Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata priredio je 5. studenoga 2026. godine u novootvorenoj dvorani Matoš 80. znanstveni kolokvij pod naslovom Bunjevački govori kao nematerijalna kulturna baština. Na samom početku nazočne je pozdravio Josip Bako, v. d. ravnatelja Zavoda koji je istaknuo značaj istraživanja ovakve vrste te zadovoljstvo povodom 80. Znanstvenog kolokvija koji je posvećeno upravo temi bunjevačkoga govora.
O bunjevačkim govorima, njihovim jezičnim obilježjima, rasprostranjenosti i mogućnostima očuvanja govorila je dr. sc. Mirjana Crnić Novosel, viša znanstvena suradnica i voditeljica riječke podružnice Instituta za hrvatski jezik.
Na inicijativu Instituta za hrvatski jezik, bunjevački govori, koji se govore u pojedinim dijelovima Hrvatske, ali i u Bosni i Hercegovini, Srbiji (Bačkoj) i Mađarskoj, upisani su 2021. godine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro. Klasificirani su kao dio novoštokavskoga ikavskog dijalekta štokavskoga narječja hrvatskoga jezika. Kako je istaknuto, upis u Registar stvara osnovu za sustavnije dokumentiranje i istraživanje bunjevačkih govora, izradu rječnika, jezičnih priručnika i drugih publikacija te poticanje njihova međugeneracijskog prenošenja.
Na kolokviju su predstavljena i temeljna jezična obilježja bunjevačkih govora, njihova povezanost sa zapadnohercegovačkim govorima a posebna pozornost posvećena je njihovu mjestu u hrvatskoj kulturnoj baštini.
Tijekom boravka u Bačkoj dr. sc. Crnić Novosel susrela se s izvornim govornicima bunjevačkog govora, što će poslužiti kao osnova za dokumentiranje njegova stanja na terenu i daljnja istraživanja, uključujući usporedbu s govorima primorsko-ličke skupine bunjevačkih Hrvata. Ujedno, među pripadnicima hrvatske zajednice provodi se i sociolingvistički upitnik kojim se nastoji utvrditi u kojoj se mjeri bunjevački govor koristi, kao i način na koji se njegovi govornici samoidentificiraju u odnosu na govor.
Predavanje i istraživanje provode se u okviru projekta Jezični identitet Hrvata u zemlji i inozemstvu, koji financira Europska unija – NextGenerationEU.
Izvor: Hrvatska riječ
