Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata

Izdvajamo

Prev Next

U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...

Početkom lipnja iz tiska je izašla knjiga Kronike zavičajnih refleksija autora Zvonimira Pelajića u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKUPD-a Matoš iz Plavne kao prva u... detaljnije...

Sredinom svibnja 2018. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio je na svom internetskom portalu digitalizirano izdanje vjersko-informativnog lista Bačko klasje, koji se može naći na linku: periodika detaljnije...

Koncem travnja 2018. godine objavljen je zbornik radova Urbani Šokci 11/12 pod naslovom Tradicijska kultura i kulturna baština Šokaca i Bunjevaca – zemlja, čuvari i baštinici što je... detaljnije...

Na današnji dan prije točno deset godina, 10. ožujka 2008. godine, Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine donijela je odluku o Osnutku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Drugi suosnivač Zavoda... detaljnije...

Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2017. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...

Na svom redovitom radnom susretu, održanom 25. studenoga 2017. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...

U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...

Osmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja 2017. godine. Na 352 stranica, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih... detaljnije...

Hitovi: 2089

Predstavljanje Heka SU2016 4Dosadašnja istraživanja o bunjevačkim Hrvatima koji su u južnu Ugarsku migrirali krajem XVII. stoljeća s područja današnje Bosne i Hercegovine i Hrvatske (Dalmacije) spominju mahom Suboticu, Baju i Sombor kao mjesta u kojima su se nastanili. Međutim, dio njih se nastanio i u Segedinu, dajući u sljedeća dva i pol stoljeća, odnosno do svoje skoro potpune asimilacije, značajan doprinos razvitku toga grada. Uzmimo za primjer samo Dugonicsev trg u središtu tog grada na Tisi koji nosi ime po sveučilišnom profesoru, matematičaru i romanopiscu Andriji Dugoniću (1740.-1818.). Značajan izvor podataka o ovoj temi jest knjiga dr. sc. Ladislava Heke Dalmatini (Bunjevci) u slobodnim kraljevskim gradovima Segedinu i Subotici (nakladnici: Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Znanstveni zavoda Hrvata u Mađarskoj, 2015.) koja je predstavljena 22. siječnja 2016. godine u Subotici.

Hitovi: 1710

Predstavljanje NR Monostor2016 1 mČasopis za književnost i umjetnost Nova riječ predstavljen je 14. siječnja 2016. godine u Monoštoru. O časopisu su, u ime nakladnika, govorili nakladnika ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i urednik Nove riječi Tomislav Žigmanov i Ivan Karan, ravnatelj NIU Hrvatska riječ, sunakladnik Nove riječi. „Bez jezika nema kulture, bez jezika nema naroda, nema ni osobnosti. Zbog toga oko jezika, oko 'riči', oko riječi treba voditi brigu. Trebamo imati pozitivan odnos prema njoj, kako o svakodnevnom govoru tako i o pisanoj riječi. Hrvati u Vojvodini imaju bogatu pisanu tradiciju o kojoj se još uvijek, nažalost, nedovoljno zna. To nije zbog toga što mi ne pokazujemo interese, niti je to zbog toga što mi o njoj ne želimo više znati. To je posljedica prije svega negativnih, tragičnih povijesnih okolnosti, gdje hrvatski narod u Vojvodini nije imao svoje kulturne institucije, svoje ustanove koje bi vodile računa o tome, gdje bi se sve ono što je vrijedno zabilježilo“, kazao je Žigmanov.

Hitovi: 1986

Nova rijec2015 mKoncem prosinca 2015. godine iz tiska je izašao dvobroj za 2015. časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ, što ga u sunakladi izdaju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU „Hrvatska riječ“. Na 312 stranica bogat sadržaj pokriva cijelu lepezu književnih tema, a časopis je obogaćen i grafičkim crtežima Vladislave Dudvarski iz Petrovaradina. 

Na tragu predstavljanja recentne hrvatske književnosti, u tematu „Hrvatska mlada proza“ predstavljeni su mladi prozaisti iz Hrvatske: Ivana Simić Bodrožić, Sven Popović, Iva Tkale, Jelena Zlatar, Andrija Škare i Marko Gregur. Poetski blok, naslovljen „Subotički pjesnički krug“ donosi poeziju već afirmiranih pjesnika (Vojislav Sekelj, Milovan Miković, Mirko Kopunović, Robert G. Tilly, Zvonko Sarić, Tomislav Žigmanov, Željka Zelić), ali i onih koji se povremeno javljaju svojim pjesmama (Katarina Čeliković, Josipa Dević, Nevena Mlinko) te otkriva prve pjesničke korake (Vedran Horvacki).

Hitovi: 2362

Sokci bastina2015 2 mVelika zajednička priredba Alaj igram i pivati znadem, u okviru manifestacije Šokci i baština, održana je 5. prosinca 2015. godine, u velikoj dvorani Doma kulture u Bačkom Bregu. Ova manifestacija, organizirana sedmi put zaredom, održava se kao zajednički projekt udruga podunavskih Hrvata Šokaca. Domaćin ovogodišnje priredbe bio je HKPD Silvije Strahimir Kranjčević. U programu su sudjelovale hrvatske udruge iz Bača, Plavne, Vajske, Sonte, Sombora, Berega, Monoštora, te gosti iz Subotice.

Hitovi: 1895

Film MelvingerNS2015 1Povodom 75. rođendana poznate književnice i jezikoslovke Jasne Melvinger 3. prosinca 2015. godine u Novom Sadu je premijerno prikazan dokumentarni film Jasna Melvinger: dok se budem dvoumila. Ovo filmsko-rođendansko slavlje održalo se u amfiteatru SPENS-a, a priredili su ga Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Jelačić iz Petrovaradina. Jasna Melingver zbog privatnih problema nije bila u mogućnosti prisustvovati premijeri filma pa se prisutnima prvi obratio jedan od domaćina večeri, predsjednik HKPD-a Jelačić Petar Pifat, koji je izrazio zadovoljstvo što se dokumentarni film, prikazan te večeri, bavi jednom velikankom kulture, upravo iz Petrovaradina.