Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice sumira svoje aktivnosti krajem godine Godišnjim koncertom. Ove godine koncert za publiku nije mogao biti održan, ali je održan virtualno, odnosno emitiran, kao video snimka na televiziji K23. Kao i ranijih godina, i ovoga puta predstavili su nam se Dječji i Veliki festivalski tamburaški orkestar pod ravnanjem prof. Mire Temunović, te pjesme s ovogodišnjih manifestacija udruge – Smotre dječjih pjevača i zborova i Festivala bunjevački pisama (koje su također održane bez prisustva publike).
Predbožićno vrijeme i pripreme za najradosniji kršćanski blagdan uvijek je bilo posebno važno za župljane Sota. U ovo predblagdansko vrijeme posjetili smo jednu od najstarijih župljanki Sota osamdestšestogodišnju Katicu Vulčević. Ona je s oduševljenjem prihvatila podijeliti s nama uspomene i sjećanja na nekadašnje božićne običaje koji se u većini kućanstava u Sotu i danas prakticiraju.
Treći mrežni program u sklopu manifestacije 15. slavonsko-baranjsko-srijemski hrvatski književni dani, održava se u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske iz Đakova pod nazivom „Mlada hrvatska književna kritika iz Vojvodine – predstavljanje Zbornika đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara XXII.“, u suradnji s đakovačkim Ogrankom Matice hrvatske.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dovršio je u studenom i predao u tisak likovnu monografiju pod nazivom Cilika Dulić Kasiba, koju autorski potpisuje povjesničarka umjetnosti Olga Šram. Urednica knjige je Katarina Čeliković, a jedan od značajnijih likovnih segmenata knjige, fotografije slika potpisuje poznati subotički fotograf Augustin Juriga, kome se pridružuje Rajko Ljubić svojim dokumentarnim fotografijama korištenim za dokumentarni film o ovoj slikarici i katalog. Recenzentica knjige je povjesničarka umjetnosti Ljubica Vuković Dulić, likovno je monografiju opremio mr. sc. Darko Vuković, a tehnička priprema za tisak rad je mr. Ervina Čelikovića. Svoj doprinos dali su korektor Mirko Kopunović i prevoditeljica na engleski jezik Ivana Groznica. Monografija je tiskana kao luksuzno izdanje u koloru i druga je knjiga u biblioteci „Prinosi za istraživanje likovne baštine“, ima 112 stranica, a tiskana je u petrovaradinskoj tiskari „Simbol“.
U organizaciji Hrvatske matice iseljenika, 16. prosinca 2020. godine, održana je virtualna konferencija na temu Republika Hrvatska i projekti hrvatskih manjinskih zajednica – spone koje nas povezuju, što je nadomjestak tradicionalnom Forumu hrvatskih manjina, koji se nakon četvrt stoljeća održava na ovaj, virtualni način. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Hrvatske matice iseljenika i manjinskih zajednica. Moderator skupa bio je Marin Knezović, rukovoditelj Odjela za hrvatske manjine u HMI.
Sudionicima skupa obratio se predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, a potom su riječi pozdrava uputili državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić.
Bogata baština – trajni zalog naše budućnosti tema je zidnog i stolnog kalendara za 2021. godinu u čijoj izradi i objavi zajednički sudjeluju hrvatske profesionalne institucije i organizacije: Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, NIU Hrvatska riječ i Hrvatsko nacionalno vijeće. Kalendar izlazi pod sloganom Godine novog preporoda te se na 12 listova nalaze sljedeće teme: Nematerijalna kulturna baština, Tradicijska kultura, Sakralna baština, Obrazovanje i jezik, Tiskovine i informiranje, Književnost, Kazalište i film, Likovne umjetnosti, Glazba, Filozofija i znanost, Društveno djelovanje i sport i Politički život. Svaka od tema ima kraći opis koji prate izabrane fotografije. U izradi ovoga kalendara sudjelovali su povjesničar Vladimir Nimčević i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov te dizajner Darko Vuković, a tiskan je u Štampariji Zack u Petrovaradinu.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskao je u prosincu 2020. jedanaesti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja. Na 464 stranice objavljeno je 11 znanstvenih i stručnih radnji, sve prvoobjave, te jedan vrijedan rukopis, koji je dio arhivske građe na čijem istraživanju Zavod radi. I ovaj broj časopisa slijedi dosadašnju uređivačku shemu tematizirajući neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u pet tematskih cjelina, u kojima autori radova donose nove prinose iz društvenih i humanističkih znanosti, značajnih za sve subetničke skupine Hrvata u Vojvodini.
Kulturno-umjetničko društvo Hrvata Bodrog dobilo je prije deset mjeseci na korištenje kuću nekadašnjeg Samostana časnih sestara. Nedugo nako preuzimanja kuće, u kojoj nitko nije boravio od 1992. godine, članovi udruge počeli su radove na obnovi i uređenju same kuće, ali i prostranog dvorišta. Uz vlastiti rad i tamo gdje je potrebno angažiranje majstora sređeno je dvorište i urađen dio radova na kući. Sredstva za to udruga je osigurala putem natječaja.