U Spomen-domu bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu 27. travnja 2026. otvorena je izložba Kult blažene Ozane Kotorske. Izložbu su priredili Matica crnogorska i Zaklada Spomen-dom bana Josipa Jelačića.
Posebno mjesto u povijesti grada
Kroz ilustrirane panoe izložba prikazuje život i duhovnu izuzetnost čudotvorke i svetice Blažene Ozane, rođene u Relezima u Lješanskoj nahiji, blizu Podgorice. Izložbu prati i katalog na 104 stranice. Autorice izložbe i tekstova su Radojka Abramović i nedavno preminula predsjednica Ogranka Kotor Matice crnogorske Mileva Pejaković-Vujošević, dok su suradnici Jasna Jeknić-Stijović i Slavko Dabinović. Kako je istaknuto, događaj predstavlja priliku da se javnost u Novom Sadu i Srbiji upozna s bogatim duhovnim i kulturnim nasljeđem Blažene Ozane Kotorske, svetice čije ime zauzima posebno mjesto u povijesti Kotora i Crne Gore.
Prva blaženica iz južnoslavenskih naroda
Upravitelj Zaklade Spomen-dom bana Josipa Jelačića Goran Kaurić kazao je kako je bl. Ozana povijesna ličnost koja je pokazala što znače čuda postignuta životom, vjerom i djelima.
Dr. Radonja Dubljević, povjerenik Matice crnogorske u Srbiji, predstavljajući ovu blaženicu, kazao je da je papa Pio XI. dozvolio javno i crkveno štovanje Katarine Kosić, dominikanskog redovničkog imena Ozana, 20. studenoga 1927., te je ona postala prva blaženica iz južnoslavenskih naroda. Generalna konzulica Crne Gore u Srijemskim Karlovcima Nevenka Bošković-Ćirović u svojem je pozdravu naglasila važnost duhovnosti koja spaja. Događaj je započeo svetom misom koju je, o blagdanu blažene Ozane, u crkvi sv. Jurja, služio župni upravitelj Stjepan Šumanovac. Nakon što su se uzvanici i gosti, njih šezdesetak, okupili u spomen-domu, klapa HKPD-a Jelačić izvela je dio svojeg „mediteranskog“ repertoara.
Životni put
Blažena Ozana rođena je 1493. godine u pravoslavnoj kršćanskoj obitelji pod imenom Jovana Joše Đujović. Na krštenju je dobila ime Katarina (Kate), a neki izvori navode prezime Kosić.
U svojoj 14. godini, „nadahnuta Božjom milošću“, dolazi u Kotor gdje počinje služiti u kući kotorskog plemića, vijećnika i suca Aleksandra Buće i njegove supruge Marine (rođene Bizanti). Nakon sedam godina (1515. godine) pristupila je Trećem redu svetog Dominika, kada je položila zavjete siromaštva, čistoće i poslušnosti te promijenila svoje kršteno ime u Ozana.
Plemenitosti i posvećenosti blažene Ozane, koja je osobito brinula o siromašnima, s vremenom su pripisana i čudotvorstva poput predviđanja potresa i ublažavanja epidemije kuge u Kotoru. Vjeruje se i da je, na molbu biskupa Luke Bizantija, u kolovozu 1539. godine izašla iz svoje isposnice kako bi ohrabrila kotorske branitelje na bedemima, koji su uspjeli obraniti grad pred armadom od 70 galija i 30.000 ljudi turskog admirala Hajrudina Barbarosse. U znak sjećanja na ovaj događaj 1540. godine sagrađena su nova (sjeverna) gradska vrata na Škurdi, a blažena Ozana je već za života postala iznimno poštovana u Crkvi i gradu Kotoru. Blažena Ozana preminula je 1565. godine u 72. godini života, nakon što je provela pedeset i dvije godine u strogoj pokori.
Izvor: Hrvatska riječ
