Pozovite » (+381) (0)24 535-533

obljetnica franjevacke rezidencijeFranjevačka rezidencija sv. Mihovila u Subotici ove godine obilježava 300 godina od osnivanja. Tijekom proslave obljetnice bit će organizirano nekoliko događaja u vidu znanstvenih skupova, predavanja, umjetničkih večeri i liturgijskoga slavlja. Prema riječima gvardijana Franjevačkog samostana Zdenka Grubera obilježavanje ovoga događaja važno je za cijeli grad, jer su franjevci u XVIII. stoljeću bili promotori i središte obnove u graditeljstvu, umjetnosti, obrazovanju, administraciji i dušobrižništvu.

urbani sokci 1Šokačka grana Osijek, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Subotica, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj Pečuh i Šokački rodovi iz Vinkovaca organizirali su 5. i 6. svibnja u Osijeku i Plavni međunarodni znanstveno-stručni skup Urbani Šokci 12 s temom Šokačka i bunjevačka kulturna baština, kulturni kapital, baštinici i vlasnici.

andric velika ljubavZavod za kulturu vojvođanskih Hrvata započeo je digitalizaciju književnih djela dr. Josipa Andrića i do sada na svom portalu objavio deset knjiga, a možete ih naći ovdje http://zkvh.org.rs/index.php/digi-knjige. Kako su i ove knjige, poput mnogih drugih „starijih“ knjiga zavičajnih autora nedostupne široj javnosti, 50. obljetnica smrti hrvatskog velikana dr. Josipa Andrića, rodom iz Bukina (danas Mladenova), povod je da se nakon dijela notnog materijala već digitaliziranog, pristupi i digitalizaciji njegovih književno publicističkih djela.

digitalizirane knjige 1U sklopu međunarodnog projekta Digitalizacija baštinskih knjižnih fondova: naša nužnost i obveza, koji je dobio sredstva na natječaju digitalne i javne humanistike europskog digitalizacijskog konzorcija DARIAH-EU, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata digitalizirao je do kraja travnja devet knjiga iz fonda knjižnice Franjevačkog samostana i objavio ih na svom internetskom portalu, a možete ih naći ovdje. Knjige spadaju u hrvatsku „raru“, odnosno raritete od iznimne važnosti za Hrvate i hrvatsku kulturu kako u Vojvodini tako i u Hrvatskoj i u širem europskom kulturnom prostoru.

kolokvij bastovanovic 1Kao jedan od najtemeljitijih uvjeta za punopravno članstvo u velikoj europskoj obitelji, Europska unija je još 1993. takozvanim Kopenhaškim kriterijima postavila poštivanje prava nacionalnih manjina. Srbija je 2008. potpisala sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, a jedan od njezinih prioriteta jest postati punopravnom članicom te zajednice. Upravo ova dva pitanja povezala je tema znanstvenog kolokvija – Zaštita prava nacionalnih manjina u EU – Srbija u procesu europskih integracija – koji je održan 7. travnja u sjedištu Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici. Uvodničar je bio master politologije i europskih studija Darko Baštovanović.