Pozovite » (+381) (0)24 535-533

surcinNajmlađa hrvatska udruga kulture u Srijemu, Hrvatska čitaonica Fischer iz Surčina proslavila je 29. kolovoza 2020. godine svoju četvrtu obljetnicu. Prigodnim i skromnim kulturno-umjetničkim programom, u skladu s epidemiološkim mjerama, članovi ove kulturne udruge predstavili su publici svoje aktivnosti u proteklih godinu dana. U kulturno-umjetničkom programu predstavili su se tamburaška sekcija, vokalna solistica Janja Šćujac, članovi literarne sekcije sa svojim pjesmama i aforizmima, a gledateljstvo je imalo priliku vidjeti i novi igrokaz literarne sekcije Dogovor kuću gradi.

mat„Kako pamtim, uvik smo u našoj kući imali risare i risaruše iz Monoštora. Bila su dva para risara i risaruša iz obitelji Šeremešić. Vođa risara bio je bandaš, a bandašica njegova žena. Radili su na njivi po cili dan, onako kako su se dogovorili s gazdom. Na njivi se zadnji snop uvik vezo s tri užeta. Tada bi svi iz domaćinove kuće uzeli snop zajedno, dizali ga tri puta i vikali ‘Jezus’. Nakon toga svi su krenili kući. Na čelu kolone bio je bandaš koji je na glavi nosio krunu od ispletenog žita. Krunu il vinac plela je na njivi glavna risaruša”, opisao je u knjizi „Somborske žetvene svečanosti” Dužionicu u Matarićima Đeno Matarić. 

neven usumJedan od najboljih suvremenih hrvatskih kratkopričaša Neven Ušumović mogao bi biti dobro poznat književnoj publici u Subotici. Naime, osim što je izravno vezan za ovaj grad (tu je odrastao) te se njime i bavio u pojedinim svojim djelima, neke od njegovih knjiga bile su ovdje i predstavljane. Krajem prošle godine objavio je novu knjigu kratkih priča Zlatna opeklina, što je jedan od povoda za razgovor s njime. Ujedno, kao kulturni djelatnik, tj. knjižničar i pisac, čini nam se odličnim sugovornikom na teme književnih i kulturnih veza te utjecaja korona epidemije na kulturu.

draganSvaki posjetitelj kuće u Sonti, u Ulici Vuka Karadžića 59, ukoliko ga vlasnici Kata i Dragan Pejić provedu kroz pedantno uređene prostorije, ne može ne zapaziti flotu jedrenjaka koji nikada i nikuda neće isploviti. Ovi modeli jedrenjaka, ukotvljeni na komodama i stolovima nevelike dvije prostorije u staroj kući, baštinjenoj od Draganove majke, urađeni su rukom, znanjem i ljubavlju šezdesetsedmogodišnjeg Dragana.

hrvatska zajednica dobila prostorije u BeograduHrvatska zajednica od srijede, 23. rujna ima reprezentativne prostorije u glavnom gradu Srbije, Beogradu. Prostor veličine 160 četvornih metara nalazi se na adresi Studentski trg br. 10, a bit će korišten za potrebe područnog ureda Hrvatskog nacionalnog vijeća i mjesnih hrvatskih udruga. Ugovor o davanju na korištenje ove nepokretnosti potpisali su ravnatelj Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije Jovan Vorkapić i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić. Ugovor je potpisan u sjedištu Direkcije, a nepokretnost koja je u vlasništvu Republike Srbije dana je HNV-u na neodređeno vrijeme i bez naknade.

zboroviOvogodišnja Smotra dječjih pjevača i zborova ostat će zapamćena kao »posebna«. S obzirom na svima poznatu situaciju i učestalo mijenjanje epidemioloških mjera, članovi Hrvatske glazbene udruge Festival bunjevačkih pisama donijeli su odluku kako će ovogodišnja Smotra, XVI. po redu, biti održana online.  
Ove godine izostat će nastup u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici, no Smotra će biti premijerno prikazana 6. rujna 2020. godine s početkom u 19 sati na Televiziji K23, na Facebook profilu udruge, kao i na Youtube kanalu udruge, te će se moći pogledati diljem svijeta. 

feljton 6Kao što je prikazano u prethodnim člancima, komunističke su vlasti nedugo po uvođenju politike afirmacije hrvatskog imena i nacionalne svijesti Bunjevaca u Subotici prešle na politiku dekroatizacije, uklonivši do konca 50-ih godina prošloga stoljeća ne samo hrvatski pridjev iz naziva kulturno-umjetničkih društava i institucija nego čak i pojedince u kojima je vidjela smetnju za provođenje svojih ciljeva. Sukladno toj politici, Hrvatska riječ je prenaslovljena u Subotičke novine. Trebalo je proći još mnogo godina dok nisu ponovo nastali kakvi-takvi uvjeti za razvoj hrvatske kulture i svijesti.

logo zajednicki

Kontinuirano izvještavanje o radu hrvatskih institucija u Republici Srbiji na žalost sadrži i činjenice koje hrvatskoj zajednici ne idu uvijek u prilog. Ipak, radi istine i očuvanja zajedništva i one se ponekad moraju iznijeti javnosti na vidjelo.

U proteklih je mjesec dana, ista osoba gotovo dan za danom sa svoje privatne e-mail adrese slala pisma krovnoj instituciji hrvatske zajednice u Republici Srbiji – Hrvatskom nacionalnom vijeću (ukupno 6), dvjema profesionalnim ustanovama Hrvata u Vojvodini – Novinsko-izdavačkoj ustanovi „Hrvatska riječ“ (ukupno 2) i Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata (ukupno 5) te jedinoj relevantnoj hrvatskoj političkoj stranci u Srbiji – Demokratskom savezu Hrvata u Vojvodini (ukupno 5). Dakle, ukupno 18 dopisa upućenih hrvatskim institucijama u Republici Srbiji u samo mjesec dana. Budući da se službeno obraćala tijelu manjinske samouprave i javnim ustanovama, ovoga se puta morala predstaviti imenom i prezimenom – Zvonimir Perušić, nasuprot uobičajenom predstavljanju kao dopredsjednika neregistrirane „udruge“ Hrvatski demokratski forum – preporuke iz Lemeša pri Agenciji za privredne registre, dakle nepostojeće udruge.