U Subotici i Surčinu su od 21. do 24. listopada održani 25. Dani hrvatske knjige i riječi – dani Balinta Vujkova, najveća književna manifestacija Hrvata u Srbiji. Tijekom četverodnevnog programa održani su brojni sadržaji posvećeni različitim generacijama publike.
Glede jubilarnog izdanja manifestacije, organizatori i sudionici ocijenili su još jednom Dane kao važno mjesto očuvanja hrvatske pisane riječi, mjesnih govora i kulturnog identiteta, ali i promocije i vrjednovanja knjiške produkcije Hrvata u Srbiji.
Književni salon u Surčinu o knjiškoj produkciji i novim knjigama
Ovogodišnji Dani započeli su Književnim salonom 23. listopada u prostoru Hrvatske čitaonice Fischer u Surčinu. Nazočne su na početku pozdravile opunomoćena ministrica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu Davorka Velecki Čičak te u ime domaćina predsjednica Hrvatske čitaonice Fischer Katica Naglić.
Predsjednica Organizacijskog odbora i pokretačica Dana, prof. Katarina Čeliković, koja svake godine pravi popis objavljenih djela Hrvata u Srbiji, ovom je prigodom predstavila Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata br. 17., knjigu Znameniti Hrvati u Srbiji, te knjišku produkciju unutar ovdašnje hrvatske zajednice od prošloga do aktualnog listopada – Od Dana do Dana.
– Popis od prošlih do ovogodišnjih 'Dana' donosi rekordan broj naslova – 53. Više od pola naslova je u području književnosti koja je zastupljena u 31 knjizi, a područje znanosti i publicistike ima 14 naslova. Umjetnost predstavlja osam publikacija, riječ je najčešće o prigodnim katalozima ili brošurama vezanim uz osobe čije se obljetnice rođenja ili smrti obilježavaju kroz projekt Godine novog preporoda. Najveći pomak vidimo u nakladi za djecu, koja je ranije bila deficitna, a sada se pojavljuju knjige kratkih priča, kuhar za djecu, dramska djela, poezija i najnovija knjiga Znameniti Hrvati u Srbiji (1) kao iskorak u predstavljanju značajnih osoba. Među nakladnicima zastupljeni su profesionalni, poput ZKVH-a, NIU Hrvatska riječ, ali i udruge kao što su KD Ivan Antunović, Hrvatska čitaonica Subotica i institut 'samizdata'. – navela je među ostalim Čeliković.
U okviru Književnog salona predstavljen je i Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini tiskan u izdanju NIU Hrvatska riječ. Kuhar je predstavila njegova urednica Zlata Vasiljević navodeći kako je on nastao kao plod rubrike „KuHaR“ koja je u tjedniku Hrvatska riječ tijekom četiri godine svojim čitateljima nudila recepte tradicijskih jela ovdašnjih Hrvata – onih iz Tavankuta, Đurđina i Subotice, preko Berega, Monoštora, Sonte, Vajske, Bača i Sombora, pa sve do Sota, Šida, Gibarca i Surčina. Prikupljeno je oko 200 recepata različitih jela, a dio njih je objavljen u njemu. U Kuharu je i osam recepata iz Surčina, a članica Fischera Ljerka Vlačina ovom je prigodom istaknula važnost prenošenja recepata starih jela s generacije na generaciju, dodajući kako mnoga jela opisana u Kuharu i danas priprema u svojoj obitelji.
Ovu su večer pjesničkim izričajem oplemenile članice Hrvatske čitaonice Fischer, pjesnikinje Irena Maja Obradović i Veronika Živanović.
Narodna književnost u školi za najmlađe
U prepunoj dvorani scene Jadran 22. listopada održan je program za djecu pod nazivom Narodna književnost u školi – u spomen na Balinta Vujkova Didu. Na javnom satu hrvatskoga jezika okupilo se oko 350 djece iz vrtića i osnovnih škola u kojima se nastava odvija na hrvatskom jeziku: iz Subotice, Tavankuta i Đurđina.
Mališani iz vrtića Marija Petković – Sunčica iz Subotice izveli su igrokaz na temelju narodne priče koju je zapisao Balint Vujkov „Dica lipog Jerka“ dok su učenici OŠ Matija Gubec iz Tavankuta odigrati čak tri kratke predstave: „Ni tica ne piva bolje“, „Ribica prosi mačku“ i „Zmaj stanarac u žabljim svatovima“.
Ovom je prigodom Katarina Čeliković predstavila najnoviju knjiga za djecu u nakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata pod nazivom Znameniti Hrvati u Srbiji (1). Autorice su Katarina Čeliković i Ivana Andrić Penava, a u knjizi je 20 znamenitih Hrvata rođenih u 19. stoljeću koji su bili pravi pioniri – ljudi koji su prvi krenuli novim putem, otvarali nove mogućnosti i svojim radom stvarali nešto što prije njih nije postojalo. U prigodnom kvizu najbrži s točnim odgovorima dobili su knjigu na dar. Knjiga je darovana svim vrtićkim i školskim knjižnicama, a djeci ih je uručila unuka Balinta Vujkova Nela Vujkov Prentović.
