Pozovite » (+381) (0)24 535-533

uskrsna izlozba tavankutHKPD Matija Gubec i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame tradicionalno svake godine u Tavankutu, u petak pred Cvjetnicu, otvaraju prodajnu Uskrsnu izložbu jaja i čestitki ukrašenih u tehnici slame. Ove godine izložba je realizirana u okviru projekta Tradicija koja živi, kojim Gubec potiče održavanje nekadašnjih običaja i praksi. Izložbu je otvorila ravnateljica OŠ Vladimir Nazor iz Đurđina i članica uprave UBH-a Dužijanca iz Subotice Ljiljana Dulić.

 

 

 

 

 

 

Foto: facebook stranica HKPD Matija Gubec Tavankut

Uskrsna izlozba SurcinU dvorani župe Presvetog Trojstva u Surčinu na Cvjetnicu je otvorena Uskrsna izložba na kojoj su svoje radovi izložili članovi Kreativne sekcije mjesne Hrvatske čitaonice Fischer. Ususret najvećem kršćanskom blagdanu izložena su dekorirana jaja i razne druge rukotvorine. Izložbu je otvorila Katica Naglić, predsjednica Čitaonice Fischer.

 

 

 

 

 

 

Foto: facebook stranica RKT Župa presvetog Trojstva Surčin

Zvonimir Nemet 61Zvonimir Nemet rođen je u radničkoj i siromašnoj obitelji u Inđiji 1952. godine. Roditelji su mu se rastali kada je imao sedam godina, a majka nastavila pokušavati brinuti se za njega i sestru. Unatoč tome što je u osmoljetki bio vukovac, bio je, kaže, prisiljen završiti zanat i čim prije se zaposliti.
„Prve traperice zaradio sam radeći ljeti na ciglani, budući da mi majka to nije mogla priuštiti, a i da se ne razlikujem od vršnjaka. Veliku ulogu u mojem razvoju imaju moji djed, baka po majci i ujak Zdenko koji me je financijski pomagao. Djed Pero me je vodio već od pete godine života na Dunav i pecanje i mislim da mi je on usadio ljubav za prirodom i za životom. Ujak je kupio vinograd na samoj obali Dunava kod Krčedina, gdje sam provodio sva ljeta, svaki slobodan vikend, spajajući se s prirodom“, kaže Nemet.

Gradski muzej SomborEtnološki odjel Gradskog muzeja Sombor ima bogatu zbirku koju čine alatke za poljodjeljstvo, kolekcija narodnih nošnji, zbirka ćilima, ponjava i ručnika, zbirka liciderskih kalupa, te zbirka uskrsnih jaja, namještaja i pokućstva i foto dokumentaciju. Prvi predmet u etnografskoj zbirci upisan je 1899. godine. Od tada zbirka je iz godine u godinu bivala sve bogatija, ali je dio brižljivo prikupljanih predmeta iz etnološkog odjela, oko 600 predmeta, odnijet iz Sombora tijekom mađarske okupacije u Drugom svjetskom ratu i nikada nije vraćen. Nas je zanimalo ima li u etnološkom odjelu predmeta vezanih za Hrvate iz bunjevačke i šokačke skupine koji stoljećima žive na prostoru Sombora i okolnih naselja.

Evica SpanovicKreativnost nije dar koji posjeduju samo neki sretnici već se može učiti, vježbati i razvijati. Evica Španović, umirovljenica iz Srijemske Mitrovice, upravo je primjer osobe koja je svoju kreativnost i maštovitost razvijala tijekom života. Svoje talente iskoristila je za izradu raznovrsnih uradaka, koje izrađuje raznim tehnikama. Inspiraciju za njihovu izradu pronalazi u blagdanima. Posjetili smo njen dom u Srijemskoj Mitrovici koji u ovo uskrsno vrijeme krase maštovite dekoracije: raznobojna jaja, zeke, ukrašene šibice, magneti, podmetači za čaše i drugi brojni uradci. Sa zadovoljstvom je s nama podijelila svoja iskustva i upoznala nas s tehnikama svoga rada, koje bi svatko od nas uz malo truda mogao upotrijebiti u dekoriranju svog doma u vrijeme Uskrsa.

manifestacijski turizam IIIMotivi izvedeni iz različitih ljudskih potreba predstavljaju osnovnu pokretačku inicijativu za potencijalnog posjetitelja određene manifestacije i to ovisno od njihove kulturne potrebe i interesiranja. Turistički motivi se pojavljuju pod utjecajem potreba i vanjskih faktora (utjecaja) koji čine turistička putovanja.

 

 

 

Foto: facebook stranica Dužijanca

S lijeve strane puta Bođani – Plavna nalazi se križ od drveta, sa skromnim natpisom: „Ovaj krst podižu Mihajlov Mita i Jakić Ivan u spomen na sve salašane sa Morocke, te za sreću putnika i graditelja ovog puta“. Metalna pločica na kojoj se nalazi i jedan urez koji je očita pogrješka, pa je drugim urezom „preškraban“, dobrodušnom namjerom resi okolicu Bođana. Dio atara Morocka (gdje-gdje se navodi i kao Morocka pustara), na rubu kojega se ovaj, jedini preostali križ koji su podigli katolici u okolici Bođana nalazi, ostatak je područja koje je nekada obilovalo žiteljima. Rijetki ostaci salaša se i danas naziru između Bođana i Plavne – odaju ih lugovi bagrema između kojih je besprijekorno preorana zemlja. Križ je drveni. Stari, koji je na istom mjestu stajao do prije šest godina, zamijenjen je ovim novim. Novi je izradila obitelj Antuna Mateovića, također Bođanca. Dugo je stajao u dvorištu Mite Mihajlova, te ga je on konačno i postavio. Po informacijama do kojih se može doći, formalno ih je dala izraditi Mjesna zajednica Bođani.

Bunjevački put križaSvečanosti Pasionske baštine u Zagrebu, 28. po redu, održane su od 6. do 17. travnja 2019. godine, a u bogatome programu sudjelovali su i vojvođanski Hrvati. Njihova pasionska baština predstavljena je već prvoga dana manifestacije. Naime, svečano otvorenje Pasionske baštine upriličeno je 6. travnja, u zagrebačkome Muzeju Mimara. Osim što su mogli prisustvovati otvorenju izložbe Karin Grenc – Leila Michieli Vojvoda pod nazivom O Isuse izranjeni, mnogobrojni posjetitelji imali su priliku čuti i glazbeno-literarni dio programa pod nazivom Bunjevački put križa – pasionska baština bačkih Hrvata.

 

 

Foto: facebook stranica HKC Bunjevačko kolo