Pozovite » (+381) (0)24 535-533

seminar za voditelje su-0U organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u subotu, 25. rujna, održan je jednodnevni seminar za voditelje kulturnih programa hrvatskih institucija i organizacija u području kulture koje djeluju na teritoriju grada Subotice. Seminar je osmislio, pripremio i vodio student fonetike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Filip Čeliković, a sudjelovalo je 17 polaznika iz sljedećih hrvatskih kulturnih udruga: Hrvatske čitaonice, HosanaFesta i Hrvatske glazbene udruge „Festival bunjevačkih pisama" iz Subotice, Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec" iz Tavankuta, Hrvatske udruge kulture „Lajčo Budanović" iz Male Bosne, Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Ljutovo" iz Ljutova, Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Đurđin" iz Đurđina, te mladi iz Starog Žednika i s Bikova.

masumi u zavodu 2Strani jezik nije nepremostiva barijera, osobito kada se čovjek zainteresira za njega i potrudi se naučiti ga. Nedavni bliski susret s Dalekim istokom mi je to još jednom plastično dokazao. Naime, bunjevački govor probudio je znatiželju kod jedne studentice iz Tokija, ali onog pravog Tokija, u Japanu, ne u našem susjedstvu, Masumi Kameda. Studirala je slavistiku na Sveučilištu u Tokiju, bavi se istraživanjem suvremene kulture i priprema doktorat čija je tema „Kulturne veze Sovjetskog saveza i Jugoslavije“.

Masumi Kameda je u Subotici boravila u okviru svog istraživanja o pod-varijantama južnoslavenskih jezika, a u našem gradu je bunjevački govor zauzeo posebno mjesto u njezinom zanimanju.

Susret se dogodio u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, a prvo što sam ju pitao je odakle zanimanje za naše područje, barem kada se radi o kulturi i jeziku. Masumi Kameda kaže da se na preporuku jednog od tamošnjih profesora upustila u učenje ovog, za Japance, veoma različitog jezika.

„Jedan od mojih profesora u Japanu mi je preporučio da malo proučim vojvođansku kulturu te je spomenuo i Hrvate - Bunjevce. Nakon toga sam to počela istraživati i zainteresiralo me je. Sudjelovala sam na jednom seminaru na sveučilištu u Pečuhu i tamo je jedna od tema bila ’manjine’. Učili smo o Šokcima i bili smo na jednom njihovom festivalu i tada sam se već počela više zanimati za manjinske zajednice na ovom području.“

Njezino istraživanje prije svega odnosi se na slavenske jezike, doznajem od Masumi.

„Inače se bavim propagandom, a istraživanje u Vojvodini obuhvaća samo Hrvate - Bunjevce. Nedavno sam na jednom seminaru u Zagrebu imala izlaganje, a volim čitati i učiti. Često posjećujem knjižnice i tražim stare novine i materijale u vezi s Jugoslavijom i Sovjetskim savezom i slično.“

masumi u zavodu 1Na pitanje otkuda potječe njezino zanimanje za slavenske jezike, Masumi Kameda odgovara:

„Mene su uvijek zanimali strani jezici. Učila sam ruski, ali tu je i francuski, uz kineski i korejski. Meni se veoma sviđaju slavenski jezici zato što su veoma slični, a kultura je različita, jer je područje na kojem Slaveni žive veoma široko. Na slavistici smo učili poljski, češki i slične, međutim, južnoslavenske jezike je u Japanu jako teško učiti. To je tamo jako rijetka pojava i željela sam o njima nešto naučiti.“

Osvajanje se ne mora obavezno gledati muškim, teritorijalnim očima. Kulturno osvajanje je na ovu mladu ženu ostavilo snažan dojam i ona je očito podlegla slavenskim čarima. Osobno se nadam da je nećemo razočarati.

Siniša Jurić

Test je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

U organizaciji Hrvatske samouprave Pečuha 17. rujna održan je II. pečuški znanstveni skup na temu „Narodnosti i umjetnost" u hrvatskom klubu „August Šenoa" u Pečuhu, u europskom gradu kulture za 2010. godinu.

Na skupu je sudjelovalo petnaest sudionika, među kojima i dvoje Subotičana, Katarina Čeliković, djelatnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Milovan Miković, urednik izdavačke djelatnosti NIU „Hrvatska riječ".

orguljaski koncert su 1Ljubitelji ozbiljne, a osobito orguljaške glazbe mogli su sinoć uživati u izvedbama skladbi triju hrvatskih skladatelja podrijetlom iz Vojvodine. Profesor orgulja Saša Grunčić izveo je u posebnom ambijentu u katedralnoj crkvi Svete Terezije Avilske djela iz opusa Stanislava Prepreka, Albe Vidakovića i Josipa Andrića, u okviru koncerta pod nazivom «Glasovi orgulja u ravnici». Koncert je dio manifestacija u okviru obilježavanja dana Grada Subotice, a u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Riječ je o tri različita stila glazbe, kaže Saša Grunčić. Albe Vidaković je poznat po romantizmu, Stanislav Preprek je postromantičar, pa čak i blagi modernjak, dok je Josip Andrić stvaralac u narodnom duhu.

orguljaski koncert su 3Kakvoća djela spomenutih hrvatskih skladatelja iz Vojvodine rame je uz rame s djelima europskih skladatelja, kaže Saša Grunčić te ističe da je idejom ljudi iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata postignut cilj.

«Aktualizirani su sada već zaboravljeni skladatelji. Doduše, Vidaković i nije toliko zaboravljen, on se i dan-danas dosta izvodi u Hrvatskoj. Ali Preprek je zaboravljeni skladatelj koji je iznimno kvalitetan. Tako je ovim koncertom postignut cilj, njegova glazba se opet čuje, i nadam se da će ga izvoditi i drugi glazbenici.»

Ovo je prvi koncert na kojem su izvođena djela hrvatskih skladatelja iz Vojvodine, kaže naš sugovornik.

«Ovo se odnosi na hrvatske skladatelje za bilo koji instrument ili sastav, koliko je meni poznato. Ipak, koncert je velika stvar, napravljen je veliki publicitet i dobro je da je ušao u okvir proslave Dana Grada i tako je sve dobilo još veću težinu.»

orguljaski koncert publikaZvuk orgulja Sašu je privlačio još dok je bio dijete.

«Orgulje sam nekako spontano počeo svirati u vrijeme srednje škole. Spontano sam se odlučio za taj instrument. Zavolio sam taj zvuk, kasnije sam i studirao orguljašku glazbu i sada mi je to poziv.»

Glazbena scena u Vojvodini, kada je riječ o hrvatskim skladateljima, uglavnom je okrenuta narodnom stvaralaštvu. U ozbiljnoj glazbi manja je angažiranost članova zajednice, a zamjećuje se i izoliranost od suvremenih glazbenih tokova, kaže profesor orgulja Saša Grunčić.

On je na koncu zahvalio Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, njegovom ravnatelju Tomislavu Žigmanovu te profesorima Đuri Rajkoviću i Katarini Čeliković koji su, kako je rekao, imali zbilja dobru ideju za ovakav program.

Podsjetimo, koncert «Glasovi orgulja u ravnici» početak je predstavljanja vrhunskog glazbenog stvaralaštva hrvatskih autora iz Vojvodine u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Koncert će biti održani i u većim gradovima Vojvodine, te Hrvatskoj i Mađarskoj.

Tekst: Siniša Jurić
Photo: Nikola Tumbas

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

U najnovijem je broju (32) časopisa Bosna franciscana, što ga u Sarajevu objavljuje Franjevačka teologija, objavljen je, među ostalim u rubrici „Ocjene i prikazi", i prikaz prvog broja Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Autor kratkog, ali informativno zato cjelovitog, napisa je Darko Rubčić, urednik u mjesečniku Franjevačke provincije Bosna Srebrena Svjetlo riječi.

Pozitivno ocjenjujući prvi broj Godišnjaka, Rubčić na koncu iskazuje nadu da će „vrijednost ovoga razvojno-istraživačkog projekta prepoznati ne samo znanstvenici i ljubitelji znanosti, nego i šira čitalačka publika".

Skenirani prikaz možete preuzeti ovdje.