Etnolog Dalibor Mergel održao je 2. studenoga u Spomen-domu bana Josipa Jelačića predavanje koje je tematiziralo povijesne promjene naziva ulica u Petrovaradinu. Prvo preimenovanje ulica na koje se osvrnuo predavač bilo je 1906. Premda je to bilo doba snažne mađarizacije, Petrovaradinci su mnogim ulicama dali imena po velikanima hrvatske povijesti, poput bana Josipa Jelačića. Tada su nazivi davani po zemljopisnim, lokalnim ili sličnim odrednicama. Mergel je kao primjer naveo ulice nazvane po kavanama ili poznatim objektima, uz tri glavne prometnice Petrovaradina koje su zadržale svoje nazive nepromijenjenima u proteklih 120 godina: Preradovićeva (ranije Karlovačka), Reljkovićeva (ranije Duga) i Račkog (ranije Bukovačka).
Antifašističko naslijeđe
Poslije 1945. na scenu lokalne toponimije stupa antifašističko naslijeđe. Petrovaradin dobiva nazive ulica po jugoslavenskim antifašistima, ali i po lokalnim borcima i žrtvama fašističkog terora, kao što su članovi skupine strijeljanih ilegalaca na čelu s Daliborom Francistyem. To je bilo i vrijeme mijenjanja drugih naziva, pa je tako osnovna škola umjesto po biskupu Strossmayeru dobila ime po Vladimiru Nazoru (na ulicama koje danas nose imena Nazora i Lisinskog još uvijek ne postoje ulične ploče s njihovim nazivima).
Preimenovanja iz 1992. godine
Mergel je posebno apostrofirao treći val preimenovanja (14) ulica, slijedom odluke Skupštine Novog Sada od 17. prosinca 1992. godine. Gradska se vlast oglušila o protivljenje Petrovaradinaca koji su stali u obranu povijesti i tradicije. Berislavićeva ulica preimenovana je u Vladana Desnice, Zrinskog je postala Patrijarha Rajačića, Trg Tomislava (prethodno Jelačićev) postao je Trg vladike Nikolaja, Gustava Krkleca promijenjena je u Jovana Monasterlije, a Ulica Trnskog dobila je ime Vuka Isakoviča. Nikola Jurišić zamijenjen je vojnim zapovjednikom Srpske vojske iz Balkanskih ratova istog prezimena Pavlom J. Šturmom. Hrvatski književnik Eugen Kumičić zamijenjen je povjesničarom koji je pisao o ustaškim zločinima Viktorom Novakom, a Matije Gupca postala je Beogradska. Ideološki pridjevi također su uklanjani, dok je Bukovački dol postao do. Ipak, narodni heroj i Petrovaradinac Kosta Nađ zadržao je svoju ulicu. Zaslužni petrovaradinski Hrvati poput Ilije Okrugića Srijemca, Franje Štefanovića i Franje Malina i danas imaju imena ugrađena u uličnu mrežu svog rodnog mjesta, a posebno je važno da su ostali „na sceni“ nazivi po znamenim Hrvatima dati 1906.: Šenoina, Mažuranićeva, Dinka Šimunovića, Tome Maretića i Jurja Križanića. Danas na ulicama Petrovaradina prevladava ćirilica na novim pločama, no mogu se još uvijek pronaći (nezamijenjene) latinične oznake.
„Nazivi ulica dio su lokalnog identiteta i nematerijalne baštine nekog mjesta, a promjene su uglavnom ideološki motivirane. Nazivi svjedoče o različitim državama, uređenjima, vrednovanjima ličnosti, promjenama nacionalnog sastava stanovništva. Potrebna je, stoga, veća svijest o značaju naziva i znanje o osobama po kojima ulice nose imena, te veći angažman zajednice da se zadrže prava na uporabu povijesnih naziva ulica“, zaključio je Merkel.
Predavanje je organizirala Zaklada Spomen-dom bana Josipa Jelačića uz pomoć Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. U ime organizatora posjetitelje je pozdravio upravitelj Goran Kaurić, najavljujući seriju predavanja o povijesti Petrovaradina.
Izvor: Hrvatska riječ (M. T.)
