Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Kako je objavio Glas istre u srijedu 24. veljače, u izdanju američkog Dalkey Archive Pressa nedavno je objavljena antologija The Best European Fiction urednika Aleksandra Hemona. Prema ideji izdavača, to je tek prva u nizu godišnjih antologija koji će poslužiti kao američki prozor u svijet i prilika da se vidi što se događa na europskim književnim scenama.

Hrvatsku u ovoj antologiju predstavlja Neven Ušumović, pisac i prevoditelj koji je podrijetlom iz Subotice. Antologija je do sada predstavljena u vodećim magazinima kao što su The Guardian, The New York Times, Time, BBC World New Service...

Hrvatska matica iseljenika je u sklopu projekta Hrvatske knjige izvan Hrvatske (HKH) na 32. Interliberu - međunarodnom sajmu knjiga i učila u Zagrebu, priredila Izložbu nakladničke djelatnosti hrvatskoga iseljeništva, hrvatskih manjina, te Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

Na Matičinom štandu izloženo je 160 naslova knjiga i 66 časopisa na hrvatskom jeziku, kao i na jezicima domicilnih društava iz dvadesetak zemalja u kojima žive Hrvati i građani hrvatskoga podrijetla, od Aljaske do Ognjene zemlje, od juga Afrike do Australije i novozelandskoga Sjevernoga otoka te europskih zemalja: Austrije, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije te Srbije.

Izlozba Suvremeni hrvatski crtezSuradnja na planu likovne umjetnosti između Republike Hrvatske i Srbije vrlo je uspješna tijekom proteklih nekoliko godina, o čemu svjedoči i postavka izložbe, pod nazivom «Suvremeni hrvatski crtež», koja je 4. lipnja otvorena u Modernoj galeriji «Likovni susret». Izložba je realizirana u suradnji s Generalnim konzulatom Republike Hrvatske u Subotici i Ministarstvom kulture Republike Hrvatske, kojem je zbirka crteža, kreirana 2005. godine, ustupljena te je na inicijativu hrvatskog ministra kulture Bože Biškupića 'krenula obići' cijeli svijet.

Biškupićeva izaslanica, generalna konzulica Generalnog konzulata RH u Subotici Ljerka Alajbeg otvorila je izložbu u njegovo ime i tom prigodom istaknula da ova izložba pronosi svijetom dio kulture cijele regije.

 

Ban Josip JelačićU noći između 19. i 20. svibnja 1859. veliko zvono zagrebačke prvostolnice oglasilo je smrt Josipa Jelačića Bužimskog, dalmatinsko-hrvatsko-slavonskog bana, već za života miljenika hrvatskog naroda. Pogreb se pretvorio u veličanstvenu slavu hrvatskog otpora i ponosa, čiji je Jelačić bio simbol u stalnoj borbi protiv tuđina.

Jedna od najznačajnijih ličnosti hrvatske povijesti, barun Josip Jelačić rođen je 16. listopada 1801. u Petrovaradinu (Srijem). Majka mu je bila Ana, a otac Franjo Jelačić, zapovjednik slavonske Vojne krajine. Uz njega, Franjo i Ana imali su još dva sina i kćer.

Josip Jelačić školovao se u bečkome Theresianumu - akademiji na kojoj su se stjecala znanja za vojna i upravna zanimanja. U Beč je otišao sa osam godina i tamo proveo sljedećih deset. Imao je dar za strane jezike, povijest i zemljopis. Po svršetku školovanja, odlazi na prvu vojnu službu u Galiciju gdje se ističe kao odlučan i hrabar vojnik. Zahvaljujući naobrazbi i prirodnom talentu za vojničko zvanje počinje njegov uspon u časničkoj hijerarhiji. Hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand V. Habsburški imenuje ga 23. ožujka 1848. hrvatskim banom, osobnim savjetnikom i zapovjednikom glinske i petrinjske pukovnije.