Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Centar za razvoj civilnog društva (CRCD) iz Zrenjanina, uz potporu Veleposlanstva Kraljevine Norveške, uspješno realizira projekt „Multikulturalizam u Srbiji nije mrtav - Poboljšanje ostvarivanja prava pripadnika vlaške nacionalne manjine kroz primjenu primjera dobre prakse vojvođanskih nacionalnih vijeća: hrvatskog, mađarskog, slovačkog, rumunjskog, rusinskog".

Projekt, među ostalim, predviđa održavanje 4 seminara za članove Nacionalnog vijeća vlaške nacionalne manjine i čelnike 7 lokalnih samouprava (Majdanpek, Bor, Petrovac na Mlavi, Kučevo, Žagubica, Zaječar, Negotin), trening za aktiviste organizacija civilnog društva iz Istočne Srbije. Do početka travnja u Kladovu su održana dva seminara o obrazovanju na manjinskim jezicima u Republici Srbiji te o službenoj uporabi manjinskih jezika i pisama u Srbiji. Predavači su bili predstavnici mađarske, hrvatske, rusinske i rumunjske manjinske samouprave, kao i stručnjaci iz područja prava manjina.

seminar kladovo 2012-2Na seminaru „Očuvanje i razvoj manjinskih kultura u Srbiji - razmjena iskustava između vojvođanskih manjina i vlaške zajednice", koji je održan u Kladovu od 5. do 7. travnja, kao predavač sudjelovao je i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov. On je održao dva predavanja - teme su bile „Suvremeno stanje i potrebe u kulturi vojvođanskih Hrvata" i „Očuvanje kulturne baštine i tradicijske kulture kroz djelovanje kulturnih udruga vojvođanskih Hrvata". U njima je Žigmanov u kratkim crtama predstavio najvažnije sastavnice općih društvenih prilika u kojima se ostvaruje kultura Hrvata u Vojvodini, zatim činjenično stanje kulturne scene i kulturnih prakse, probleme s kojima se djelatnici u kulturi suočavaju, izazove pred kojima se kultura vojvođanskih Hrvata nalazi, način djelovanja hrvatskih udruga kulture te rad na očuvanju i razvoju tradicijske kulture.

Predstavnici Vlaškog nacionalnog vijeća, vlaških kulturnih i civilnih organizacija, vlaških političkih stranaka, angažirani pojedinci iz vlaške zajednice dobro su prihvatili Žigmanovljeva izlaganja, te živo raspravljali o (ne)implementaciji manjinskih prava Vlaha u području kulture, položaju vlaške i drugih manjina, podjelama unutar vlaške zajednice, odnosu državnih tijela i tijela lokalne samouprave prema manjinskim samoupravama.

Izložbeni prostor Gradske knjižnice Marka Marulića zasjao je 2. travnja zlatnim bojama slame, materijala gotovo nepoznatog Splićanima, a koji ih je oduševio kako na slikama tako i na predmetima koji su prigodno izloženi u povodu uskrsnih blagdana. U ime domaćih organizatora, Gradske knjižnice Marka Marulića i Hrvatske matice iseljenika, posjetitelje su pozdravile Ingrid Poljanić i Branka Bezić Filipović, upoznavši prisutne s okolnostima koje su dovele izložbu slika od slame u Split.

Janko Veselinović, kopredsjednik hrvatsko-srpskog međuvladinog Mješovitog odbora za manjine - hrvatske u Srbiji i srpske u Hrvatskoj - posjetio je sa suradnicima u ponedjeljak 2. travnja Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov upoznao je goste s poviješću, misijom, djelovanjem i postignutim rezultatima jedine profesionalne ustanove u području kulture Hrvata u Vojvodini, naglasivši pri tomu ostvarenu ravnopravnost glede financiranja s drugim zavodima.

Pitanje postojanja granica i mogućnosti kontakata, komunikacije i suradnje pojedinaca i naroda preko granica bila je središnja tema Međunarodne znanstvene konferencije „Granica i povezanost", koja je održana 27. ožujka u Pečuhu, u organizaciji Katedre za sociologiju pečuškoga Filozofskog fakulteta. Na konferenciji je sudjelovalo 30-ak sociologa, politologa, demografa i psihologa iz Mađarske, Hrvatske i Srbije, koji su iz različitih teorijskih diskursa i znanstvenih rakursa tematizirali ovaj još uvijek važan društveni fenomen današnjega svijeta. Nakon uvodnih izlaganja na plenarnim sesijama, sudionici su nastavili rad u šest tematski različito strukturiranih sekcija.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov sudjelovao je u sekciji „Narodnosne, manjinske povezanosti - bez granica" s radnjom „Nacionalne manjine u Srbiji". Određujući nacionalne manjine kao složenu društvenu činjenicu, Žigmanov je u izlaganju dao prikaz srbijanskih nacionalnih manjina nakon sloma socijalizma, to jest od početka tranzicije i to kroz sljedeće aspekte: najprije je iznio osnovne demografske značajke nacionalnih manjina u Srbiji prema rezultatima popisa iz 2002. godine, zatim je ukazao na glavne karakteristike Republike Srbije kao države, koje su od značaja za društveni položaj nacionalnih manjina. U nastavku svojega izlaganja Žigmanov je govorio o naravi normativnog okvira manjinskoga zakonodavstva i njegovoj povijesnoj genezi te dao osnovne informacije o stanju i problemima u ostvarivanju manjinskih prava u Srbiji. Na koncu, ukazao je i na temeljne činjenice i glavne prijepore manjinskih politika, zaključivši kako procesi europeizacije manjinskog zakonodavstva i pratećih manjinskih politika u Srbiji nisu privedeni kraju, naročito u dijelu koji se odnosi na stvaranje pretpostavki - i institucionalnih i kadrovskih i financijskih - za njihovu cjelovitu i dosljednu primjenu.

Lopta ili sfera, kao arhetipski motiv s kojim je u dodir došla još u ranoj mladosti, utjecao je na cjelokupnu umjetničku karijeru kiparice Ane Bešlić, koja je za života ostvarila djela trajne vrijednosti, a dio vlastita opusa darovala je Subotici.

Ana Bešlić jedna je od hrvatskih velikana u Vojvodini čiji su povijesni doprinosi veći od prostora na kojem su obitavali. Stoga je zauzela mjesto u programu obilježavanja stoljetnih obljetnica rođenja velikana podrijetlom iz korpusa ovdašnje hrvatske zajednice, koji tijekom ove godine realizira Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.