Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Janko Veselinović, kopredsjednik hrvatsko-srpskog međuvladinog Mješovitog odbora za manjine - hrvatske u Srbiji i srpske u Hrvatskoj - posjetio je sa suradnicima u ponedjeljak 2. travnja Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov upoznao je goste s poviješću, misijom, djelovanjem i postignutim rezultatima jedine profesionalne ustanove u području kulture Hrvata u Vojvodini, naglasivši pri tomu ostvarenu ravnopravnost glede financiranja s drugim zavodima.

Pitanje postojanja granica i mogućnosti kontakata, komunikacije i suradnje pojedinaca i naroda preko granica bila je središnja tema Međunarodne znanstvene konferencije „Granica i povezanost", koja je održana 27. ožujka u Pečuhu, u organizaciji Katedre za sociologiju pečuškoga Filozofskog fakulteta. Na konferenciji je sudjelovalo 30-ak sociologa, politologa, demografa i psihologa iz Mađarske, Hrvatske i Srbije, koji su iz različitih teorijskih diskursa i znanstvenih rakursa tematizirali ovaj još uvijek važan društveni fenomen današnjega svijeta. Nakon uvodnih izlaganja na plenarnim sesijama, sudionici su nastavili rad u šest tematski različito strukturiranih sekcija.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov sudjelovao je u sekciji „Narodnosne, manjinske povezanosti - bez granica" s radnjom „Nacionalne manjine u Srbiji". Određujući nacionalne manjine kao složenu društvenu činjenicu, Žigmanov je u izlaganju dao prikaz srbijanskih nacionalnih manjina nakon sloma socijalizma, to jest od početka tranzicije i to kroz sljedeće aspekte: najprije je iznio osnovne demografske značajke nacionalnih manjina u Srbiji prema rezultatima popisa iz 2002. godine, zatim je ukazao na glavne karakteristike Republike Srbije kao države, koje su od značaja za društveni položaj nacionalnih manjina. U nastavku svojega izlaganja Žigmanov je govorio o naravi normativnog okvira manjinskoga zakonodavstva i njegovoj povijesnoj genezi te dao osnovne informacije o stanju i problemima u ostvarivanju manjinskih prava u Srbiji. Na koncu, ukazao je i na temeljne činjenice i glavne prijepore manjinskih politika, zaključivši kako procesi europeizacije manjinskog zakonodavstva i pratećih manjinskih politika u Srbiji nisu privedeni kraju, naročito u dijelu koji se odnosi na stvaranje pretpostavki - i institucionalnih i kadrovskih i financijskih - za njihovu cjelovitu i dosljednu primjenu.

Lopta ili sfera, kao arhetipski motiv s kojim je u dodir došla još u ranoj mladosti, utjecao je na cjelokupnu umjetničku karijeru kiparice Ane Bešlić, koja je za života ostvarila djela trajne vrijednosti, a dio vlastita opusa darovala je Subotici.

Ana Bešlić jedna je od hrvatskih velikana u Vojvodini čiji su povijesni doprinosi veći od prostora na kojem su obitavali. Stoga je zauzela mjesto u programu obilježavanja stoljetnih obljetnica rođenja velikana podrijetlom iz korpusa ovdašnje hrvatske zajednice, koji tijekom ove godine realizira Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Izrada kalendara stalnih kulturnih manifestacija Hrvata u Vojvodini, obilježavanje Godine hrvatskih velikana u Vojvodini te modeli prikupljanja sredstava za programe udruga u kulturi bile se glavne teme redovitog radnog susreta s predstavnicima hrvatskih kulturnih udruga koji je 10. ožujka 2012. godine organizirao Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem.

hrvati iz vojv. u ministarsvu kulture rh 02032012Hrvatska ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić primila je u petak, 2. ožujka, u službeni posjet, izaslanstvo Hrvata iz Republike Srbije, na čelu s predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Slavenom Bačićem, priopćilo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.