Pozovite » (+381) (0)24 535-533

milan cindrićKukujevčani su danas razasuti po cijeloj Hrvatskoj. Tamo su pronašli utočište nakon odlaska iz svog rodnog mjesta, ratnih devedesetih godina prošloga stoljeća. Žive, rade i stvaraju. Ali svoje Kukujevce ne zaboravljaju. U cilju povezivanja bivših mještana Kukujevaca i onih koji su na bilo koji drugi način vezani za to mjesto, a koji imaju želju održati i njegovati tradiciju i kulturne vrijednosti Kukujevaca i Srijema, 1998. godine osnivaju Zavičajnu kulturnu udrugu Kukujevci. Organiziranjem raznih kulturnih manifestacija, radom i očuvanjem nošnji i folklora svoga kraja i održavanjem veza s raseljenim mještanima Kukujevaca, žele očuvati uspomene na svoj rodni kraj.

pouke o covjecnostiRedatelj Branko Ištvančić, podrijetlom iz Tavankuta, snimio je novi dokumentarni film Pouke o čovječnosti koji je nedavno pretpremijerno prikazan u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Film je snimljen u produkciji udruge Artizana tijekom 2018. godine uz financijsku potporu Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Zagreba, Grada Pakraca i Zaklade Adris.

 

 

 

Izvor: www.pulafilmfestival.hr

zasto kukujevciU okviru glazbeno-poetskog programa Tribine Collegium Hergešić u Europskom domu u Zagrebu nedavno je predstavljena najnovija, 17. po redu knjiga književnice, riječke Sremice, Ljubice Kolarić-Dumić. U pitanju su Moje srijemske priče – Zašto Kukujevci? objavljene u nakladi Tomagrafa iz Zagreba. O autorici i njenoj najnovijoj knjizi govorili su predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Mato Jurić i urednik Zova Srijema i jedan od recenzenata knjige Zlatko Žužić.
Moje srijemske priče je zbirka s tridesetak priča, lirski memento koja potvrđuje postojanje Hrvata u Srijemu, a bazirana je na istinitim događajima tragičnih sudbina jednog marljivog i ponosnog naroda te ispričana tragajući za pisanim dokumentima i svjedočenjima onih koji su prošli svoju kalvariju.

 

Foto: facebook Ljubica Kolarić Dumić

Generacije bunjevačkih Hrvata iz Subotice i okolice dolazile su u Zagreb i u njemu ostajale. Pri tome nisu zaboravljali svoj rodni kraj, svoju kulturu i običaje, uspomenu na toranj Gradske kuće i salaše do kojih pogled seže s njegova vidikovca. Zaslugom nekolicine predanih Zagrepčana, a opet i Subotičana, okupili smo se 23. veljače na Bunjevačkom prelu u Zagrebu. U restoranu Brezinka zajedno su uživali u svojoj ikavici, fankima, gajdaškom kolu i bunjevačkoj nošnji. Pozdravni govor održao je domaćin i organizator ove manifestacije Tomislav Brejar.

Branko CegecU razgovoru koji slijedi s književnikom Brankom Čegecom nismo se dotaknuli njegovih prethodnih knjiga, niti nakladničke kuće Meandar, koju je pokrenuo i koja djeluje od 1993., u kojoj sada radi kao glavni urednik nego smo razgovarali o ulozi književnika u javnosti, popularnim osobama koje rentiraju svoju poznatost pišući i knjige, o poeziji, književnoj kritici i je li kultura investicija ili trošak, te o tome što određuje intelektualca.

 

 

 

 

 

 

Foto: facebook Branko Čegec