Pozovite » (+381) (0)24 535-533

hosanafest2012-matheus-m„Uzdam se u Tebe" naziv je pobjedničke pjesme sedmog Festivala hrvatskih duhovnih pjesama HosanaFest. Pjesmu su izveli članovi VIS-a „Matheus" iz Bizovca, glazbu je skladala Sandra Lovrinčević, a stihove pjesme je napisao vlč. Marin Knežević.

Festival je održan 23. rujna 2012. godine, u subotičkoj Dvorani sportova pod geslom „Jer, kad sam slab, onda sam jak". Sav prihod od prodaje ulaznica, CD-a i DVD-a odlazi za potrebe Humanitarno-terapijske zajednice za pomoć ovisnicima „Hosana", koja djeluje na tlu Subotičke biskupije. Generalni pokrovitelj HosanaFesta je bila Zagrebačka županija, a zamjenik župana Rudolf Vujević uručio je priznanje najboljima, statuu loga festivala, djelo dizajnerice iz Subotice Đurđice Orčić.

Pred više od 2.000 gledatelja nastupilo je 15 izvođača koji su došli iz Madžareva, Novog Marofa, Zagreba, Zenice, Osijeka, St. Poltena, Gromiljaka, Sarajeva, Subotice, Tugare, Omiša, Dugog Sela, Đakova, Petrovaca, Vrpolja, Vukovara i Bizovca.

hosanafest2012-sudionici-m„Dobili smo glavnu nagradu, koju glasovanjem dodjeljuju svi izvođači, za našu pjesmu 'Uzdam se u tebe'. Mi smo ovdje već više puta nastupali, rado dolazimo, imali smo prije nekoliko godina i pobjedu s pjesmom 'Slavi boga našega', ali nije sve u pobjedi, slavi se Bog u svim srcima. Veliki je poticaj za dolazak ovdje bio i ovogodišnji moto festivala, to je jedna od velikih poruka. Mislili smo da imamo pjesmu s kojom možemo poslati poruku da se možemo uzdati u Boga kad god smo slabi", kaže Sandra Lovrinčević, voditeljica grupe „Matheus", koja nije krila radost zbog osvojene nagrade.

„Što se tiče rada s grupom, uvježbavam glasove, a isto tako pišem glazbu i tekstove. Mi smo grupa koja djeluje već desetak godina i imamo iza sebe puno nastupa na svim hrvatskim festivalima duhovne glazbe, gdje smo također osvojili nekoliko nagrada. Izdvojila bih onu na Uskrs festu 2010., ali nisu nagrade ono što nas potiče, svoje smo pjevanje shvatili više kao službu, jer znamo da je pjevanje dvostruka molitva i time smo nastojali prenositi Božju riječ kroz glazbu. Duhovna glazba postaje sve više popularna u Hrvatskoj, traži svoje putove i organizacijom raznih festivala dolazi do izražaja, a može se čuti i u raznim radijskim programima. Takve pjesme puno pružaju vjernicima i mislim da se duhovna glazba treba daleko čuti, jer Božja riječ nosi velike poruke", kaže Sandra Lovrinčević zahvaljujući se Bogu i na tome što postoji zajednica „Hosana", koja se bori protiv raznih vrsta ovisnosti.

hosanafest2012-glasnici2-mSvoju radost nisu krili ni članovi grupe Aid band „Glasnici" zbog osvojene prve nagrade stručnog prosudbenog povjerenstva za pjesmu „Nek' mu pjeva svijet". Članovi stručnog povjerenstva su bili glazbenici Kristina Križan, Iva Jegić i Miroslav Kujundžić. Grupu „Glasnici" čine dugogodišnji prijatelji Slaven Katić iz Vukovara, Zvonimir Kalić iz Vrpolja i Boris Dević iz Subotice, koji su se okupili oko ovog uspješnog glazbenog projekta kao izvođači, dok je glazbu skladao Viktor Kesler, a stihove je napisala Josipa Dević.

