Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Jasna Melvinger nagrada SuboticaIznimnoj književnici i jezikoslovki Jasni Melvinger, ponosni na njezine nezaobilazne prinose, čestitamo 80. rođendan sa željom da ju možemo slijediti u njezinom djelovanju na očuvanju književne i jezične baštine Hrvata u Republici Srbiji!

Jasna Melvinger, hrvatska književnica starije generacije, jezikoslovka, sveučilišna profesorica u mirovini, rođena je 26. svibnja 1940. u Petrovaradinu. Osnovnu školu završava u rodnom mjestu, gimnaziju i Filozofski fakultet, grupa za južnoslavenske jezike i jugoslavensku književnost u Novom Sadu, gdje 1969. magistrira nakon poslijediplomskih studija i stručnog usavršavanja u Francuskoj. Od 1971. do 1976. je djelatnica, a potom direktorica Kulturnog centra u Novom Sadu, glavna i odgovorna urednica Tribine mladih, te članica uredništva studentskog lista Indeks, književnog časopisa Polja, edicije Matice srpske Prva knjiga i edicije grupe autora Kairos. Doktorirala je 1981. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U svojoj jezikoslovnoj struci radila od 1964. do 1971. kao asistentica na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, te od 1976. do 1991. prvo na Pedagoškoj akademiji a potom na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, od 1981. u zvanju izvanrednog, a od 1987. u zvanju redovitog sveučilišnog profesora. Članica je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog P.E.N. centra, te nekoliko hrvatskih udruga u Vojvodini. Kao umirovljenica živi u Petrovaradinu.

topoteka Plavna PecaraNa našoj platformi Topoteka Baština Hrvata u Srbiji nastavljamo putovanje po Vojvodini te predstavljamo novi album fotografija, ovoga puta iz općine Bač. Točnije, imamo priliku zaviriti u bogatu povijest Plavne, Vajske te Bođana – u stara vremena koja će zasigurno u nama pobuditi sjetu i divljenje prema ovim mjestima, a zahvaljujući marnom, prerano preminulom Zvonimiru Pelajiću.

IMG 20200428 081022Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata započeo je krajem 2016. godine realiziranje projekta digitalizacije baštine nastale u toj zajednici.

Nakon tri i pol godine iskustva suradnje s javnim knjižnicama i onima koje su u osobnom vlasništvu u Srbiji i Hrvatskoj, te s uredništvima katoličkih publikacija, odnosno s korisnicima digitalizirane baštine, rad ove institucije na čuvanju i prezentiranju pisane baštine reprezentativno pokazuje, izmeću ostaloga, i bogatstvo pisane baštine čiji je nositelj Crkva, njezini pojedini klerici i laici, kao i strukture koje su bile nositelji objavljivanja i prezentiranja pisane riječi.

topoteka dužijanca 1936jpgTopoteka Baština Hrvata u Srbiji predstavlja novi niz fotografija koje tematiziraju Dužijancu u Subotici, tradicionalni običaj Hrvata – Bunjevaca u Srbiji.

Projekt Topoteka Baština Hrvata u Srbiji, pokrenut je u suradnji s Međunarodnim centrom za arhivska istraživanja ICARUS 2019. godine i to kao prva takva platforma na području Republike Srbije. Za cilj ima prikupljanje i prezentiranje starih fotografija kako bi one bile dostupne na jednom mjestu, a nudi mnoštvo pretraživačkog alata koji gledatelju omogućuju raznovrsnu pretragu te informiranje o fotografskoj građi.

tambureNotnu zbirku narodnih igara i kola iz arhive Bunjevačko-šokačke knjižnice „Ivan Kujundžić“ pri Katoličkom društvu „Ivan Antunović“ u Subotici skupio je i sačuvao prof. Bela Gabrić. Ona sadrži 40 različitih naslova, a ukupno ima 55 partitura, jer su pojedina kola zapisana u nekoliko verzija, po sviranju i pjevanju različitih interpretatora (vokalnih i instrumentalnih) što je i karakteristika folkloristike. Notna građa je digitalizirana i sada se može naći na Internet stranici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u dijelu „digitalizirana baština“ (http://www.zkvh.org.rs/index.php/digi-notna-gradja/73-gabric-bela) i tako biti korisna mnogim tamburašima i tamburaškim orkestrima.