U programu je nastupio i dječji zbog HGU-a Festival bunjevački pisama „Raspjevane zvjezdice“.
U programu za srednjoškolce o književnosti kroz dramski izraz
U Gimnaziji Svetozar Marković u Subotici 22. listopada održan je tradicionalni program za srednjoškolce koji se školuju na hrvatskom jeziku. Ovogodišnja tema, Književnost kroz dramski izraz, bila je posvećena mogućnostima primjene dramskih metoda u nastavi književnosti, s posebnim naglaskom na bolje razumijevanje književnih likova, sagledavanje različitih perspektiva i povezivanje književnih tekstova s osobnim iskustvom učenika.
Istaknuto je kako dramske metode potiču aktivno sudjelovanje učenika u interpretaciji djela, a pitanja koja otvaraju klasični i suvremeni tekstovi, poput pravde, istine i društvenih odnosa, pridonose njihovu intelektualnom i moralnom razvoju. Polazište za razgovor i dramske igre bila je bunjevačka narodna bajka Bogataševo maslo, koju je zapisao Balint Vujkov. O primjeni dramskih tehnika u nastavi književnosti uvodno je govorila dr. sc. Maša Rimac Jurinović s Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok su program vodile Bernadica Ivanković i Katarina Čeliković, predsjednica i dopredsjednica Hrvatske čitaonice Subotica.
Okrugli stol na temu nakladništva Hrvata izvan Hrvatske
U sklopu Dana u Gradskoj knjižnici Subotica 23. listopada održan je okrugli stol na temu Knjiga i nakladništvo Hrvata izvan Hrvatske. Sudjelovali su predstavnici hrvatskih ustanova i udruga iz Srbije, Crne Gore, Austrije, Mađarske i Bosne i Hercegovine, kao i predstavnik Društva hrvatskih književnika iz Hrvatske. Uz predstavljanje suvremenoga hrvatskog izdavaštva u regiji, razgovaralo se o izazovima promocije, distribucije i recepcije knjiga koje objavljuju Hrvati izvan matične domovine. Iako se iskustva i okolnosti u različitim zemljama razlikuju, sudionici su ocijenili kako je susret otvorio prostor za nove oblike suradnje i bolje povezivanje nakladnika. Posebno je istaknuta potreba za sustavnim otkupom tih izdanja na državnoj razini u Hrvatskoj, kao i za većim uključivanjem u natječaje Ministarstva kulture i sajmove knjiga u Hrvatskoj. Među prijedlozima je bila i izrada antologije književnog stvaralaštva Hrvata izvan Hrvatske, koja bi pridonijela njegovoj većoj vidljivosti u matičnoj zemlji.
Polaganje cvijeća na bistu Balinta Vujkova
Nakon okruglog stola, sudionici i dužnosnici položili su vijence na bistu Balinta Vujkova koja se nalazi u središtu grada. Vijence su položili predstavnici Organizacijskog odbora manifestacije, Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, NIU Hrvatska riječ i Gradske knjižnice Subotica.
Multimedijalna večer i dodjela književnih nagrada
Tri književne nagrade
Središnji program Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, Multimedijalna večer, održan je 23. listopada na Sceni Jadran uz dodjelu triju književnih nagrada i prigodni kulturno-umjetnički program.
Nagrada Balint Vujkov Dida za 2025. godinu, koju dodjeljuje Organizacijski odbor manifestacije, pripala je hrvatskoj književnici Julijani Adamović, rođenoj u Plavni. Prepoznata po stilski izbrušenoj i psihološki dubokoj prozi, Adamović u svojim djelima istražuje ljudsku intimu, traumu i društvenu svakodnevicu. U obrazloženju nagrade istaknuto je kako je riječ o „piscu-svjetlu” koji svojim djelima prenosi i glas rodnoga zavičaja.
Priznanje Emerik Pavić za najbolju knjigu objavljenu u 2025. godini, koje dodjeljuje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, pripalo je priređivačici Milici Spasić i uredniku, zemunskom župniku preč. Jozi Duspari, za monografiju Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zemunu. Među 48 naslova pristiglih u konkurenciju, ova bogato opremljena publikacija izdvojena je zbog vrijednog doprinosa proučavanju povijesti Katoličke Crkve i hrvatskoga naroda u Srijemu.
Trijenalna nagrada Antun Gustav Matoš za najbolju knjigu poezije u razdoblju od 2023. do 2025. godine dodijeljena je Neveni Mlinko za zbirku Magma. Odabrana među 28 naslova, zbirka je prepoznata po dubini egzistencijalnih i religioznih pitanja te izrazitoj umjetničkoj i jezičnoj kreativnosti autorice.
