Pozovite » (+381) (0)24 535-533

7 dani Icarus 2Grad Pleternica bio je domaćin 7. dana Icarus Hrvatska, dvodnevne međunarodne konferencije pod nazivom Baštinske inicijative, edukacija i digitalno okruženje održane 31. ožujka i 1. travnja 2022. godine. Konferencija je održana u sklopu projekta Svijet Graševine donoseći sinergiju kulture, baštine i široke suradnje na više razina.

„Ovdje smo na Međunarodnoj konferenciji Sedmi dan Icarus Hrvatska koju organizira konzorcij Icarus s namjerom da poveže baštinske inicijative u Europi i Hrvatskoj. Svake godine putujemo po različitim mjestima u Hrvatskoj, ove godine smo u Pleternici i ove godine, naša konferencija se odvija u okviru Erasmus projekta WAAT i drago mi je što imamo priliku pokazati sve što se ovdje radi s europskim trendovima i inicijativama, međunarodnim praksama kulturne baštine i međunarodnim projektima. Glavni razlog zašto ovo radimo i organiziramo jest da naše stručnjake i ustanove povežemo i uključimo. Icarus je inače najveći međunarodni konzorcij u Europi na području kulturne baštine i digitalizacije, imamo nekoliko virtualnih platformi, desetak europskih projekata i trudimo se svake godine kroz ovakve aktivnosti u Hrvatskoj svima se približiti” pojasnila je predsjednica Icarus Hrvatska Vlatka Lemić na otvorenju programa.

sporazum FFOS   ZKVHDekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, izv. prof. dr. sc. Ivan Trojan i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice Tomislav Žigmanov potpisali su u ponedjeljak, 21. ožujak 2022. godine sporazum o međusobnoj suradnji.

Trojan je u obraćanju novinarima uoči samog čina potpisivanja ugovora istaknuo važnost ove suradnje koji treba shvatiti i kao pružanje pomoći hrvatskoj manjinskoj zajednici u susjednoj državi. Rekao je kako je ta komunikacija obostrana.
„Važno je ovdje spomenuti interes i potencijal naših kolega s Odsjeka za povijest, kvalitetnih znanstvenika i istraživača, koji mogu raditi na velikom korpusu hrvatske kulture, a nalazi se izvan granica matične zemlje. Mislim da se njihovim djelovanjem stvaraju odlični temelji koji bi mogli pomoći očuvanju hrvatske riječi i tradicije u Vojvodini“ rekao je dekan Filozofskog fakulteta.
Potpisivanje sporazuma u Osijeku Žigmanov je nazvao rezultatom višegodišnje uspješne i bogate suradnje u brojnim područjima osječkog Filozofskog fakulteta i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.

demografija naslovnicaDemografska i društvena održivost Hrvata u Vojvodini: aktualni trendovi, izazovi i perspektive naslov je nove knjige u sunakladi Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, podružnica Vukovar, i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice čiji su autori dr. sc. Dražen Živić, dr. sc. Sandra Cvikić i Tomislav Žigmanov, prof., recenzenti su izv. prof. dr. sc. Mario Bara i dr. sc. Ivo Turk, a urednica dr. sc. Ivana Bendra.

Knjiga je plod istoimenog projekta koji je tijekom 2021. godine proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata. Projekt je imao za svrhu ukazati na ključne preduvjete za održivi razvoj hrvatske zajednice u Republici Srbiji, temeljene na znanju proizvedenom u svrhu očuvanja njihova opstanka. S namjerom da realizacija projekta omogući osnaživanje hrvatske zajednice u Vojvodini na temelju istraženih demografskih predispozicija kao glavnih preduvjeta njihova opstanka u Republici Srbiji, njegovi rezultati istodobno definiraju društveno-politički i gospodarski položaj vojvođanskih Hrvata. Na taj način teži se omogućivanju interesno orijentiranog integriranja hrvatske manjinske zajednice u srbijansko društvo kroz znanstveno utvrđene razvojne prioritete politika i projekata unutar i izvan Republike Srbije.

Urednica knjige dr. sc. Ivana Bendra u uvodnoj riječi napominje kako se kroz ukupno tri opsežna poglavlja, opisujući sadržaj svakoga, razotkriva niz poteškoća s kojima se suočava hrvatska nacionalna manjina na prostoru Vojvodine i Republike Srbije.

OžujakOžujak 2022. (kalendar hrvatskih institucija u Srbiji)

Hrvatsko svećenstvo, napose franjevački redovnici, na prostoru između Tise i Dunava nalazilo se od najstarijih vremena u tijesnoj vezi sa svim gibanjima svoga roda. U teškim vremenima, osobito pod Turcima, nerijetko su preuzimali ulogu odgajatelja, tumača i glasnogovornika narodnih interesa. Od starije generacije, prosvjetnim i kulturnim radom među narodom naročito su se istaknuli Šimun Matković (1575. – 1638.), Mihovil Radnić (1636. – 1709.), Luka Karagić-Čilić (1707. – 1771.) i Grgur Peštalić (1755. – 1809.). Gvardijan franjevačkog samostana u Baji, Peštalić se međutim razlikovao od većine svoje braće po pozivu utoliko što se on obraćao puku u stihovima. Drugim riječima, on se smatra prvim dokumentiranim hrvatskim pjesnikom u međurječju Tisa-Dunav na narodnom jeziku.

logo 20 godina manjinskog statusa hrvata u rsObjavom u Službenom listu Savezne Republike Jugoslavije na današnji dan prije 20 godina – 27. veljače 2002. godine – stupio je na snagu tzv. savezni Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina. Usvojen je nekoliko dana ranije – 21. veljače na sjednici Narodne skupštine SRJ glasovima zastupnika „nove vlasti“: Demokratske oporbe Srbije i Socijalističke narodne partije iz Crne Gore, a predložilo ga je savezno Ministarstvo za ljudska i manjinska prava na čijem je čelu bio Rasim Ljajić.