„Jako sam sretan zbog nagrade, ali želio bih akcent staviti na prijateljstvo. Na zajedništvo nas braće i sestara koji pjevamo duhovne pjesme, koje se moglo vidjeti na festivalu kada smo podržavajući jedni druge svojim glasovima slavili Gospodina ne dajući prednost nagradama, nego ljubavi i vjeri u Boga. Tako je nastao i bend 'Glasnici', kao produkt prijateljstva i zajedništva u Kristu", kaže Slaven Katić.

hosanafest2012-josipa_devic-mNagradu za najbolji tekst osvojila je Josipa Dević iz Subotice za pjesmu „Glasnici Božji", koju je izveo VIS „Apostoli mira".

„Sudjelujući na festivalima duhovne glazbe dobijete prigodu upoznati, družiti se i postati član jedne velike, posebne obitelji, pa su suradnje nekako prirodan slijed okolnosti. Tako je bilo i s 'Apostolima mira' i njihovom voditeljicom Ksenijom Abramović. Radi se o mladim, vrijednim ljudima iznimnih vokalnih sposobnosti, koji doista svojim radom i opredijeljenošću da svoj život temelje na duhovnim vrijednostima pokazuju kako nije teško slijediti Krista i drago mi je da nagrađeni tekst 'Glasnici Božji' baš oni pjevaju".

hosanafest2012-imakulata-mNagrada štićenika zajednice Hosana pripala je VIS-u „Imakulata" iz Gromiljaka za pjesmu „Kristov mir", glazbu je skladao Josip Vukoja, a autorice stihova su Vedrana Slišković i Monika Komšić.

„Dolazimo iz župe Gromiljak kod Kiseljaka, VIS 'Imakulata' dvije godine pjeva pri župi, počele smo pisati pjesme koje su se nizale, ova nagrada nam puno znači, a ovdje smo došle slaviti Boga. Organizacija festivala je odlična, a svaka pjesma izvedena na HosanaFestu ima svoju duhovnu poruku. Divno je gledati i slušati sve ove mlade, a tko pjeva, duplo moli", kaže njihova voditeljica sestra Marinela Zeko.

hosanafest2012-ritam_vjere-mNagrada publike je pripala VIS-u „Ritam vjere" iz Subotice za pjesmu „Ljubi Boga svoga". Glazbu je skladao Viktor Kesler, a stihove je napisala Josipa Dević.

„Svi smo uzbuđeni, to je poticaj za daljnji rad, a ovo je prvi festival na koji smo se prijavili. Naš sastav je nastao 2009. i kroz pjesmu slavimo Gospodina. Bilo je ovo divno druženje, a ponovno se pokazalo da mladi vole duhovnu glazbu", kaže voditeljica „Ritma vjere" Elizabeta Nađ Kanas.

Predsjednik Organizacijskog odbora HosanaFesta vlč. dr. Marinko Stantić istaknuo je kako je i ove godine podignuta razina kvalitete ove manifestacije, te da se festival svake godine mora dokazivati ili čak premašiti razinu koja je zacrtana.

Voditelji programa na ovogodišnjem HosanaFestu bili su Nevena Mlinko i Petar Pifat.

Tekst: Zvonko Sarić
Fotografije: Nada Sudarević

dumendzic_knjigaU nakladi Hrvatske čitaonice koncem rujna objavljena je knjiga na hrvatskome jeziku za djecu Josipa Dumendžića - Meštra „Čudan ovaj bili svit". Knjiga sadrži 80-ak dječjih pjesama napisanih na ikavici kojom govore šokačkih Hrvati u Bačkoj, a tematski su podijeljene u četiri dijela: „Ditinjstvo", „Prominljivo vrime", „Životinjski svit" i „Dičji san". Pjesme je izabrala i uredila Katarina Čeliković, autorica pogovora je Antonija Borić, naslovnica i ilustracije djelo su Petra Gakovića, a tehnički prijelom uradio je Ervin Čeliković.

