Pozovite » (+381) (0)24 535-533

komemoracija Tomislav KetigU foajeu Srpskog narodnog pozorišta u srijedu, 22. siječnja, održana je komemoracija za preminulog hrvatskog književnika i vojvođanskog intelektualca Tomislava Ketiga. Najprije se nazočnima obratio dr. sc. Duško Radosavljević, uime Saveza antifašista Vojvodine, koji je u svojemu govoru iznio osnovne biografske činjenice o životu Tomislava Ketiga, zatim o značajkama njegova djela te o kvalitetama njegove naravi. On je napose istaknuo društvenu angažiranost Tomislava Ketiga, koji je uvijek bio na strani dobra i pravde.

ynanstveni kolokviji u SORodonačelnik plemenite obitelji Marković, Dujo Marković zaslužan je za doseljavanje Hrvata Bunjevaca na područje Subotice, Segedina i Baje 1687. godine. Austrijske vlasti postavili su ga za kapetana Sombora sa širokim ovlastima. Nakon njegove smrti isto povjerenje uživali su i njegovi sinovi Đuro i Matija Marković, koji su također bili somborski kapetani. Značajan trag, ne samo u Somboru već i na prostorima današnje Hrvatske i Austrije ostavili su i drugi članovi ove obitelji. Povijest Markovića detaljno je istražio povjesničar Vladimir Nimčević, koji je u novom broju Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio rad „Plemenita obitelj Marković u 17. i 18. Stoljeću“. Obitelj Marković bila je i tema LXIV. znanstvenog kolokvija Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji je održan u Somboru.

Topoteka Baština Hrvata u Srbiji logoZavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH), u suradnji s ICARUS-om (Međunarodnim centrom za arhivska istraživanja), otvorio je virtualnu arhivsku zbirku Baština Hrvata u Srbiji na međunarodnoj suradničkoj digitalnoj platformi Topoteka (https://hrvatisrbija.topoteka.net/). U okviru virtualne platforme javnosti ćemo predstaviti fotografije, pisma, karte, razglednice, zvučne zapise i drugi dokumentarni materijal iz bliže i dalje prošlosti koji tematiziraju baštinu Hrvata u Srbiji a koja se trenutno nalazi razasuta po ladicama i ormarima u brojnim obiteljskim zbirkama.

nagradejni studenti HED 2019Među nagrađenima nagradom „Milovan Gavazzi” Hrvatskoga etnološkog društva (HED) za iznimna ostvarenja u etnološkoj i kulturnoantropološkoj struci u 2018. godini su i Eva Balković, Jelena Batur, Andrea Bosnić, Maja Flajsig, Robert Kapeš, Anamarija Knežević, Marija Rojko i Klara Zečević Bogojević, studenti Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Oni su nagrađeni u kategoriji studentski rad za izniman angažman u etnološkim i kulturnoantropološkim terenskim istraživanjima kulture srijemskih Hrvata u Vojvodini (Srbija), rezultate kojih su predstavili na znanstvenim kolokvijima te objavili u časopisu Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, sv. 10 (2018). Nagrada im je uručena 13. prosinca 2019. godine na tradicionalnom božićnom domjenku u Etnografskom muzeju u Zagrebu.

pozegaRođen u Plavni, osam godina živio u Požegi, a potom se trajno naselio u Zagrebu, pripovjedač, pjesnik, glazbenik i jezikoslovac dr. Josip Andrić (1894. – 1967.) povezao je kulturom prostor koji je danas u dvije države (Srbiji i Hrvatskoj). U povodu 125. obljetnice njegova rođenja dr. Andriću odužila se Požega, odnosno tamošnja Glazbena škola i Gradski muzej, priredivši omaž program kojega su činili koncert, izložba i predavanje. Iako je u tome slavonskom gradu živio i stvarao osam godina, Andrić je Požegi posvetio brojna (više od pedeset) glazbena djela i zahvaljujući njemu sačuvano je čak 508 pučkih napjeva požeškog kraja.