Pozovite » (+381) (0)24 535-533

U kapeli Crne Gospe Franjevačke crkve svetog Mihovila u Subotici 19. je svibnja održan dvanaesti po redu znanstveni kolokvij Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata gdje je na temu „Franjevci u Baji" govorio profesor dr. Dinko Šokčević, pročelnik Odsjeka za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta „Janus Pannonius" u Pečuhu.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je tijekom prve polovice mjeseca svibnja 2011. godine upoznao predstavnike nekoliko najvažnijih institucija o svojoj inicijativi za pokretanje glazbeno-scenske djelatnosti na hrvatskom jeziku u Dječjem kazalištu u Subotici.

Naime, predsjednik Upravnog odbora Zavoda Dujo Runje i ravnatelj Tomislav Žigmanov službeno su posjetili predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Slavena Bačića, ravnateljicu Dječjeg kazališta Martu S. Arokszalasi, člana Gradskog vijeća zaduženog za obrazovanje i kulturu Slobodana Čampraga te generalnu konzulicu Republike Hrvatske mr. sc. Ljerku Alajbeg te im predali Inicijativu.

Na inicijativu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a posredovanjem Hrvatske matice iseljenika i Marije Hećimović, uz potporu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, 16. svibnja 2011. godine iz Zagreba su stigle knjige nekoliko nakladnika čija će vrijedna donacija biti u svrhu nagrađivanja najboljih učenika koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u Subotici.

Pamćenje i zapisivanje djelovanja bilo koje udruge ili pojedinaca od neprocjenjive je važnosti, no kadrovski potencijali hrvatskih udruga nisu na dovoljno visokoj razini kako bi se ovakva praksa redovito provodila. Stoga je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH) za hrvatske udruge kulture s područja Subotice i Sombora organizirao edukacijski arhivsko-bibliografski seminar, koji je, u nazočnosti petnaestak predstavnika udruga, održan 14. svibnja 2011. godine u prostorijama Hrvatske čitaonice.

Roman književnika i prvog predsjednika Vojvođanske akademije znanosti i umjetnosti (VANU) dr. sc. Julijana Tamaša «Splav od čežnji», objavljen na rusinskom i srpskom jeziku, te knjiga dr. sc. Stevana Konstantinovića «Rusinska usmena književnost», predstavljene su sinoć u čitaonici Gradske knjižnice na književnoj večeri posvećenoj nakladništvu na rusinskom jeziku u Vojvodini, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Gradske knjižnice Subotica.

Djelo Julijana Tamaša afirmira Vojvodinu kao heterogenu regiju koja je uzor Europi, čulo se tijekom književne večeri. No, ipak je opstojnost rusinske nacionalne zajednice tijekom stoljeća ovisila o vještini njezinih pripadnika, kaže akademik Julijan Tamaš.

«Rusini su doista živjeli skupa s drugim narodima, Srbima, Hrvatima, Nijemcima ili Mađarima i znali smo te jezike. Na određeni civilizacijski način, razvili smo unutarnju vitalnost i sposobnost mimikrije i prilagođavanja sredini u kojoj živimo, poput Židova. Nismo nikoga ugrožavali, vitalnost smo snažili obrazovanjem, jer smo doista jedna od najobrazovanijih nacionalnih skupina u Srbiji. Naravno, nisu svi živjeli kao Rusini, prikrivali su to i uključivali se logikom mimikrije u širu zajednicu. Ali, većina se nije odrekla svojih korijena, unatoč javnom neočitovanju o vlastitom nacionalnom podrijetlu.»

Roman «Splav od čežnji» značajan je posebno zato što pokazuje da se i na jezicima malobrojnih nacionalnih zajednica, kakve su rusinska i ukrajinska, može stvarati značajna književnost, dostojna pozornosti europske i svjetske javnosti, istaknuto je tijekom književne večeri.

Rusini na prostoru Vojvodine obitavaju više od dva stoljeća, institucionalno jačanje zajednice počinje nakon Prvog svjetskog rata i traje čak i danas, ali u posljednjih tridesetak godina osjetan je pad nataliteta, čak do toga da je opstojnost zajednice dovedena u pitanje, kaže dr. Stevan Konstantinović. Jezik su ipak uspjeli očuvati.

«Situacija je šarolika. Tamo gdje je broj Rusina veći i bolja institucionalna pokrivenost, bolje se i vlada materinskim jezikom. Na rubovima područja naseljenog Rusinima, poput Beograda, Subotice ili Srijema, situacija je lošija i ne može se puno očekivati. Prema slobodnoj procjeni, malo više od polovice naše populacije vlada svojim materinskim jezikom i rabi ga u svakodnevnoj komunikaciji.»

U okviru obrazovanja novih književnih formi i komunikacija, predstavljanje rusinske književnosti u Subotici potvrda je da se uspostavlja nova međunacionalna interakcija, kaže dr. Konstantinović i dodaje da će knjige biti predstavljene i u okviru mađarske, slovačke i drugih nacionalnih zajednica.

Prostor za predstavljanje književnih djela putem književnih večeri značajno je sužen, jer je zanimanje publike uglavnom skrenuto k multimedijalnom prikazu, istaknuo je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.

«Posljedica toga je da se broj susreta s drugim književnostima i kulturnim krugovima uvelike smanjio. U dogovoru s ravnateljem Gradske knjižnice Draganom Rokvićem, započeli smo neku vrst neformalnog programa kojim pokušavamo predstaviti i one književne produkcije koje postoje na manjinskim jezicima, ali i na srpskom jeziku i to kultura koje nisu vezane za ovaj grad.»

U našem gradu postoji stanovita praksa suradnje, međusobnog doticaja, komunikacije i stvaralačkog preplitanja hrvatske, mađarske i srpske književnosti, ali zato književnost Rumunja, Slovaka ili Rusina nije na ovaj način vidljiva, te je stoga sinoćnje predstavljanje značajno, podsjetio je Tomislav Žigmanov.

Književne prilike u povijesti i u sadašnjosti predstavio je književni kritičar i ravnatelj nakladničke djelatnosti NIU «Ruske slovo» Nikola Šanta, a moderator književne večeri bio je ravnatelj Gradske knjižnice Dragan Rokvić.

Napomena: tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.