Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
Sveti otac Pavao VI. 25. siječnja 1968. godine ustanovio je na području Bačke apostolske administrature novu, Subotičku biskupiju, a 30. lipnja iste godine liturgijskim je činom započelo djelovanje Mjesne crkve subotičke. Povodom 50 godina od njezine uspostave protekloga vikenda, 29. i 30. lipnja, organizirana je akademija na kojoj je predstavljena povijest Katoličke Crkve na ovim prostorima te misno slavlje predvođeno subotičkim biskupom mons. dr. Ivanom Pénzesom.
Pravljenje domaće tarane na tradicijski način naziv je radionice u sklopu manifestacije Dužijanca 2018. koja je drugu godinu zaredom održana u dvorištu župe sv. Josipa Radnika u Đurđinu. Kako ističu organizatori iz Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca, radionica je organizirana kako bi se pripravila domaća tarana za Takmičenje risara, ali i predstavio proces pravljenja ove tradicionalne hrane bunjevačkih Hrvata. U radionici je sudjelovalo desetak žena iz Subotice, Male Bosne i Đurđina.
Na Srpnu Gospu ili Pohođenje Blažene Djevice Marije Elizabeti, u ponedjeljak, 2. srpnja u župi sv. Јurja u Vajskoj obilježen je Zavjetno-zavičajni dan. U organizaciji proslave sudjelovale su župa sv. Jurja Vajska i župa sv. Ilije Bođani te HKU Antun Sorgg iz Vajske. Pošto je iz tih krajeva puno ljudi otišlo u „bijeli svijet“, članovi udruge Antun Sorgg došli su na ideju da po prvi puta ove godine na zavjetni dan pokušaju okupiti bivše mještane.
U rujnu 2009. godine u osnovne škole u Srijemskoj Mitrovici uveden je predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Zbog velikog odaziva djece za pohađanje ovaj je predmet uveden u sve osnovne škole u Srijemskoj Mitrovici za sve uzraste. U osnovnim školama u Srijemskoj Mitrovici predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture svih tih godina predavao je nastavnik Dario Španović. Od iduće školske godine postalo je izvjesno da će Srijemska Mitrovica ostati bez nastavnika hrvatskog jezika, te smo stoga s njime razgovarali o razlozima odlaska i eventualnim mogućnostima povratka na radno mjesto.
Humanitarna likovna kolonija Dar za budućnost održana je početkom lipnja na Tekijama, u organizaciji Hrvatskog kulturnog centra iz Novog Sada. Mjesec dana kasnije, točnije u utorak 3. srpnja, u dvorcu Egység u Novom Sadu otvorena je prodajna izložba djela nastalih na ovoj manifestaciji koja je okupila likovne stvaraoce iz Subotice, Sombora, Belišća, Vukovara, Osijeka i Novog Sada. Prema izjavi predsjednika HKC-a Dragana Dražena Ilića, sva djela su prodata već u prvih pola sata, čime je sakupljeno 405.000 dinara. Prikupljena sredstva bit će uplaćena Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Vojvodine.
Razdoblje je godine u znaku godišnjih odmora koje najradije provodimo u nekom drugom, novom okruženju. Mnogi svoje slobodne dane provode na morskoj obali, netko na planini, u blizini jezera ili rijeke, a mjesta koja su u posljednjih nekoliko godina sve popularnija jesu etno sela, odnosno etno salaši/kuće, kojima naša Vojvodina ne oskudijeva. Onima koji su u potrazi upravo za takvim mjestom, žele biti u prirodi, upoznati se s kulturom i tradicijom ili vratiti se u prošlost, u vrijeme naših májki i didova, u tekstu od dva dijela preporučamo nekoliko etno salaša, odnosno etno kuća u Bačkoj uz kraći osvrt na to što zapravo podrazumijeva etno turizam.
Subotička biskupija ove godine proslavlja 50 godina postojanja i djelovanja. Svoje korijene ima u Bačkoj nadbiskupiji, sa sjedištem u Baču, koja je potom ujedinjena s Kaločkom nadbiskupijom, te je tako nastala Kaločko-bačka nadbiskupija, a nadbiskupi su stolovali čas u Kaloči, čas u Baču. Bačku apostolsku administraturu sa sjedištem u Subotici uspostavila je Sveta Stolica 1923. Na čelu administrature bio je župnik subotičke župe sv. Terezije Avilske Lajčo Budanović, kao apostolski administrator, koji je 1. svibnja 1927. godine primio i biskupsko posvećenje. Prošao je dugi niz godina, kada je 25. siječnja 1968. godine Sveti otac Pavao VI. ustanovio na području Bačke apostolske administrature novu biskupiju pod imenom Subotička biskupija.
U srijedu i četvrtak, 27. i 28. lipnja 2018. u Đakovu, održana je manifestacija 21. đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, a završena je proglašenjem laureata nagrade „Julije Benešić“ i to za četiri knjige. Ona je ove godine pripala dvojici autora – Tomislavu Žigmanovu iz Subotice za knjigu „Vivisekcije književnosti: vojvođanske i ine književne teme hrvatske“ i Božidara Alajbegovića iz Rijeke za dvije knjige kritika: „Paralelni svjetovi“ i „Librido“.