Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Početkom kolovoza 2019. godine iz tiska je izišla četvrta knjiga Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera, prirediteljice dr.sc. Hrvojke Mihanović Salopek, a u zajedničkoj nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2018. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...
U povodu obilježavanja 100. obljetnice rođenja pjesnika Jakova Kopilovića (9. VII. 1918. – 18. XI. 1996.), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je krajem studenoga 2018. na svom internetskom... detaljnije...
U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2018., povodom XVII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...
U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...
Euharistijskim slavljem u crkvi Presvetog Trojstva, u nedjelju, 30. srpnja 2017., u Maloj Bosni, selu nadomak Subotice, proslavljena je „Dužijanca“. Nositelji ovogodišnje zahvale Bogu za žetvu i novi kruh bili su bandaš Silvester Pelhe i bandašica Doris Romoda te mali bandaš Mario Nađheđeši i male bandašice Ivona Stantić i Nađa Antunović. Misu je predvodio župnik crkve Marija Majka Crkve vlč. Marinko Stantić uz koncelebraciju župnika crkve sv. Roka i predsjednika Udruge bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ mons. Andrije Anišića i mjesnog župnika vlč. Dragana Muharema.
Članovi folklornog odjela HKPD-a „Matija Gubec“ iz Tavankuta gostovali su u subotu, 29. srpnja 2017., u Mađarskoj, u selu Čavolj, na proslavi 65. obljetnice osnutka Bunjevačkog kulturnog kruga, a na poziv Hrvatske manjinske samouprave iz Čavolja.
U ljetnom smo razdoblju kada se održavaju brojne manifestacije vojvođanskih Hrvata, a među njima nema gotovo nijedne u kojoj se kao motiv u nekom obliku ne pojavljuje slama. A kada kažemo slama, mnogima su prva asocijacija na nju naše slamarke, slike i brojni predmeti izrađeni u tehnici slame. Ako bismo nastavili dalje s asocijacama, koja je Vaša na slamarke? Ana Milodanović, Kata Rogić, Mara Ivković Ivandekić, Marga Stipić...? Ne biste pogriješili ni s jednim odgovorom, a točan bi bio svakako i – Jozefina Skenderović, koja sa slamom radi gotovo četiri desetljeća. Joca, kako je mnogi zovu, voditeljica je slamarske sekcije HKPD-a Matija Gubec u Tavankutu i članica Organizacijskog odbora Prve kolonije naive u tehnici slame.
Hrvatska kinematografija je posljednjih godina u usponu, o čemu svjedoče sudjelovanja filmova i nagrade na uglednim svjetskim festivalima poput onih u Cannesu, Berlinu, Veneciji, Montrealu. U okviru ovogodišnjeg Festivala europskog filma na Paliću prikazan je program Hrvatska u fokusu, u okviru kojega je publika imala prilike pogledati neka od najzanimljivijih aktualnih ostvarenja iz ove kinematografije. Ovaj je program realiziran u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom (HAVC), a na Paliću je tim povodom boravio Mario Kozina, suradnik HAVC-ova Odjela za promociju i plasman. Kozina se posljednjih desetak godina bavi filmskom kritikom i novinarstvom te surađuje s nekoliko hrvatskih filmskih festivala. Dobitnik je nagrade Hrvatskog društva filmskih kritičara Vladimir Vuković za najboljeg filmskog kritičara u 2015. godini.
Suvremeni kombajni koji danas prosto gutaju hektare odavno su zamijenili žuljevite ruke ratara koji u znoju lica svojega otimaju otkos po otkos zrelog žita. Džakovi žita odavno se ne čuvaju u ambarima i na tavanima kao sigurnost da u obitelji neće biti gladi. I mnogo toga drugog više nije isto, ali je zato ostala nepromijenjena zahvalnost bunjevačkih Hrvata za novi urod, uspješnu žetvu i novi kruh. Negdje je to u korijenima ovog naroda koji je vezan za zemlju, koji od te zemlje živi, koji istu tu zemlju proklinje, ali je toliko vezan za nju da se od nje nikada ne odvaja. Ne odvaja se čak ni onda kada strepi što će mu ta zemlja dati, kada strepi hoće li izdašan biti rod ili će uloženi trud za tren uništiti suša i tuča. I u toj strepnji zahvaljuje Bogu što je dao da žetva bude dobra, da bude žita i kruha. I tako iz godine u godinu.
Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec iz Tavankuta od 18. do 22. srpnja 2017. organiziralo je VI. seminar bunjevačkog stvaralaštva. Polaznici seminara pristigli su iz Hrvatske, Njemačke, Mađarske i Srbije. Njih četrdeset su se u pet dana oprobali u različitim radionicama, teorijskim i praktičnim vještinama. Pokretanje seminara u Tavankutu dugogodišnja je zamisao uprave ovog Društva, a cilj mu je upoznati zainteresirane s baštinom bunjevačkih Hrvata, na autentičnom lokalitetu na kojem žive Bunjevci.
„Mi smo zajednica koja se suočava s kompleksom manje vrijednosti, desetljećima smo bili izlagani politikama nijekanja, negativnog vrjednovanja, nipodaštavanja, i kao takvi još uvijek imamo da vlastitost ne razumijevamo kao poželjno, kao pozitivno. Te vrste politika trebaju prestati, da se ono što je vezano uz bunjevačke Hrvate označava negativno, a s druge strane se unutar nas mora graditi takva situacija da se moramo pozitivno odnositi prema ikavici, prema onome što je sadržaj našeg identiteta, a kulturne prakse i naše običaje trebamo kritički vrjednovati i preispitivati. Nije sve ono što je vezano uz našu tradiciju apriori vrijedno, nije sve ono što je vezano uz naše identitetske sastavnice životno prestižno. Moramo se uspoređivati i susretati s drugima, ali ne smijemo izgubiti sebe“, poruka je autora zbirke priči (Ne)Sklad(a)ni divani Tomislava Žigmanova, predstavljene u srijedu, 19. srpnja 2017., u Galeriji HKPD-a Matija Gubec u Tavankutu.
Goran Rem je pjesnik, kritičar, esejist i književnoznanstvenik iz Osijeka. Kao redoviti profesor predaje na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta, tamo je i šef Katedre za hrvatsku književnost. Objavio je niz knjiga poezije, studija, čitanki, antologija, pregleda, a prevođen je na više različitih jezika. Bio je urednik osamdesetih godina u Quorumu, devedesetih u Književnoj reviji, a potom u knjižnicama Slavonica, Neotradicija, Pjesnički susreti Drenovci, Modernitet 20. stoljeća, Brodski pisci, Pannonius. Član je Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog novinarskog društva i PEN-a.