
razuman no prpošan,
nerazumivan oronio,
nevoljama sustanut
na mrginju, skrajnut,
uz ljubav napuštan,
voljen
PRENOSIMO: Digitalizacija sakralne pisane baštine vojvođanskih Hrvata
- Hitovi: 181
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata započeo je krajem 2016. godine realiziranje projekta digitalizacije baštine nastale u toj zajednici.
Nakon tri i pol godine iskustva suradnje s javnim knjižnicama i onima koje su u osobnom vlasništvu u Srbiji i Hrvatskoj, te s uredništvima katoličkih publikacija, odnosno s korisnicima digitalizirane baštine, rad ove institucije na čuvanju i prezentiranju pisane baštine reprezentativno pokazuje, izmeću ostaloga, i bogatstvo pisane baštine čiji je nositelj Crkva, njezini pojedini klerici i laici, kao i strukture koje su bile nositelji objavljivanja i prezentiranja pisane riječi.
Dužijanca u Subotici našla mjesto u topoteci „Baština Hrvata u Srbiji“
- Hitovi: 328
Topoteka Baština Hrvata u Srbiji predstavlja novi niz fotografija koje tematiziraju Dužijancu u Subotici, tradicionalni običaj Hrvata – Bunjevaca u Srbiji.
Projekt Topoteka Baština Hrvata u Srbiji, pokrenut je u suradnji s Međunarodnim centrom za arhivska istraživanja ICARUS 2019. godine i to kao prva takva platforma na području Republike Srbije, uz financijsku potporu Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave R. Srbije i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan R. Hrvatske. Za cilj ima prikupljanje i prezentiranje starih fotografija kako bi one bile dostupne na jednom mjestu, a nudi mnoštvo pretraživačkog alata koji gledatelju omogućuju raznovrsnu pretragu te informiranje o fotografskoj građi.
Znameniti banatski hrvati: Obitelj Karlavaris iz Perleza
- Hitovi: 150
Kraj Prvog svjetskog rata i dugo čekana uspostava zajedničke države južnih Slavena nije za sve pripadnike tih naroda bila razlog za slavlje. Rapalski ugovor koji je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca potpisala s Kraljevinom Italijom, značio je pripajanje Trsta, Gorice, Gradiške, dijela Kranjske, Istre, grada Zadra, te nekoliko jadranskih otoka talijanskoj strani. Mnogi su jugoslavenski orijentirani žitelji ovih krajeva preselili u novu državnu zajednicu gdje su slobodno i ponosno mogli iskazivati vlastiti identitet.
Znameniti banatski Hrvati: Franjo Radočaj (1902. – 1948.)
- Hitovi: 128
Franjo Radočaj rođen je u Starčevu 29. srpnja 1902. godine u siromašnoj obitelji Mate i Tereze Radočaj, rođene Maćaš. U svom rodnom mjestu završio je osnovnu školu, a upravo uoči Prvog svjetskog rata u susjednom Pančevu upisuje gimnaziju i poslije četiri godine školovanja maturira. Nakon srednjoškolskog obrazovanja obučio se za soboslikara i pismoslikara. Godine 1921. postao je izvanredni učenik Umjetničke škole u Beogradu, a 1922. upisuje Kraljevsku umjetničku akademiju u Zagrebu na kojoj su mu, među ostalima, predavali profesori Tomislav Krizman i Ljubo Babić. Po svršetku Akademije vraća se u Pančevo, gdje mu je živjela majka. Tih je godina radio u Pančevu i Vršcu, gdje mu je priređena i prva samostalna izložba.
PRENOSIMO: Nina Todorović, vizualna umjetnica - intervju
- Hitovi: 136
Globalna epidemija koronavirusa uvjetovala je odgađanje niza događaja u kulturi i umjetnosti širom svijeta. Pogođen je i redovan rad muzeja, galerija, kazališta i kina. O jednoj od odgođenih izložbi u Americi, o tome može li ovo vrijeme biti dodatna inspiracija za umjetnike razgovarali smo s vizualnom umjetnicom dr. Ninom Todorović.
Digitalizirana zbirka nota narodnih kola i igara
- Hitovi: 314
Notnu zbirku narodnih igara i kola iz arhive Bunjevačko-šokačke knjižnice „Ivan Kujundžić“ pri Katoličkom društvu „Ivan Antunović“ u Subotici skupio je i sačuvao prof. Bela Gabrić. Ona sadrži 40 različitih naslova, a ukupno ima 55 partitura, jer su pojedina kola zapisana u nekoliko verzija, po sviranju i pjevanju različitih interpretatora (vokalnih i instrumentalnih) što je i karakteristika folkloristike. Notna građa je digitalizirana i sada se može naći na Internet stranici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u dijelu „digitalizirana baština“ (http://www.zkvh.org.rs/index.php/digi-notna-gradja/73-gabric-bela) i tako biti korisna mnogim tamburašima i tamburaškim orkestrima.
PRENOSIMO: Knjige koje su mijenjale svijet u vojvođanskih Hrvata
- Hitovi: 133
Petnaesta obljetnica nakladničke djelatnosti Novinsko izdavačke ustanove Hrvatska riječ u Subotici prigoda je za rezimiranje postignuća, koje za čitatelje izdvaja predsjednik njezina Nakladničkog vijeća književnik, urednik i političar Tomislav Žigmanov, usredotočujući se, uz nakladničke pothvate NIU Hrvatske riječi i na središnju temu ovogodišnje Noći knjige i Matičina Virtualnoga festivala pročitanih iseljeničkih knjiga koja nastoji ukazati na knjige koje su mijenjale svijet…
Najave
