Pozovite » (+381) (0)24 535-533

seminar u tavankutuTavankut, danas mnogima znan kao „misto di sunce grli Bačku“ i poznat po seoskom turizmu, slamarkama, Gupčevim folklorašima, tavankutskoj jabuci i pisku, u međuratnom je razdoblju, primjerice u zagrebačkim medijima (Hrvatski dnevnik iz 1939.), istican kao „prvo žarište hrvatske svijesti na bunjevačkim salašima“, dok subotički Neven 1927. objavljuje kako su „Tavankut, Čikerija i Mirgeš – jake kule hrvatske misli kako na političkom, tako i na prosvjetnom polju“, a 1929. kako „Tavankut sa Čikerijom i Mirgešom daleko odskaču od ostalih subotičkih salaša, pa i od sela hrvatskih po Bačkoj i Baranji.

HekaZavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je ove godine za nagradu za najbolju knjigu godine na hrvatskome jeziku odabrao knjigu Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba: u povodu njezine 150. obljetnice, čiji je autor izvanredni profesor dr. sc. Ladislav Heka iz Segedina. Publikacija je tiskana kao treća knjiga u Biblioteci Prinosi za povijesna istraživanja, u nakladi ZKVH-a u Subotici 2019. godine.

avaske godine}Poetski prikaz Avaških godina koje je napisao Milovan Miković premijerno je izveden 8. studenoga u izvedbi glumaca Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice. 
Djelo je dramatizirala i režirala voditeljica spomenutog kružoka Nevena Mlinko, koja je i sama glumila u ovoj jednosatnoj predstavi. 
Bila je to večer u kojoj su se čule nesvakidašnje riči, one zaboravljene i nestale iz svakodnevice,  koje su ovim prikazom ponovno oživljene uz suvremenu glazbu, scenografiju i autentičnu kostimografiju.

markiceDugogodišnji filatelist i poznati subotički kulturni entuzijast Ljudevit Vujković Lamić zaslužan je za izložbenu postavku na temu svečanog obilježavanja stotinu godina filatelije u Subotici, koja se od ponedjeljka, 9. studenoga 2020. Godine  nalazi u atriju Otvorenog sveučilišta. Iste večeri, autor izložbe i moderator Smiljan Njagul su u prigodnom razgovoru obilježili početak svečanosti posvećene ovoj lijepoj i za kulturnu povijest najvećeg grada na sjeveru države značajnoj obljetnici. U nazočnosti, za ove pandemijske prilike, posve primjerenog broja posjetitelja i uz sve mjere predostrožnosti, ljubitelji poštanskih maraka i biljega mogli su razgledati desetljećima stare i kolekcionarskom pasijom sačuvane vrijedne eksponate.

na Bezdanskom putuNikola Tavelić prvi je hrvatski svetac. Zaštitnik je hrvatskog naroda. Godine 1889. postao je blažen, a 21. lipnja 1970. proglašen je svetim. Već sljedeće godine, 14. studenog 1971. godine, na Bezdanskom putu, salašima kraj Sombora svečano je blagoslovljena crkva sv. Nikole Tavelića. I dalje je to jedina župa u Subotičkoj biskupiji koja nosi ime prvog hrvatskog sveca.

2 knjige sokacaU nakladi UG Urbani Šokci iz Sombora nedavno su objavljene dvije knjige: Monoštor u riječi, slici i pjesmi autorice Marije Šeremešić te zbornik radova s okrugloga stola O Šokcima je rič 2 koji je ove godine ipak izostao zbog epidemiološke situacije.

misa brajac starcevoSvečanim polaganjem vijenca na grob Miše Brajca na katoličkom groblju u Starčevu u petak, 6. studenoga 2020. godine započela je manifestacija realizirana u povodu 120. obljetnice rođenja tog prijeratnog političkog i društvenog vođe banatskih Hrvata. Nastavak je uslijedio navečer u Galeriji Boem u mjesnom Domu kulture. Tamo je etnolog i antropolog Dalibor Mergel održao predavanje tijekom kojega je zainteresirane upoznao s burnim životopisom Miše Brajca. 

Zlatna opeklina naslovnaKako su prenijeli mediji u Hrvatskoj, ovogodišnja Nagrada Janko Polić Kamov dodijeljena je suradniku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Nevenu Ušumoviću za knjigu kratkih priča „Zlatna opeklina“ (Sandorf, Zagreb, 2019.). Takvu je odluku donio žiri u sastavu Nikola Petković, Andrea Zlatar Violić i Velid Đekić. Autor je dobio brončanu statuu „Kamov ključ“ umjetnika Davora Krelje i novčani iznos od 10 tisuća kuna. Ističemo da Ušumovićevu nagrađenu knjigu uredio također našijenac Ivan Vidak, koji je rođen u Somboru 1981., odrastao je u Monoštoru, kojega 1990-ih napušta s roditeljima i preseljava se u Zagreb, gdje završava gimnaziju. Studij dramaturgije okončao je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.