Pozovite » (+381) (0)24 535-533

topoteka NenadićTopoteka Baština Hrvata u Srbiji obogaćena je s četrdesetak fotografija na kojima je zabilježen život na salašu na Nenadiću, a ustupila ih je Katarina Firanj, autorica knjige Garavi salaši (ZKVH, Subotica, 2016.). Većina fotografija objavljena je u spomenutoj knjizi, a njihov sadržaj bilježi gotovo sve važnije događaje iz života Hrvata Bunjevaca koji su živjeli u salašarskom naselju Nenadić, u blizini Sombora.

Ukoliko se u polje za pretragu upiše Nenadić, može se vidjeti najstarija fotografija iz 1899. godine, na kojoj je obitelj Jurgoš na salašu, mogu se iščitati informacije o tadašnjem odijevanju i obući, a komentar uz fotografiju pojasnit će detaljnije upravo ovu temu. Na objavljenim fotografijama mogu se vidjeti trenuci koji svjedoče o načinu života na salašu kroz cijelu godinu. Tu su zanimljivi običaji, kao što su karbinje – svinjokolj na salašu, svatovi, obiteljsko prelo, Prva pričest, risari u polju i dužionica u Somboru, običaj polijevanja cura na Uskrsni vodeni ponedjeljak, pudari spremni za berbu grožđa i grožđe bal na salašu, obiteljsko proštenje, momci na konjima spremni za Brašančevo – tijelovsku procesiju, kriskindla – božićno drvce na bunjevačkom salašu.

BEREG radni stol na predstavljanjuUz veliki odaziv kazivača i drugih zainteresiranih, u Mjesnoj zajednici u Beregu u utorak, 10. ožujka Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavio je monografiju „Tradicijska baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca“ te topoteku „Baština Hrvata u Srbiji“. Knjigu je predstavila stručna suradnica za kulturne projekte i programe Katarina Čeliković te zahvalila svim kazivačima koji su tijekom nekoliko godina studentima Etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu bili na raspolaganju za kazivanje o svojoj tradicijskoj kulturi. Ona je prenijela i posebni pozdrav dr. sc. prof. Milane Černelić, voditeljice ovog terenskog istraživanja i cjelokupnog projekta istraživanja baštine Hrvata u Vojvodini. Iznimno je dirljiv bio trenutak predaje knjige Đuli Srimac čija je majka na naslovnici monografije.

zkvh u sontiU organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, u Sonti su utorak, 11. veljače 2020. godine predstavljeni monografija Tradicijska baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca i projekt virtualne arhivske zbirke – topoteke Baština Hrvata u Srbiji. Domaćin, mjesna KPZH Šokadija, okupila je u svojoj Šokačkoj kući sadašnje i potencijalne suradnike topoteke i ljubitelje tradicijske baštine. 

bunjevacke i sokacke novine na portalu ZKVHPrije 150 godina na dan sv. Josipa, 19. ožujka 1870. godine, izašao je prvi broj Bunjevačkih i šokačkih novina čiji je urednik i pokretač biskup Ivan Antunović (Kunbaja, 1815. – Kalača, 1888.). Proslavi ovog iznimno važnog jubileja pridonosimo njihovom objavom na internetskom portalu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata www.zkvh.org.rs/bunjevacke_i_sokacke_novine te ih od mjeseca veljače 2020. godine možemo besplatno čitati. Zahvaljujući vlč. Josipu Štefkoviću, koji je ove novine digitalizirao tijekom mjeseca ožujka 2015. godine, povodom 200. obljetnice biskupova rođenja, novine su dostupne u tehnički suvremenom obliku. Hrvatska se zajednica odužuje svom narodnom preporoditelju objavom novina, koje svjedoče o želji za prosvjetom naroda, ali i nastavlja na tom tragu širiti svijest o potrebi istraživanja, zapisivanja, čuvanja i kreiranja kulture i kulturnih praksi. Njegujući tako kulturu sjećanja i podsjećajući na vlastite velikane i njihova djela, svjedočimo da smo narod koji ima duboke višestoljetne povijesne korijene na ovim prostorima.

Glavni Sokak u SontiFotografije i drugi arhivski dokumenti koje su Sonćani 11. veljače 2020. u Šokačkoj kući u Sonti dali za topoteku Baština Hrvata u Srbiji skenirani su i mogu se vidjeti na virtualnoj platformi koju je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH), u suradnji s ICARUS-om (Međunarodnim centrom za arhivska istraživanja), otvorio krajem 2019. godine. Tako smo sada bogatiji za pedesetak objavljenih arhivskih dokumenata o nekadašnjem životu šokačkih Hrvata u Sonti za koje sa sigurnošću možemo reći kako bi bili zaboravljeni bez ovakvih objava.