Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Aktivnosti Zavoda
Na beogradskom Sajmu knjiga, najvećoj manifestaciji toga tipa u regiji, sada već redovito, predstavljaju se i najnovija knjiška ostvarenja Hrvata iz Vojvodine. Takav je slučaj bio i ove godine, gdje su ponovno zahvaljujući AP Vojvodini, svoja recentna izdanja (u petak, 26. listopada 2018.) predstavili Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.
U pitanju su jedina dva profesionalna nakladnika u kulturnom prostoru ovdašnjih Hrvata, koja, kako ističu njihovi urednici, nastoje biti integralni dio književnih kretanja u Srbiji, ali i u matičnoj Hrvatskoj. Nastupi na sajmovima knjiga, kako dodaju, dio su takvih nastojanja.
U organizaciji Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, Katedre za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, Slavističkog odbora Regionalnog centra Mađarske akademije znanosti i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, 19. i 20. listopada 2018. u Pečuhu je održan XIV. međunarodni kroatistički znanstveni skup. U pitanju je najveći skup ovog tipa koji se organizira izvan Republike Hrvatske.
U četvrtak 6. prosinca 2018. u 12 sati u dvorani Blaženi Alojzije kard. Stepinac predstavljena je knjiga Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije autora dr. sc. Roberta Skenderovića. Knjigu, koja je na Kliofestu dobila nagradu Mirjana Gross za najbolju knjigu iz povijesti 2017., uz autora su predstavili doc. dr. sc. Mario Bara s Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i sunakladnik knjige.
Da nije bilo prvaka vojvođanskih Hrvata na čelu s Franjom Sudarevićem i Blaškom Rajićem, vjerojatno ovaj prostor danas ne bi bio dio Republike Srbije. Oni su bili ključni ljudi kada su u pitanju događaji iz 1918. i 1921. godine, odnosno kada su uspostavljene nove granice na prostoru Austro-Ugarske Monarhije, istaknuto je na LVI. znanstvenom kolokviju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata održanom u četvrtak, 22. studenoga 2018. godine, a u svjetlu obilježavanja 100 godina od pripajanja Bačke, Banata i Baranje Kraljevini Srbiji. Predavanje na temu Subotica u studenom 1918. godine – prilog proučavanju povijesti Subotice u XX. stoljeću, tim je povodom održao povjesničar Vladimir Nimčević.
Dvadeset i četvrti po redu Forum hrvatskih manjina – stručni skup predstavnika hrvatskih manjinskih zajednica u okolnim zemljama, kojeg tradicionalno organizira Hrvatska matica iseljenika, svečano je otvoren 23. studenoga 2018. godine u Zagrebu, u velikoj dvorani HMI-ja. Forum su svojom nazočnošću uveličali Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, kao izaslanik Predsjednice RH, i Zdravka Bušić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova, kao izaslanica Predsjednika Vlade RH.
Tema ovogodišnjega Foruma bila je Jezična baština hrvatskih autohtonih zajednica Srednje i Jugoistočne Europe. U globaliziranom svijetu ugrožena je jezična raznolikost. Nekoliko velikih svjetskih jezika potiskuje one manje raširene i kulturno utjecajne. Tako i jezici daleko veći od hrvatskoga strepe pred ovim tendencijama. Tim više su ugroženi jezici i dijalekti malih skupina, kao što su oni hrvatskih manjinskih zajednica.