„Dumendžićevi stihovi u svojoj kratkoj i jezgrovitoj formi, puni ritma i lako prijemčivi, odišu vedrinom, a većina njih u sebi ima i duhovitih elemenata. Uz izraziti smisao autora da se približi najmanjima, vjerujemo da će ove pjesme naići na dobru recepciju kod djece, ali i svih onih koji djecu vole, s njima rade i u njima vide nadu u budućnost. Važno je naglasiti i da pjesnikova materinja ikavica pridonosi šarmu, ljepoti i toplini pjesama te će zasigurno biti znamenit doprinos lirskoj poeziji Hrvata u Vojvodini", napisala je, među ostalim, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti Antonija Borić u pogovoru.

Knjigom Josipa Dumendžića - Meštra „Čudan ovaj bili svit" Hrvatska je čitaonica opetovano dala svoj veliki prinos nakladi književnosti za djecu, vjerojatno najmanje razvijenom dijelu ovdašnje hrvatske književnosti, na čemu im treba čestitati. Treba također dodati da, osim zavidne umjetničke kvalitete samih pjesama, knjiga ima i veoma dobro riješenu i likovnu opremu.

Josip Dumendžić - Meštar rođen je 1951. Godine u Bođanima. Maturirao je u klasičnoj gimnaziji „Paulinum" u Subotici. Radio je kratko u Ljubljani, a veći dio u kombinatu „Borovo" (do 1991.) u Hrvatskoj. Od tada živi u rodnim Bođanima gdje se bavi poljodjelstvom. Pjesme piše od 1966., a objavljuje ih, svojedobno u listu „Borovo", u katoličkom mjesečniku „Zvonik", kalendaru „Subotička Danica", tjedniku „Hrvatska riječ" i somborskom listu „Miroljub". Koautor je dviju zbirki pjesama grada Vukovara „Četvrta smjena" (1980.) i „Krijesnice" (1982). U nakladi Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović" 2001. godine tiskana mu je prva samostalna zbirka pjesama „Šokačke radosti i tuge".

susret pecuh 2012Članovi HKPD „Matija Gubec" iz Tavankuta 22. rujna 2012. godine gostovali su na 16. festivalu folklornih društava u Pečuhu pod nazivom „Dobro došli naši mili gosti", koji je održan u poznatoj tvornici Zsolnai keramike. Ove su godine na festivalu sudjelovala sljedeća društva: KUD „Lovor" iz Trnjana, KU „Žutopas"« Smokovljani-Visočani iz Hrvatske, HKUD „Rodoč" iz Mostara, iz Bosne i Hercegovine, KUD „Drava" iz Lukovišća, orkestar „Šokadija" iz Mohača, iz Mađarske i HKPD „Matija Gubec" iz Tavankuta, iz Srbije.
Predsjednik organizacijskog odbora festivala i predsjednik KUD-a „Tanac" Jószef Salvai o festivalu nam kaže: „Ova je smotra utemeljena da prikaže bogatstvo hrvatskih narodnih običaja u jednoj multikulturnoj sredini kao što je južna Mađarska. Na smotri nam svake godine gostuju skupine koje donose i prikazuju narodne običaje svoga kraja, pa se tom prilikom iz godine u godinu okupljaju hrvatska društva iz raznih krajeva Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije."
Osim gala programa festival je imao i prateće sadržaje - vašar na kojemu je bilo moguće pronaći gastronomske proizvode iz Pečuha i okolnih mjesta, ručne radove, suvenire i umjetnine od Zsolnai keramike. HKPD „Matija Gubec" na ovom se festivalu predstavio izvornim plesovima bunjevačkih Hrvata, a slamarke su prikazale svoje umijeće na štandu sa suvenirima od slame.
Festival su otvorili generalna konzulica Republike Hrvatske u Pečuhu Ljiljan Pancirov i predsjednik Hrvatske državne samouprave Mišo Hepp. (I. D.)

