Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Aktivnosti Zavoda
Bile riči – rječnik govora Monoštora (vrijeme pedesetih godina prošloga stoljeća) naslov je druge knjige u biblioteci Prinosi za dijalektološka istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koja je objavljena koncem travnja 2016. godine, autorice Marije Šeremešić iz Sombora. Knjigu je uredila Katarina Čeliković, a recenzentica je profesorica osječkog Sveučilišta dr. sc. Ljiljana Kolenić, stručna suradnica Zavoda u području jezika, točnije dijalektologije, likovna oprema djelo je Darka Vukovića, a tehnički je knjigu uredio Ervin Čeliković.
U svom pogovoru, dr. sc. Kolenić je istaknula važnost rječnika zavičajnih (slavonskih) govora: „…oni pomažu u rekonstrukciji hrvatske jezične povijesti, oni su konzervirali staro stanje hrvatskoga štokavskoga narječja i daju vrijedne podatke izučavanju povijesti slavenskih jezika. Govor Monoštora pripada govorima slavonskoga dijalekta, a javlja se izvan hrvatskih državnih granica. Govori općenito nestaju, standardni ih jezik potiskuje i istiskuje. Ako su ti govori izvan matične domovine, uz navedeno standardnojezično potiskivanje dolazi i do asimilacije manjinskoga stanovništva pa onda i do još veće ugroze govora. Terenska istraživanja su pokazala kako upravo zavičajni govor pokazuje snažan otpor nestajanju kada je izvan matične domovine jer takav govor zapravo znači u svijesti izvornih govornika pripadnost. Drugim riječima, čuvanje svojega zavičajnoga govora znak je i čuvanja nacionalnoga identiteta. Mjesni govor Monoštora izvan je hrvatske državne granice, dakle s pravom očekujemo da stanovnici toga mjesnoga govora čuvaju svoj govor, a time i nacionalni identitet. Još je jedan dosta bitan razlog za čuvanje monoštorskog govora, a on leži u smještaju sela.“
U biblioteci „Prinosi za etnografska istraživanja“ Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je tijekom travnja 2016. godine objavio knjigu Garavi salaši : cio život za godinu dana Katarine Firanj iz Sombora, kao drugu u nizu. Knjigu je uredila Katarina Čeliković, stručnu redakturu teksta napravila je diplomirana etnologinja Bojana Poljaković, lekturu Zlatko Romić, likovnu opremu je uradio Darko Vuković, a tehnički uredio Ervin Čeliković.
Knjiga počinje uvodnim stihovima bećarca Ovi naši garavi salaši, / što su stariji, sve su garaviji! i time najavljuju glavni dio knjige. U uvodnom dijelu autorica smješta radnju knjigu prostorno i vremenski u sljedećim naslovima: Nenadić salaši (str. 6-10), Koćevi salaši (str. 10-13), Didin salaš – moja obitelj (str. 14-15) i Izgled salaša (str. 15-26). Slijede dva poglavlja, Svakodnevni i blagdanski život na salašu kroz godinu (str. 29-102) i Životni običaji na salašu (str. 105-136).
Umjesto očekivanih termina za predstavljanje na pozornici predviđenoj za javnu prezentaciju, predstavnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ bili su primorani 15. travnja 2016. godine objediniti svoja javna izlaganja na Salonu knjiga u Novom Sadu u skučeni zajednički pedesetminutni termin. Unatoč svemu, ponosno i odvažno, predstavljen je dio knjiške produkcije ovih dviju hrvatskih institucija u Vojvodini i Srbiji.
Studenti Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta iz Zagreba obavili su terenska istraživanja tradicijske baštine šokačkih Hrvata u Sonti, Baču, Vajskoj, Bođanima i Plavni. Istraživanje se provodilo i u Monoštoru, a po prvi puta i u Santovu (Mađarska). U pet dana boravka u Podunavlju, od 11. do 15. travnja 2016. godine, dvadesetak studenata bilo je smješteno u etno kući Didina kuća u Baču. Ovaj dio istraživanja započet je prošle godine u sklopu sveukupnih istraživanja tradicije šokačkih i bunjevačkih Hrvata u Bačkoj, započetih 2011. godine pod mentorstvom profesorice dr. sc. Milane Černelić i u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Zbornik radova Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu i monografija Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca predstavljeni su 14. travnja 2016. godine u Somboru. Ova dva kapitalna djela rezultat su znanstvenog skupa Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu, koji je održan u studenome 2012. godine i znanstvenog projekta koji zajednički realiziraju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Knjige su predstavili prof. dr. sc. Milana Černelić, urednica i voditeljica etnološkog istraživanja studenata etnologije Filozofskog fakulteta iz Zagreba, ravnatelj Povijesnog arhiva Subotica Stevan Mačković, doktorandica Aleksandra Prćić i glavni urednik i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov.