Crkvena i pučka glazbena tradicija subotičkih Bunjevaca Hrvata naziv je nove knjige jednog od osnivača i dugogodišnjeg umjetničkog voditelja Subotičkog tamburaškog orkestra, te vrsnoga poznavatelja tambure i tamburaške glazbe Stipana Jaramazovića, koja je predstavljena 23. lipnja u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici.
Važnost knjige i u njenoj praktičnoj primjeni
Novi biser na bunjevačkoj glazbenoj i kulturnoj ogrlici, kako je nazvao novu Jaramazovićevu knjigu jedan od njenih recenzenata Mihael Ferić iz Slavonskog Broda, jedan od istaknutih poznavatelja narodne glazbe u Hrvatskoj, nije Stipanovo prvo knjiško čedo.
Naime, nakon odlaska u mirovinu nastavio je biti aktivan u području tamburaške glazbe te je tako svoje pedagoško iskustvo u obuci, skupa sa svojom kćerkom Sonjom Berta, profesoricom tambure, pretočio u šest tzv. priručnika nazvanih Škola tambure vojvođanskog sistema i to za E prim, A basprim, E basprim, čelo, kontru i bas. Također, na području gradnje tambura, izdana mu je knjiga Teoretska razmišljanja o gradnji tambura.
Kako za svoju najnoviju knjigu kaže njen autor, kada je počeo raditi na njoj, cilj mu je bio prikupiti sve one melodije koje su tradicionalne kod subotičkih Bunjevaca Hrvata.
„Mislio sam da će to bili lako, budući da sam već preko 60 godina u toj materiji. Međutim, pokazalo se da to nije baš tako jednostavno, jer ova knjiga sadrži crkvene melodije koje se pjevaju samo u ovim krajevima (adventske, božićne, korizmene, uskrsne...), običajne (kraljičke, groktalice, dječje pjesme i brojalice, žetelačke, svatovske, preljske...), potom bunjevačka kola i igre, a tu su i zapisi o pojedinim stvarateljima umjetničke glazbe, odnosno onima koji su čuvali glazbenu tradiciju Bunjevaca Hrvata. Da bih upotpunio tu zbirku, našao sam tri zapisivača koji su pravili zapise polovinom prošlog vijeka i ranije, pa sam i njihove zapise, budući da su karakteristični baš za Hrvate Bunjevce u Subotici, ubacio u nju i tako dobio vrlo veliko bogatstvo materijala koje sam morao sortirati u dvije knjige“, istaknuo je Stipan Jaramazović te dodao kako je ovo djelo namijenio svima koji se bave istraživanjem ovog melosa, poput etnomuzikologa, potom studentima, ljubiteljima ovih pjesama i kako mu je namjera da sve knjižnice, pogotovo one koje se bave ovom strukom, imaju ovu knjigu.
Stručni osvrt na nju dala je jedna od recenzentica, etnomuzikologinja Julijana Baštić.
„Gledajući iz ugla etnomuzikologa, ova knjiga ima neizmjernu važnost, ne samo zašto što predstavlja jedno sveobuhvatno viđenje cjelokupne pučke i crkvene glazbe bačkih Bunjevaca, već ima i posebnu vrijednost jer sadrži u sebi bunjevačke groktalice odnosno epsko-lirski žanr koji je gotovo iščezao iz prakse. Njezin značaj je i u tome što sadrži pjesme koje je inače teško zabilježiti, a to su one koje se izvode u posebnim intimnim trenucima, odnosno one vezane za pogrebne običaje, te uspavanke. Važnost ove knjige ogleda se i u njenoj praktičnoj primjeni, jer su tu gotovi aranžmani nekih bunjevačkih igara, pjesama koji su već obrađeni za tamburaški orkestar i spremni za izvođenje. Ova knjiga zaista može imati jednu vanvremensku, potpuno široku primjenu gdjegod je potrebno da netko oživi taj stari muzički svijet bačkih Bunjevaca. Ona predstavlja jedno opsežno djelo i za publiciranje ovako nečeg bili su potrebni veliko znanje, umijeće, ali i hrabrost“, rekla je Baštić, koja trenutno pohađa doktorske akademske studije na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu te se bavi istraživanjem tamburaške prakse u Srbiji, kroz prizmu odnosa glazbe, izvođačkih aspekata, prostora i ideologije. Također svira i tamburu.
Djelo ne samo o glazbi već i o narodu
Knjiga Crkvena i pučka glazbena tradicija subotičkih Bunjevaca Hrvata izašla je u nakladi Subotičkog tamburaškog orkestra i Udruge Marija.
Dirigentica STO-a Marijani Marki ovom je prigodom rekla kako orkestru koji vodi nakladnička djelatnost nije prioritetna, ali iza sebe u prethodnim desetljećima ima više izdanja, kako na nosačima zvuka tako i u nekoliko knjiga, među kojima su četiri knjige Škola tambure vojvođanskog sistema.
„Što se tiče ove nove knjige, tu orkestar nije samo u ulozi nakladnika, već je od samog početka pomagao Stipanu na njenom stvaranju, jer su mnoge melodije i aranžmani koji se nalaze u njoj zapisani i aranžirani za potrebe izvođenja STO-a. Mnogi od njih sviraju se i danas“, rekla je Marki.
Glavni i odgovorni urednik Radio Marije vlč. Dragan Muharem istaknuo je kako su liturgijska i svjetovna glazba usko vezane jer izviru iz istog srca:
„Naš dragi maestro Stipan na jednom je mjestu okupio sve ono što je blisko srcu i uhu ljudima ovoga podneblja. Ono što kao svećenik smatram iznimno važnim i vrijednim jeste što je maestro u svoje djelo integrirao crkveno i narodno, pokazajući time da se to ne može razdvajati. Liturgijska glazba i ona tradicijska, svjetovna usko su vezani jer izviru iz istoga srca. To govori nešto o nama. Da je isti narod koji pobožno moli i pjeva u crkvi, ali zna i zaigrati u kolu i zasvirati tamburicu. Zato ovo Stipanovo djelo nije samo o glazbi, nego je i o nama. I to što on želi sačuvati nisu samo note i riječi pjesama, nego prvenstveno duša našega čovjeka, ono što on jest a što glazbom najbolje može izraziti“.
Knjigu je na hrvatski prevela dugogodišnja djelatnica u ovdašnjim medijima na hrvatskom jeziku, novinarka i korektorica u tjedniku Hrvatska riječ Ivana Petrekanić Sič, koja je, među ostalim istaknula da se važnost ovog djela ne ogleda samo u tome što predstavlja jedinstvenu riznicu pučkih i crkvenih pjesama našeg ovdašnjeg svita, već što zahvaljujući, prije svega notnim zapisima i tekstovima pjesama, od velike koristi može biti brojnim kulturno-umjetničkim društvima na ovim prostorima, prvenstveno njihovim tamburaškim, ali i folklornim odjelima, tj. sekcijama. Tako se već sada nalazi u vlasništvu HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice i HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora.
U glazbenom dijelu programa ove književne večeri nastupili su članovi STO-a.
Izdavanje knjige, koja se po cijeni od 2.000 dinara za sada može naručiti putem Facebook stranice Stipana Jaramazovića, sufinancirali su Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Republike Srbije i Središnji državni ured za Hrvatske izvan Republike Hrvatske.
Izvor: Hrvatska riječ
