Pozovite » (+381) (0)24 535-533

PredstavljanjeGodisnjakaZG2012-1Zagrebačko predstavljanje trećeg broja Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata održano je u Fakultetskoj vijećnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 21. studenoga 2012. godine, u okviru programa domaćeg skupa s međunarodnim sudjelovanjem „Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu“, što ga je od 20. do 22. studenoga 2012. organizirao Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predstavljanje ovog znanstvenog časopisa kojeg odlikuje visoka kvaliteta znanstvenih istraživanja i recentnost tema, a obrađuje više aspekata društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti, otvorila je voditeljica skupa prof. dr. sc. Milana Černelić.

ForumHMI2012-0XVIII. forum hrvatskih manjina, stručni skup na kojem se razmatrao status, problematika i aktualnosti vezane uz hrvatske manjine u europskim državama održan je u Zagrebu 16. studenoga 2012. godine u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika. Organizator je već tradicionalno Hrvatska matica iseljenika, a tema ovogodišnjeg skupa bila je „Znanstvena i kulturna suradnja između hrvatskih manjinskih zajednica i Republike Hrvatske“. Forum je okupio predstavnike hrvatskih manjina iz – Austrije, Crne Gore, Italije, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovenije, Srbije, Češke i Slovačke, a prisustvovali su mu i predstavnik predsjednika Republike Hrvatske, predstavnici diplomatskih predstavništava Austrije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Srbije, predstavnici ministarstava, obrazovnih i kulturnih institucija.

ForumHMI2012-1Glavni izvjestitelj i moderator skupa bio je dr. sc. Robert Skenderović, predsjednik Znanstvenog vijeća Hrvatskog instituta za povijest, dok je skup otvorio i pozdravnu riječ okupljenima uputio ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Marin Knezović. Voditeljica Odjela za nakladništvo HMI Vesna Kukavica u uvodnom je dijelu govorila o oblicima znanstvene suradnje Matice s hrvatskim manjinama, a Petar Barišić, ovlašten za obavljanje poslova zamjenika predstojnice Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, upoznao je prisutne o osnivanju Ureda i načina na koji on funkcionira.

Kako i u kolikoj se mjeri provodi suradnja Republike Hrvatske i izvandomovinskih Hrvata na području kulture i znanosti, budući da je ta suradnja od velikog utjecaja za očuvanje identiteta, govorili su i predstavnici hrvatskih manjina i nastojali utvrditi tko su nositelji znanstvene i kulturne suradnje, koliko je dosad na tome polju učinjeno, jesu li znanstvene i visokoškolske institucije (instituti, fakulteti i agencije) uspjele dovoljno prepoznati njihovu potrebu i važnost, postoje li već određeni programi i koji su problemi u njihovoj provedbi. Također, na skupu se nastojalo utvrditi i jesu li ti odnosi ostvareni na partnerskim odnosima, a razgovaralo se i o suradnji s državnim tijelima, posebice Ministarstvom kulture, Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske te s Državnim uredom za Hrvate izvan Hrvatske.

Predstavnici hrvatske manjine iz naše zemlje bili su Darko Sarić Lukendić, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća i Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. Žigmanov je govorio na temu „Hrvati u Vojvodini kao objekti kulturnih politika u Republici Srbiji“ analizirajući pri tom aktualne znanstvene i kulturne suradnje, kako bi se temeljem uvida u stanje te suradnje mogle potaknuti nove perspektive u važnom segmentu manjinske politike očuvanja jezika, kulturnog nasljeđa i nacionalnog identiteta.

ForumHMI2012-2„Naše je iskustvo da nismo zatekli niti sustav niti plan kod državnih tijela i kod kulturnih i znanstvenih institucija te da za to ne postoje posebna financijska sredstva. Nadalje, veća je empatija hrvatskoga ruba nego glavnog grada Hrvatske, a brojne inicijative s naše strane imale su rezultate u institucijama Republike Hrvatske u kojima djeluju osobe koje su rođene u Vojvodini“, ustvrdio je Tomislav Žigmanov te zaključio kako ipak postoji nada jer postoje odlučni pomaci u posljednje dvije godine, potpisano je nekoliko sporazuma o suradnji, a postignuti su i određeni uspjesi u politici nagrađivanja.

„Naravno, nada postoji pod uvjetom da navedeni pomaci budu praćeni i sukladnim mjerama državnih tijela, institucionalnih aranžmana i osiguranog novca“, rekao je Žigmanov.

ForumHMI2012-3Nakon cjelodnevnog rada XVIII. foruma hrvatskih manjina o znanstvenoj i kulturnoj suradnji, a uzimajući u obzir dosadašnji stupanj i kvalitetu odnosa matične države i hrvatskih nacionalnih manjina u Europi, doneseni su zaključci u kojima je predloženo da se pronađu načini kako institucije hrvatskih manjina mogu sudjelovati na natječajima u Republici Hrvatskoj za znanstvene i kulturne programe, da se strategija Republike Hrvatske usmjeri prema kadrovskom osnaživanju hrvatskih manjina za znanstvenu i kulturnu suradnju, da znanstvena i kulturna suradnja budu na partnerskim osnovama kako bi hrvatske manjine mogle postati i subjekt, a ne samo objekt istraživanja i suradnje, te da se ulože napori u prepoznavanju specifičnosti svake hrvatske manjine i prema tome radi strategija znanstvene i kulturne suradnje.

Tekst: Zlatko Žužić
Fotografije: Snježana Radoš

CiklusHrvFilma2012-1U organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Art kina „Lifka“ i Udruge Artizana iz Zagreba, a u suradnji sa Zagreb filmom, od 9. do 11. studenoga 2012. godine u Subotici je priređen „Ciklus hrvatskog filma“. Tijekom tri večeri publika je imala prigodu vidjeti šest dokumentarnih filmova različite tematike i poetike, kao i različitih autorskih rukopisa. Ciklus je otvoren dokumentarnim filmom „domaćega“ Branka Ištvančića „Od zrna do slike“. Film istražuje kulturu i umjetnički izričaj hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini, a fokus je na slamarkama, bačkim narodnim umjetnicama.

KolokvijZKVH-Lisac2012-1Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata organizirao je 8. studenoga 2012. godine u Subotici znanstveni kolokvij na temu „Hrvatski govori u Vojvodini“. Kolokvij je održan u Velikoj vijećnici Gradske kuće, a uvodničar je bio prof. dr. sc. Josip Lisac s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru.

U uvodnom dijelu svoga izlaganja prof. Josip Lisac govorio je kratko o nastanku i razvitku hrvatskog jezika, te o prvim knjigama tiskanim na ovom jeziku. Profesor je također podsjetio kako Hrvati idiomima materinskoga jezika, osim u Hrvatskoj, govore još u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji (prvenstveno u Vojvodini), Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Slovačkoj, Rumunjskoj, Italiji te mnogim drugim državama diljem svijeta.

kolokvijVukovic2012-1Srpski jezik pisan latiničnim pismom najviše je zastupljen oblik javne komunikacije u Subotici, slijedi u manjoj mjeri mađarski, a hrvatski jezik je tek u tragovima. U najkraćem je to rezultat istraživanja koje je početkom 2011. godine proveo doc. dr. sc. Petar Vuković i predstavio ga na XXI. znanstvenom kolokviju Zavoda za kulturu vojvođanski Hrvata održanom 31. listopada 2012. godine. Riječ je zapravo o jezičnom krajobrazu ili slici jezične zastupljenosti na javnim natpisima u jednoj sredini, koja se znanstveno proučava u svijetu.