Susret hrvatskih pučkih pjesnika Lira naiva, 24. po redu, održan je 12. rujna u Sonti, gdje je domaćin bila KPZH Šokadija. Manifestacija je ove godine okupila više od dvadeset sudionika iz Srbije (Subotica, Sombor, Sonta, Bođani, Plavna…) i Hrvatske (Županja, Zagreb, Poreč, Valpovo…).
Praznine naših domova
Uz čitanje novih pjesama, na pjesničkoj večeri u Etno kući Šokadija predstavljena je ovogodišnja zbirka pod nazivom Praznine naših domova. U knjizi su se našli stihovi čak 47 autora i autorica, a pjesme je izabrala profesorica književnosti Klara Dulić Ševčić.
„Tema doma i u ovogodišnjoj se pjesničkoj zbirci javlja kroz različite varijacije i motive: dom kao mjesto početka života, kao mjesto upijanja prvih dojmova o životu, uspomena i navika. Dom je u poeziji i mjesto kojem se vraćamo kada tražimo utjehu i mir", zapisala je u pogovoru Dulić Ševčić.
Organizatori Lire naive su Hrvatska čitaonica i Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice. U ime dviju udruga o zbirci Praznine naših domova i projektu Lire naive govorili su Katarina Čeliković i preč. Josip Štefković.
Kako je istaknuto, cilj susreta je njegovanje stvaralaštva pjesnika-amatera, a samim time i hrvatskog jezika, posebice govora ovdašnjih Hrvata, poput bunjevačke i šokačke ikavice, koje novije generacije sve manje poznaju. Također, dio ovdje okupljenih autora u svojim stihovima čuva i elemente kulturnog identiteta ovdašnjih Hrvata.
„Pjesnici Lire naive pišu o svom zavičaju, djetinjstvu, mladosti, prošlim vremenima, prostorima na kojima žive, čuvajući tako i nacionalni i vjerski identitet našeg naroda na ovom području. Pjesnici su jedni drugima potpora, iniciramo pisanje novih pjesama, slušamo jedni druge… Nadam se da će nam se pridružiti i pjesnici mlađih generacija", kaže Čeliković.
Preč. Josip Štefković je poručio kako se ne smijemo zadovoljiti time da samo opisujemo slike i događaje iz prošlih vremena već se trebamo okrenuti i budućnosti.
„Moramo se pitati kako ćemo ponovno ispuniti naše domove životom? Kako ćemo sačuvati obitelji? Kako ćemo prenijeti jezik na djecu? Kako ćemo sačuvati vjeru, običaje i kulturu? Kako ćemo učiniti da se ljudi koji su otišli jednoga dana mogu poželjeti vratiti? To su pitanja koja nadilaze književnost. Ali upravo nas književnost može naučiti da ih ne prestanemo postavljati", kazao je on.
Zapisano od zaborava
Ljiljana Bačlija iz Subotice piše na hercegovačkoj i dalmatinskoj ikavici svojih predaka, a na Liri naivi sudjeluje od 2017. godine.
„Pišem otkada sam naučila pisati. Riječ je jaka i bitna u našim životima. U svojim pjesmama čuvam riječi i neke etno sadržaje od zaborava, pisanje je jedini način da se oni sačuvaju", kaže ona.
Josip Dumendžić Meštar redoviti je sudionik Lire od prvog susreta. Iza sebe ima i samostalne zbirke pjesama.
„Pišem od 1966. te sam se priključio Liri naivi od početka. Na prvom susretu u Subotici 2003. bilo nas je petnaestero, u međuvremenu se taj broj povećao. Svatko uglavnom ima svoj stil, a ujedno želimo sačuvati naš jezik i govore, da se držimo svoga i da se to ne zaboravi", kaže Dumendžić.
Na Liru naivu redovito dolaze i pjesnici iz Hrvatske. Jedan od njih je i Porečanin Vlado Domazet, podrijetlom iz Posavine.
„Kada je riječ o mojim pjesmama, zastupljen sam u 85 zbornika diljem 13 europskih država. Puno putujem, kada sam u prilici dolazim i na manifestacije Hrvata u Vojvodini, volim njihove običaje i nošnju, tu sam dolazio kao mali, imao sam tetku u Horgošu. Posredujem u tome da ovdašnje udruge nastupe na manifestaciji Posavsko kolo u mjestu Odžak", kaže Domazet.
Lira naiva tradicionalno je i prigoda za razmjenu iskustava i povezivanje među pučkim pjesnicima. Gošća ovogodišnjeg Pjesničkog kruga, na kojem se tematizira poetsko stvaralaštvo i prenose iskustva, bila je pjesnikinja Katarina Čeliković, autorica knjige Miljokaz vlastitosti.
Sudionici su također imali priliku upoznati Sontu, obilazeći znamenitosti poput crkve sv. Lovre te poljoprivredno gospodarstvo i apikomoru Dekan.
Susret iduće godine bit će u znaku srebrnog jubileja ove pjesničke manifestacije a prema najavama, bit će održan u Somboru.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
