Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Aktivnosti Zavoda
Radi veće dostupnosti znanstvenih sadržaja koji za temu imaju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata odlučio je još 2012. godine cjelovite sadržaje brojeva Godišnjaka za znanstvena istraživanja objaviti i na internetskim stranicama Zavoda. Na taj način svjesno želimo osnažiti diseminaciju sadržaja o Hrvatima u Vojvodini i tako barem djelomice otkloniti deficite na tome području. Objavljeni sadržaj Godišnjaka broj 7 dostupan je na sljedećoj adresi: http://www.zkvh.org.rs/index.php/god-sep/7-2015
Internetska stranica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata – www.zkvh.org.rs – zamišljena je kao sredstvo za prezentaciju kulture vojvođanskih Hrvata. Ovaj portal, uz osnovne informacije o Zavodu te aktualnih vijesti o aktivnostima kako Zavoda tako i kulturnih udruga diljem Vojvodine, ima za temeljni cilj predstavljati kulturu vojvođanskih Hrvata uopće, te se u tom smislu na našem portalu mogu naći prikazi vlastite povijesti, prikazi velikana, materijalni tragovi kulture, informacije o institucijama i organizacijama, najvažnijim kulturnim manifestacijama, najave događaja i izvješća o njima...
Osmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja 2017. godine. Na 352 stranica, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih radova, koje tematiziraju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. I u ovom se Godišnjaku svi radovi po prvi put objavljuju. Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u pet tematskih cjelina, u kojima su radnje iz društvenih i humanističkih znanosti, a čija objava ima značaj znanstvenog prinosa za sve subetničke skupine Hrvata u Vojvodini.
Onima koji poznaju povijest i sadašnjost Hrvata u Srbiji nije stran podatak da je ta zajednica dosta disperzirana. O Hrvatima u Bačkoj i Srijemu, gdje je i broj pripadnika ove etničke skupine najveći te u smislu tzv. manjinskoga života najorganiziraniji, najviše se zna i čuje u javnosti. O drugima slabije. Jedna od tih manje poznatih zajednica su i Hrvati u srednjem Banatu, odnosno Radojevu, Boki i Neuzinu. Ovoj zajednici, inače, povijesno pripadaju i Hrvati u selu Keča, koje se danas nalazi „preko puta“ u susjednoj Rumunjskoj. Petak, 30. lipnja 2017., za Hrvate u selu Radojevu (nekadašnjoj Klariji), bio je, kako i sami ističu, poseban dan jer je obilježena 215. obljetnica od naseljavanja njihovih predaka u to mjesto. U čast obljetnice blagoslovljen je novopodignuti križ u dvorištu katoličke crkve sv. Urbana, uz program koji je podrazumijevao i obilazak već spomenute, te Srpske pravoslavne crkve sv. Nikole u tom selu, prigodno predavanje o naseljavanju Hrvata u taj kraj, te nastup folkloraca mjesnog KUD-a Dobrivoje Putnik. Organizacijski odbor ove manifestacije činili su župnik Tibor Király, dr. Gaja Pozojević, „alfa i omega“ radojevačke zajednice Hrvata i Mjesna zajednica Radojevo.
Knjižna riznica Franjevačkog samostana u Subotici predstavlja pravu kulturološku dragocjenost. Čuva oko deset tisuća svezaka knjižne građe, a neke od knjiga datiraju čak iz 16. stoljeća. U suradnji više ustanova i institucija iz Subotice i Osijeka, u posljednje je tri godine intenzivno rađeno na usustavljivanju, digitalizaciji te stručno-znanstvenom tematiziranju ove građe, a rezultati tih aktivnosti predstavljeni su 24. lipnja 2017.