Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Nova rijec 2020 naslovnicaU sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2020. godinu donosi raznolik i bogat sadržaj. I ovaj je dvobroj obogaćen grafičkim prilozima Darka Vukovića iz Petrovaradina. Sadržaj je na 350 stranica podijeljen na devet cjelina u kojima su tekstovi trideset četvero autora, različite dobi, a među njima su i mladi suradnici kojima uredništvo otvara prostor za objavu vlastitih književnih uradaka.

U prvoj cjelini pod nazivom Duhovna lirika Hrvata u Vojvodini nalazi se lirika sedamnaestero pjesnika koja pokazuje široku lepezu duhovne poezije. U ovom su bloku zastupljeni pjesnici: Ljubica Kolarić-Dumić, Lajčo Perušić, Marko Kljajić, Josip Dumendžić – Meštar, Marica Mikrut, Ivan Andrašić, Katarina Čeliković, Mirjana Jaramazović, Ljiljana Žegarac-Tenjović, Željko Šeremešić, Josipa Dević, Blaženka Rudić, Tomislav Žigmanov, Željka Zelić Nedeljković, Anita Đipanov Marijanović, Nevena Mlinko i Darko Baštovanović.

kraljičke pisme naslovnaPovodom stote obljetnice rođenja dvojice hrvatskih velikana koji su svojim djelovanjem zadužili hrvatsku zajednicu u Vojvodini (Srbiji), kulturnog djelatnika i publicista, sakupljača narodnih pjesama i običaja bunjevačkih Hrvata Bele Gabrića (Verušić, 10. III. 1921. – Subotica, 4. VIII. 2001.) i književnika, glazbenog pedagoga i skladatelja Pavla Bačića (Subotica, 1. kolovoza 1921. - Subotica, 22. lipnja 1984.) Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata digitalizirao je dio njihova opusa.

antologija poezije backih hrvata webOpće je poznata činjenica da književnost bunjevačkih Hrvata u Vojvodini postoji, što na narodnom jeziku, što na hrvatskom književnom jeziku, više stoljeća. Osim toga, ona je bogata i svakom drugom smislu – i po književnim rodovima i po vrstama, i po tematskim i motivskim sklopovima, i po estetskim i umjetničkim dosezima… Pa ipak, izuzmu li se kratka razdoblja između dvaju svjetskih ratova te ono neposredno nakon Drugoga svjetskoga rata i 70-ih godina XX. stoljeća, do 1990. godine hrvatska književnost u Vojvodini, čiji stožerni dio predstavlja književnost najbrojnijeg subetničkog dijela ovdašnjih Hrvata – Bunjevaca, nije imala niti jedan ozbiljniji strukturalni činitelj.

Preciznije rečeno, sve vrijeme u vojvođanskih Hrvata nisu postojale nakladničke kuće u vlastitome posjedu, kao ni časopis kojeg bi uređivali. Nije bilo kontinuirane socijalizacije mladih literata, a ustrojeno i obrazovano čitateljstvo je bilo nevidljivo. O kritičkoj recepciji te o procesima i institucijama kanonizacija može se sanjati čak i danas. Stoga se ovaj dio hrvatske književnosti znade imenovati kao književnost koja je uvelike zatomljena i kao književnost brojnih diskontinuiteta.

prilog naslovna sečenoPiše: Tomislav Žigmanov

Bibliografije i Hrvati u Vojvodini

Pojam „bibliografija“ svoj korijen duguje starogrčkim riječima biblion – knjiga i grapho – pišem. Na temelju toga se onda i izvodi osnovno značenje ovoga pojma: bibliografija predstavlja sastavljen popis, na određeni način, obrađene knjiške građe. U tom smislu, tradicionalni su predmet bibliografije knjige i druga tiskana građa (npr. periodične publikacije i novinske tiskovine), a u novije se vrijeme bibliografski obrađuje i neknjižna građa (npr. plakati, filmovi, kompaktni diskovi /CD/, elektroničke publikacije itd.).

uo no zkvh 2021Danas je u Subotici održana XXV. sjednica Upravnog odbora i X. sjednica Nadzornog odbora Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na kojima su jednoglasno usvojeni Izvješće o poslovanju i Završni račun Zavoda za 2020. godinu. Riječ je o ključnim dokumentima kojima se verificira i programsko djelovanje i financijsko poslovanje jedine profesionalne ustanove u području kulture u hrvatskoj zajednici u Vojvodini za prethodnu godinu. Isti se prema proceduri prosljeđuju na usvajanje i suosnivačima – Hrvatskom nacionalnom vijeću i Pokrajinskoj vladi.