susret drustava gubec 2012Društva koja nose naziv poznatog vođe seljačke bune iz hrvatskog Zagorja Matije Gupca, a dolaze iz triju država: Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, imaju već deset godina poseban oblik suradnje. Na inicijativu nekoliko vodećih ljudi društava 2002. godine o obliku suradnje sviju društava koja nose naziv ovog hrvatskog velikana, pokrenula se manifestacija koja je prvi put održana 2003. u Zagrebu i Gornjoj Stubici. Svake godine se društva sastaju u drugome mjestu i tako se bolje upoznaju s kulturom i krajem uvijek drugog društva.
Organizacija jubilarnog susreta, koji je održan 23. rujna 2012- godine, pripala je društvu uz Donjeg Miholjca, gdje su se predstavila društva iz: Sotina, Ilače, Slavonskog Kobaša, Zagreba, Fojnice, Rume, Tavankuta i domaćina Donjeg Miholjca. Veliki tamburaški orkestar iz Rume predstavio se s nekoliko vojvođanskih pjesama, a društvo iz Tavankuta bunjevačkim plesovima.
Predstavnike društava primio je gradonačelnik Donjeg Miholjca Stjepan Viduka. Na sastanku se razgovaralo o sljedećem susretu 2013. godine, koji će se održati u Ilači, dok se za domaćina 2014. godine kandidirao Tavankut, jer će se tada u Tavankutu održati Svjetski kongres slame. (I. D.)

nazorovci u pozegi 2012Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir Nazor" iz Sombora gostovalo je 22. i 23. rujna 2012. godine u Požegi u Republici Hrvatskoj. Domaćin „Nazorovcima" bila je Zavičajna udruga Ličana „Vila Velebita". U subotu, 22. rujna, gosti iz Sombora priredili su u kazalištu cjelovečernji koncert. Tijekom dva sata, koliko je trajao koncert, na pozornici su se smjenjivale folklorna skupina, recitatori, glumci, članovi pjevačke sekcije. „Nazorovce" je primio i gradonačelnik Požege Zdravko Ronko.
„Dvorana kazališta bila je prepuna, a naš koncert ispraćen je ovacijama. U publici su bili i Hrvati koji žive u Australiji. Domaćini su za nas priredili i obilazak vinograda i, naravno, probali smo novo vino", rekao je o gostovanju u Požegi predsjednik društva Mata Matarić.
Dvodnevni posjet Požegi uzvratni je posjet s obzirom da je „Vila Velebita" u Somboru gostovala 2010. godine. Dogovorena je daljnja suradnja, pa se tako gosti iz Požege u Somboru očekuju iduće godine kada će, osim nastupa u Somboru, „Vila Velebita" i „Vladimir Nazor" organizirati zajedničku turneju po Srijemu. (Z. V.)

mackare u vrbasu 2012U Vrbasu je, u organizaciji Zavoda za kulturu Vojvodine, Saveza amatera Vojvodine i Kulturnog centra Vrbas pod pokroviteljstvom Tajništva za kulturu AP Vojvodine i Općine Vrbas, 22. i 23. rujna 2012. godine, održan 34. festival folklornih tradicija Vojvodine. U okviru festivala u subotu, 22. rujna, među 28 sudionika iz cijele Vojvodine, predstavilo se Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Tomislav" iz Golubinaca. Društvo se predstavilo prikazom pokladnog običaja „Mačkare". Odličan nastup golubinačkih „Mačkara" dopao se i publici i žiriju, koji je poslije nastupa svih sudionika održao konzultacije i nastup „Mačkara" ocijenio veoma uspješnim.
Osim HKPD-a „Tomislav" zapažen nastup imala je i UG „Tragovi Šokaca" iz Bača, koja je izvela svatovske pjesme „Steri platno" i „Večerajte, večerajte".
Prikazom golubinačkih „Mačkara" na Festivalu folklornih tradicija Vojvodine HKPD „Tomislav" je opravdao sav uloženi trud u projekt „Mačkara", koji traje 10 godina, a u ovoj su godini na svim smotrama na kojima su sudjelovali bez premca bili najbolji. (I. Radoš)

Fotografije: Hrvatska riječ

predstava-nazorsoDramska sekcija Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Vladimir Nazor" angažirana je na probama nove predstave čija je premijera najavljena za drugu polovicu listopada 2012. godine. „Nazorovci" pripremaju komediju „Zum, treš, bum", a riječ je o praizvedbi suvremenog teksta, koji režira Lea Jevtić. Probe novog komada počele su proljetos, a poslije ljetne stanke nastavljen je rad i trenutačno su probe dva puta tjedno.

