Znanstveni kolokvij Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, 79. po redu, na temu Utjecaj modernog modnog sustava na antimodu – transformacija svečane ženske bunjevačke nošnje u subotičkoj regiji održan je 29. travnja 2026. u Gradskom muzeju Subotica. Predavačica je bila muzejska savjetnica, povjesničarka umjetnosti Ljubica Vuković Dulić, a predavanje je dio znanstvene konferencije Interreg VI-A IPA programa prekogranične suradnje Mađarska – Srbija u okviru projekta Modernizam u Bačkoj – Timsum2, realiziranog u listopadu 2025. u suradnji Gradskog muzeja Subotica i Muzeja István Türr iz Baje, a ovog puta sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Modni stilovi u tradicijskom kostimu
Istraživanje na spomenutu temu dio je, kako je navela Vuković Dulić, prekograničnog projekta koji tematizira period na početku XX. stoljeća, a to je period modernizma. „Pojavila se mogućnost da se analitičkim pristupom sagleda jedan oblik bunjevačke narodne nošnje kao tradicijskog kostima koji se po svojim vizualnim elementima uklapa upravo u period modernizma. Cilj je bio da se sagledaju i uoče, a jednako tako mapiraju i imenuju oni vizualni elementi koji su na jednom tradicijskom kostimu preuzeti iz visoke mode iz tzv. visoko modnog obrasca. Povijest mode bilježi već poznate primjere kada se visoka, odnosno dizajnerska moda inspirira tradicijskom kulturom, je li to narodni vez, jesu li to elementi narodne arhitekture, dekorativni elementi s narodne keramike. Ono što je mene u ovom istraživanju zanimalo jest upravo obrnuti proces, a to je utjecaj vizualnih elemenata ili oblika visoke mode na narodni, tj. tradicijski kostim“, istaknula je.
Kada je riječ o istraživanju utjecaja mode na svečane ženske bunjevačke nošnje, Ljubica Vuković Dulić je dodala kako postoji nekoliko pojmova koji predstavljaju njegovu okosnicu, a to su moda, antimoda, modernizam i art deco. „Moda i antimoda zaokružuju dva različita odjevna koncepta koji postoje paralelno u vrijeme modernizma. Izvori koje sam koristila za ovo istraživanje su fotografije subotičkih fotografa s kraja XIX. i početka XX. stoljeća, originalni predmeti iz privatnih i muzejskih zbirki, stručne publikacije, muzejski katalozi i relevantne web stranice“, rekla je ona dodajući kako moda predstavlja dominantan stil u određenom periodu i to u području odjeće, obuće, frizure, ponašanja pa čak i stila života.
Pojam antimode govori o tome da se stalna odjeća mijenja sporo u vremenu, a vrijednost joj zavisi od toga koliko dugo traje, odnosno vrjednija je što duže traje. Antimoda također naglašava lokalno, autentično i tradicionalno, nasuprot industrijskom, konzumerskom i brzom modnom sistemu. „Na temelju toga možemo raspoznati i tradicionalni antimodni odjevni obrazac Bunjevaka u Bačkoj, odnosno u regiji između Baje, Sombora i Subotice. Taj obrazac se sastoji od bluze, suknje, pregače, podsuknje, turnira (ispod suknje) i oglavlja. Ovaj tradicionalni odjevni obrazac nije se generalno mijenjao od sredine XIX. stoljeća pa sve do njegovog nestanka 1960-ih godina. No, tijekom vremena dominantni modni stilovi dotakli su i ovaj tradicionalni odjevni koncept“, istaknula je Vuković Dulić.
Uz zaključak da je izražen utjecaj i raširenost modnog stila ostavio vidni trag i na elementima tradicionalne ženske bunjevačke nošnje kao jednog od antimodnog obrasca u subotičkoj regiji, Ljubica Vuković Dulić je prikazala primjere s fotografija modnih i antimodnih oblika kod Bunjevaka: flapper haljina, moderne cipele i tradicionalno oglavlje; tradicionalna odjeća te art deco vjenčani vijenac i moderne cipele; moderno oblikovane bluze, frizure, moderne cipele.
Suradnja ustanova kulture
Nazočnima su se na početku znanstvenog kolokvija obratili ravnateljica Gradskog muzeja Subotica Olga Kovačev Ninkov i v. d. ravnatelja ZKVH-a Josip Bako koji je među ostalim izrazio zadovoljstvo zbog suradnje ove dvije ustanove kulture. „Nadam se da ćemo i u budućnosti surađivati jer ovo je upravo ono što smo htjeli postići. Ljubica, kao uposlenica Muzeja i dugogodišnja suradnica ZKVH-a, obradila je jednu zavičajnu temu koja je od interesa i za nas, pa smo htjeli ovo predavanje koje je već bilo prezentirano, predstaviti i publici koja prati rad Zavoda, da tako kažem 'našem svitu', odnosno što većem broju ljudi. Cijenimo ovakve vrste doprinosa ljudi koji rade u različitim ustanovama kulture, kada u svojim matičnim ustanovama delegiraju zavičajne teme“, istaknuo je Bako.
Nakon predavanja posjetitelji su mogli pogledati izložbu Promjene u modi – historicizam, secesija, art deko 1880.–1940. autorice Judit Anne Szatmári, voditeljice zbirke tekstila Kiscelli Múzeum iz Budimpešte. Postavka ove izložbe inkorporira neke od portreta i dvije haljine iz zbirke Gradskog muzeja u Subotici, kao i izbor fotografija iz knjige dr. Judit Raffai Komponovane fotografije – Subotički fotografi od 1860. do 1940. godine.
Izvor: Hrvatska riječ (I. P. S.)
