Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
Humanitarna slikarska kolonija Hrvatskog kulturnog centra iz Novog Sada
- Hitovi: 1003
Ni sparno vrijeme niti ogromne prometne gužve na ulasku u Petrovaradin iz pravca Novog Sada i obratno nisu mogle pokvariti ugođaj ni motivaciju likovnjaka koje je 2. lipnja okupio Hrvatski kulturni centar iz Novog Sada u sjeni crkve Gospe Snježne na Tekijama. Scenografija je bila idealno postavljena: Petrovaradinski rit kojeg pruga dijeli od starih lipa koje čine gotovo idealno okruženje tekijskog marijanskog svetišta. Na humanitarnoj slikarskoj koloniji Dar za budućnost sudjelovali su slikari iz Subotice (iz Hrvatske likovne udruge Croart), Beograda, Novog Sada, Beške i Sombora, kao i majstori kista iz Hrvatske – članovi Udruge vukovarskih slikara i udruge Belart iz Belišća. Skupa ih je bilo 22, a sa slikama koje su poslali oni slikari koji nisu mogli doći, fundus ove kolonije iznosi 36 slika.
Tavankućani i Rumljani na susretu društava „Matija Gubec“ u Sotinu
- Hitovi: 876
Susret kulturno-umjetničkih društava koja nose ime vođe Seljačke bune i najvećeg narodnog junaka u Hrvata Matije Gupca ove je godine organiziran šesnaesti put, a održan 2. lipnja u Sotinu, mjestu kod Vukovara, u Hrvatskoj. Na ovim se susretima svake godine okupe društva iz triju zemalja: Hrvatske, u kojoj djeluje najviše udruga s ovim imenom – iz Zagreba, Gornje Stubice, Donjeg Miholjca, Ilače, Sotina i Slavonskog Kobaša, potom iz Bosne i Hercegovine – iz Bakovića kod Fojnice, te iz Srbije – iz Rume i Tavankuta.
Obnova Grašalkovićeve palače u Somboru
- Hitovi: 976
Godinama su mediji o Grašalkovićevoj palači u Somboru pisali kao o velebnom zdanju koje propada pod teretom godina i nebrige. Nije da se nije htjelo uraditi nešto, već jednostavno za tako zahtjevnu investiciju nije bilo novca. Nema ga ni sada, ali se ipak nazire početak obnove. I to sredstvima koja će u Sombor stići iz Beograda iz Ministarstva kulture i informiranja. Za početak skromnih osam milijuna dinara.
Predstavljen Zbornik radova sa znanstvenog skupa o 300. obljetnici osnutka franjevačke rezidencije u Subotici
- Hitovi: 950
„Vrijednost Zbornika radova sa znanstvenog skupa o 300. obljetnici osnutka franjevačke rezidencije u Subotici nalazi se u njegovom znanstvenom pristupu obrađivanoj tematici čime je dan jedan kvalitetan pečat rezidencijalnom razdoblju franjevačkog djelovanja u ovom gradu. On je također svjedočanstvo neizbrisivih franjevačkih tragova na prostoru Bačke od srednjega vijeka do danas odnosno katoličanstva i zapadne kršćanske uljudbe kroz niz stoljeća“, navodi, među ostalim u svojoj recenziji za predstavljanje Zbornika, jedan od njegovih autora, pater Daniel Patafta, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
XVI. „Lira naiva“ održana u Maloj Bosni
- Hitovi: 983
Hrvatska čitaonica iz Subotice i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović iz Subotice organizirali su šesnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika Lira naiva 2018. Pjesnici iz Srbije i Hrvatske (odnosno Vojvodine, Beograda, Slavonije i Zagreba) okupili su se u subotu, 26. svibnja, u Maloj Bosni kraj Subotice, kako bi srcem i dušom pozdravili jedni druge, kao i ovogodišnji zbornik Nova nada, ispunjen pjesmama pisanim standardnim hrvatskim jezikom ali i ikavicom, bunjevačkom, šokačkom, dalmatinskom i istarskom.
Koncert HGU „Festival bunjevački pisama“ pod nazivom „Večer sa solistima“
- Hitovi: 1017
Večer sa solistima bio je naziv koncerta Hrvatske glazbene udruge Festival bunjevački pisama koji je održan u ponedjeljak, 28. svibnja, u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici. Subotičkoj publici predstavili su se dječji tamburaški orkestar, festivalski orkestar i solisti koji su ujedno ovogodišnji maturanti.
PRENOSIMO: Marija Šeremešić, predsjednica UG „Urbani Šokci“ iz Sombora - intervju
- Hitovi: 1101
U Somboru je prije deset godina osnovana Udruga građana Urbani Šokci. Udrugu od tada vodi Marija Šeremešić, koja je prije osnutka Urbanih Šokaca bila aktivna članica HKUD-a Vladimir Nazor. U godini u kojoj će biti obilježena 10. obljetnica ove udruge s Marijom Šeremešić razgovarali smo o do sada urađenom, o tome smatra li i danas da je bila dobra odluka otići iz Nazora i osnovati još jednu hrvatsku udrugu u Somboru i misli li i danas, kao i prije nekoliko mjeseci, da je vrijeme da privodi kraju rad udruge Urbani Šokci.
Dvadeset godina „Miroljuba“, glasila HKUD-a „Vladimir Nazor“ iz Sombora
- Hitovi: 892
Prije 20 godina, kada je uprava Nazora, kome tada još nije bio vraćen hrvatski predznak, odlučila pokrenuti svoj list, Hrvati u Srbiji nisu bili priznati kao nacionalna zajednica, nisu postojale institucije hrvatske zajednice i još nije bio obnovljen rad Hrvatske riječi. Bilo je to još vrijeme Miloševićeva režima kada se deklarirati kao Hrvat i nije bilo najpoželjnije. U takvim uvjetima u Nazoru su odlučili pokrenuti svoj list, koji je nazvan po imenu koje je Nazor nosio kada je osnovan 1936. godine. Prvi brojevi Miroljuba tiskani su na ikavici.
