Pozovite » (+381) (0)24 535-533

milos milosTridesettrogodišnji Sonćanin Miloš Miloš, po obrazovanju je stolar, po prinuđenosti već godinama sezonski radnik na poljoprivrednim poslovima u Italiji. Nije do sada napisao nikakvu knjigu, ali je sam, u praksi i u teoriji, istinska enciklopedija baštine sonćanskih Hrvata Šokaca. 
„Završio sam Srednju građevinsku i drvoprerađivačku školu, smjer stolar, u Apatinu. Volim drvo od malena, zbog toga sam i izučio ovaj zanat. No, jedno su dječački i mladalački ideali, drugo je stvarnost. Kako je gospodarstvo u Apatinu, a isto tako i u selima apatinske općine, te u obližnjim gradovima Somboru i Odžacima već dulji niz godina u kolapsu, o uposlenju u struci mogao sam samo sanjati. Brzo nakon završetka škole ukazala mi se prilika za odlazak u Italiju. Nisam ni momenta razmišljao, nije me smetalo što je trebalo otići na sezonske poslove u poljoprivredi. Ta vrsta posla bila mi je dobro poznata, odrastao sam u sredini u kojoj se živjelo od poljoprivrede. Otisnuo sam se u nepoznato, pa evo i do danas svake godine provedem tri do šest mjeseci u Italiji. Zaradom sam zadovoljan, za novce koje uzmem u sezoni ovdje bih morao raditi nekoliko godina, pa još i uz neizvjesnost kad će mi nadnice biti isplaćene”, kaže Miloš. 

hkc bunj koloNa adresu Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo među računima za siječanj stigao je uobičajeno i račun Grada Subotice za nadoknadu korištenja iznajmljenog prostora, no ovoga puta značajno veći. Umjesto ustaljenih 6.000 dinara, iznos na računu je sada 43.705 dinara!

facebook sanja vulicU okviru projekta suradnje s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Društvo hrvatskih književnika organizirali su predstavljanje najnovije knjige vojvođanske autorice Ruže Silađev Sonta u sjećanjima šokačkim. Riječ je o trećoj knjizi spomenute autorice koju je posvetila svojoj Sonti, a nakon knjiga Divani iz Sonte i Šokica pripovida, koje se također ubrajaju u djela sakupljene hrvatske narodne baštine. 

3 u 1Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo iz Subotice redovito surađuje s drugim kulturno-umjetničkim društvima koja njeguju tradicijsku kulturu. Jedno od njih je i KUD Vuk Karadžić iz Temerina. Posredstvom ovoga KUD-a, u Srbiji je gostovao Folklorni ansambl Kamari iz mjesta Pastida na otoku Rodosu u Grčkoj. Grci su nastupili u Temerinu ali i u Subotici, u HKC-u Bunjevačko kolo, skupa s folklornim ansamblima spomenutog temerinskog KUD-a i ovdašnjeg hrvatskog Centra. 

upa u bodroguPredsjednik KUD-a Hrvata Bodrog Željko Šeremešić i velečasni Goran Vilov, župnik župe sv. Petra i Pavla potpisali su sporazum po kome je mjesnoj hrvatskoj udruzi na korištenje ustupljen prostor koji su do 1992. godine koristile časne sestre. Inicijativu za osiguranje prostora za rad udruge pokrenuli su 2018. godine članovi Bodroga. Na tragu te ideje uslijedili su razgovori sa župnikom u Monoštoru koji je bio voljan ustupiti prizemnu zgradu koja je u sklopu župnog dvorišta.

Dužijanca u ZagrebuKnjiga Zbirka narodnih nošnji hrvatske dijaspore predstavljena je 5. veljače 2020. godine u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Autorica kataloga je viša kustosica, voditeljica Zbirke narodnih nošnji istočne Hrvatske, Zbirke narodnih nošnji hrvatske dijaspore, Zbirki prostirki i prekrivača te Zbirke torbi u Etnografskom muzeju Katarina Bušić. 
Izdavanjem ovoga kataloga Etnografski muzej je stavio na raspolaganje javnosti u tiskanom obliku objedinjenu i kompletno obrađenu pripadajuću građu u vidu kataloških jedinica s osnovnim podacima, opisom i fotografijom muzejskih predmeta. 

hrckov maskenmbal„Dobre vile, čarobnjaci, vještice, kraljevići i princeze, kraljice, klaunovi i vampiri, lopovi... fašnički su ludi ples zaplesali”, tako su pjevali mališani iz vrtića na XVII. po redu Hrckovom maskenbalu, koji je održan 7. veljače 2020. godine, u dvorani HKC-a Bunjevačko kolo u Subotici. Sve ove spomenute likove mogli ste uživo vidjeti na maskenbalu, kao i brojne kreativne i unikatne maske u što se maskiralo oko 270 djece iz vrtića i osnovnih škola širom Vojvodine.

prelo SudarevicaIako ne i najbrojnije, prezime Sudarević zacijelo je pri vrhu ljestvice učestalosti među bunjevačkim Hrvatima. Bar u ovim krajevima. Dovoljno je samo prelistati telefonski imenik (ako to netko danas još uopće radi) ili pak obići groblja u Subotici i njenoj okolici, pa se uvjeriti u istinitost početne tvrdnje.