Pozovite » (+381) (0)24 535-533

logo sredisnji drzavni uredTemeljem provedenog 1. Javnog poziva za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2020. godinu, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio je Odluku o dodjeli financijske potpore za posebne potrebe i projekte od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske za 2020. godinu.

Tomislav Zigmanov 2Petnaesta obljetnica nakladničke djelatnosti Novinsko izdavačke ustanove Hrvatska riječ u Subotici prigoda je za rezimiranje postignuća, koje za čitatelje izdvaja predsjednik njezina Nakladničkog vijeća književnik, urednik i političar Tomislav Žigmanov, usredotočujući se, uz nakladničke pothvate NIU Hrvatske riječi i na središnju temu ovogodišnje Noći knjige i Matičina Virtualnoga festivala pročitanih iseljeničkih knjiga koja nastoji ukazati na knjige koje su mijenjale svijet…

nagrada za julijanuKnjiževna nagrada Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Stipan Bilić Prcić dodijeljena je prošloga tjedna Julijani Adamović za knjigu Divlje guske, koju je Razred za književnost HAZU-a ocijenio kao „vrijedno štivo koje se kvalitativno ističe unutar recentne domaće prozne produkcije”. Adamović je književnica podrijetlom iz Vojvodine (Plavne), koja od 90-ih živi u Hrvatskoj. 

tovarnicki jesenski festival1Na samo nekoliko kilometara od Šida, s druge stranice granice u Vukovarsko-srijemskoj županiji smješteno je naselje Tovarnik, rodno mjesto jednog od najpoznatijih hrvatskih književnika Antuna Gustava Matoša. U selu danas živi nešto više od 1.000 stanovnika, koji se uglavnom bave poljoprivredom. U želji da im pruže priliku da izlože svoje poljoprivredne i tradicijske proizvode i na taj način postanu prepoznatljivi diljem Hrvatske i regije, Općina Tovarnik je prije 14 godina prvi put organizirala manifestaciju Tovarnički jesenski festival. Danas je ovaj događaj poprimio šire razmjere, a manifestaciju svake godine posjeti više tisuća posjetitelja.

milan cindrićKukujevčani su danas razasuti po cijeloj Hrvatskoj. Tamo su pronašli utočište nakon odlaska iz svog rodnog mjesta, ratnih devedesetih godina prošloga stoljeća. Žive, rade i stvaraju. Ali svoje Kukujevce ne zaboravljaju. U cilju povezivanja bivših mještana Kukujevaca i onih koji su na bilo koji drugi način vezani za to mjesto, a koji imaju želju održati i njegovati tradiciju i kulturne vrijednosti Kukujevaca i Srijema, 1998. godine osnivaju Zavičajnu kulturnu udrugu Kukujevci. Organiziranjem raznih kulturnih manifestacija, radom i očuvanjem nošnji i folklora svoga kraja i održavanjem veza s raseljenim mještanima Kukujevaca, žele očuvati uspomene na svoj rodni kraj.