Manifestacija koja čuva hrvatsku riječ
O četvrt stoljeća trajanja manifestacije i njezinim rezultatima govorila je idejna pokretačica i predsjednica Organizacijskog odbora Katarina Čeliković: Pokrenuta pod okriljem Hrvatske čitaonice Subotice, manifestacija je sustavno radila na popularizaciji djela Balinta Vujkova i očuvanju bunjevačke ikavice. Tijekom godina Dani su širili svoj program i publiku te prerasli u središnje mjesto praćenja i vrjednovanja knjiške produkcije Hrvata u Srbiji. Uz stručno-znanstveni skup, manifestacija obuhvaća programe za vrtiće i škole te bogatu multimedijalnu nakladničku djelatnost, a tijekom četvrt stoljeća ugostila je brojne književnike, znanstvenike i umjetnike iz cijele regije.
– Hvala svima vama – jer dok smo svjesni vrijednosti vlastite hrvatske riječi, vlastitih materinskih govora, dok smo svjesni vrijednosti baštine i onih koji su nam je namrijeli, imamo razloga vjerovati u budućnost koju ostavljamo našoj djeci. U to je vjerovao Balint Vujkov, a vjerujemo i mi danas – poručila je Katarina Čeliković.
Jubilej su čestitali i generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša te predsjednica Hrvatskoga nacionalnog vijeća i zastupnica u Hrvatskom saboru Jasna Vojnić. U svojim obraćanjima naglasili su važnost manifestacije koja već 25 godina okuplja ljude oko knjige i materinske riječi te pridonosi očuvanju kulturnog identiteta Hrvata u Srbiji.
– Danas nas ova manifestacija podsjeća da naša baština nije samo dio prošlosti, nego i nadahnuće za budućnost. I zato budimo ponosni na svoje stvaralaštvo, budimo otvoreni prema drugima i optimistični u vjeri da će hrvatska riječ živjeti i među generacijama koje dolaze. – istaknuo je Velimir Pleša.
Jasna Vojnić posebno je naglasila važnost uključivanja djece i mladih u programe manifestacije.
– Zahvaljujem vam što već četvrt stoljeća čuvate našu hrvatsku knjigu i riječ. Srce mi je puno kada vidim 500 djece ili naše srednjoškolce u programima ove manifestacije, kada vidim stručnjake, sve koji tu našu lipu rič čuvaju i ne daju joj da zamre. Naša lipa ikavica neće umrit sa zadnjim čovikom koji je bude izgovorio, nego s prvim ditetom koje ju više ne bude znalo. – poručila je Jasna Vojnić.
U kulturno-umjetničkom dijelu Multimedijalne večeri nastupili su dječji zbor Raspjevane zvjezdice pod vodstvom Marine Piuković, dramska sekcija HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora, koju je pripremila Marija Šeremešić, te Ženski pjevački zbor Korijeni iz Martinaca u Mađarskoj.
Akreditirani stručni skup za nastavnike i odgojitelje
Akreditirani stručni skup na temu Dramske aktivnosti u nastavi hrvatskog jezika održan je 24. listopada u Hrvatskom domu – Matici, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, u suradnji s Hrvatskom čitaonicom i Hrvatskim nacionalnim vijećem. Skup je okupio 22 sudionika, odgojitelja, učitelja, nastavnika i profesora koji rade u nastavi na hrvatskom jeziku, s ciljem stjecanja novih znanja i praktičnih vještina koje će moći primijeniti u svome radu.
Predavačice na stručnom skupu bile su docentica na Katedri za jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Maša Rimac Jurinović, te dramska pedagoginja i sveučilišna profesorica na istom fakultetu, koja je vodila radionicu univ. spec. art. Iva Nemec. Tijekom skupa obrađene su teme dramskih aktivnosti kao poticaj aktivnom učenju, primjene dramskih tehnika u nastavi hrvatskog jezika, dramatizacije književnog teksta te razvoja komunikacijskih i jezičnih kompetencija učenika. Održana je i radionica procesne drame prema narodnoj pripovijetki „Bogatašovo maslo“, kao i radionica kreiranja dramskih aktivnosti za nastavni sat. Program je obuhvatio teorijski i praktični dio, a sudionici su dobili i materijale s pripremljenim radionicama koje mogu koristiti u nastavi. Posebna vrijednost dramskih tehnika je u tome što su namijenjene svoj djeci, uključujući i onu koja nisu sklona javnom nastupu, koja se teže otvaraju ili se boje izraziti svoje mišljenje.
Iako predavačice iz tehničkih razloga nisu mogle doći u Suboticu, skup je održan u online obliku, uz prilagodbu programa mogućnostima, u čemu su pomogle organizatorice Katarina Čeliković, Bernadica Ivanković i Nataša Francuz. Suorganizatori ove manifestacije su Hrvatska čitaonica Subotica, Gradska knjižnica Subotica, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji.
Manifestaciju su podržali Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Grad Subotica, Ministarstvo kulture Srbije, Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Hrvatsko nacionalno vijeće.
Tekst: Katarina Čeliković i Hrvatska riječ
Foto: Hrvatska riječ
