Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Nepoznati počinitelji tijekom ovoga tjedna bacili su kamen na prozor pomoćne prostorije Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, te razbili roletu i dva prozorska stakla, nanijevši neznatnu materijalnu štetu. Nakon što su jutros djelatnici Zavoda primijetili oštećenje prozora, prijavili su isto Policijskoj upravi u Subotici čiji su djelatnici odmah došli u prostorije ZKVH i obavili očevid.

U prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (Harambašićeva 14, Subotica) u ponedjeljak, 28. lipnja, otvorena je izložba reprezentativnog izbora slika Cilike Dulić Kasiba. Izložbu je otvorila povjesničarka umjetnosti Olga Šram.

Predstavljajući slikaricu i njezin opus, Olga Šram je istaknula kako je svijetu naivne umjetnosti Cilika Dulić Kasiba izgradila osoban slikarski izraz koji odiše posebnom poetikom i atmosferom minulih vremena. Neposrednost proživljenosti prizora unosi u njezine slike toplinu i iskrenost, a njezina mašta i kreativna nesputanost sadržajno bogatstvo koje odlikuju i njena novija djela.

Tijekom svojega boravka u Republici Srbiji, izaslanstvo srpske zajednice u Hrvatskoj posjetilo je 21. lipnja 2010. godine i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, gdje su ga primili predsjednik Upravnog odbora Zavoda Dujo Runje i menadžerica kulturnih aktivnosti Katarina Čeliković. Tom prigodom izaslanstvu je predstavljena jedina profesionalna institucija u kulturi i dosadašnji rezultati rada, kao i uvjeti u kojima se odvija djelatnost Zavoda.

hrvati u vojvodini 1-mHrvati u Vojvodini integralni su dio hrvatskog naroda koji kao autohtona manjina živi u Republici Srbiji i predstavlja relativno heterogenu manjinsku zajednicu. Zbog različitih povijesnih okolnosti Hrvati su se na područje današnje Vojvodine nastanili u različitim razdobljima, najčešće pod subetničkim imenima Bunjevci, Šokci, Dalmatinci, Karaševci, i s raznolikim značajkama (novoštokavski ikavci, kajkavci, torlaci...), iako su većinom prevladali novoštokavski ikavci. Navedene razlike, uz teritorijalnu i političko - administrativnu odvojenost u pojedinim razdobljima, pridonijele su tome da su hrvatske subetničke grupe u Vojvodini bili sudionici posebnih povijesnih integrativnih procesa u suvremenu hrvatsku naciju, a posljedice zakašnjele nacionalne integracije vidljive su i danas u regionalnoj podvojenosti među stanovništvom s različitim stupnjem nacionalne osviještenosti. Nažalost, činjenica je da se danas o Hrvatima u Vojvodini, o njihovoj povijesti, doprinosima u različitim područjima društvenog života, najmanje zna od svih manjina u Srbiji. Kako bi nadomjestili tu veliku prazninu kada su u pitanju dostupni sadržaji o Hrvatima u Vojvodini Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice izdao je koncem prošle godine monografiju „Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti - osnovne činjenice", koja je svečano predstavljena 10. lipnja u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.

Umjetnine poput slika i kipova iz razdoblja XVIII. stoljeća u vojvođanskim crkvama i samostanima u prilično su lošem stanju, građa o njima je neobrađena i nejedinstvena, a dobar dio slika i drugih artefakata je uništen. Ova umjetnička djela povezuju kulturu Vojvodine sa središnjom Europom gdje i pripadamo, istaknuo je doktorand Dušan Škorić na VIII. znanstvenom kolokviju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata održanom 27. svibnja 2010. godine, čija je tema bila «Barokno slikarstvo XVIII. stoljeća u samostanima i rimokatoličkim crkvama u Vojvodini».

Među umjetničkim djelima koja su zaboravljena u vojvođanskim crkvama i depoima ima i onih od veoma značajnih autora, navodi doktorand povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Dušan Škorić.