„'Zum, treš, bum' je jedan suvremeni tekst čiji je autor Marko Lončar iz Bačkog Brestovca. Tekst je namjenski napisan za mlađu dramsku sekciju, ali s obzirom da je većina članova zbog studija otišla iz Sombora predložila sam pročelniku sekcije Zvonimiru Lukaču da članovi ove sekcije prirede ovu predstavu, što je on i prihvatio", kaže Lea Jevtić.

„Ovo je nešto novo za dramsku sekciju HKUD-a, jer su do sada uglavnom radili tradicijske komade, ali su se lijepo snašli i u ovom suvremenom tekstu. Pripreme dobro idu i poslije mjesec dana intenzivnog rada mogu kazati da sam zadovoljna. Mislim da je i glumcima drago što mogu igrati jedan suvremeni komad. Nadam se da će i publika biti zadovoljna što ih vidi u drugačijim ulogama".

Lei Jevtić ovo nije prva režija. Na sceni HKUD-a „Vladimir Nazor" do sada je postavila svoja dva autorska projekta „Skriveni ples" i „Bubašvabu".

Radnja se odigrava u novinarskoj redakciji, punoj sebičnih ljudi, gdje se svatko bori za svoje mjesto. To je priča o ljudskim sujetama, njihovoj borbi za neku poziciju za koju misle da im pripada, a koju na kraju neće dobiti.

U predstavi igraju: Jolika Raič, Klara Oberman, Zvonimir Lukač, Antun Kovač, Miloš Jevtić, nova članica dramske sekcije Tatjana Bošnjak, a u jednoj maloj ulozi pojavljuje se i sama redateljica Lea Jevtić.

Članovi dramske sekcije, osim što glume u predstavi, brinu i o scenografiji i kostimima. U ulozi novinarke Jovane je Klara Oberman, iskusna članica dramske sekcije HKUD-a.

„Za mene je ovo nešto novo, jer do sada nisam igrala u ovakvoj predstavi, ali vjerujem da će biti dobro. Mislila sam na početku da od toga neće biti ništa, jer svi mi glumci smo odrasli, zreli ljudi, a ovaj tekst je ipak pisao jedan vrlo mladi čovjek. Međutim, ako mi to odradimo onako dobro kako umijemo, mislim da će to biti dobra predstava. Na očigled to je laka predstava, ali za nas glumce nije ni malo laka. Moraš biti dobro koncentriran, mozak mora raditi 200 na sat. Ne kažem da je teško, ali predstava je jako dinamična i moramo dobro pratiti tekst. Rekla bih da je to jedna brza komedija", kaže Klara Oberman.

Novinarka Jovana je lik koji se hoće pod svaku cijenu domoći uredničkog mjesta. „Nisam ni švalerka, ni supruga, ja sam treća žena u toj priči koja pod svaku cijenu želi uredničko mjesto. Kad propada, novinarka Jovana shvaća da ustvari nema ništa. Ne samo da nije urednica, već nema novca ni kavu kupiti", kaže o svom liku glumica Klara Oberman.

Komediografski zaplet počinje kada redakcija otkrije aferu svoga urednika s jednom od novinarki. Tu vide svoju šansu, a o svemu obavještavaju urednikovu suprugu.

I ovoga puta dramska sekcija „Vladimira Nazora" odlučila se na scenu postaviti komediju, jer je to ono što publika najbolje prihvaća.

„Uglavnom smo do sada igrali komedije i mislim kada bi na scenu postavili neku tragediju, naša publika ne bi niti došla ili bi napustila predstavu. Nije lako raditi komediju, jer morate nasmijati ljude, a to je danas teško", kaže Obermanova.

hkud nazor logoDramska sekcija HKUD-a „Vladimir Nazor" jedna je od deset sekcija ove hrvatske udruge. Tijekom protekle dvije godine ova sekcija imala je nekoliko gostovanja. Sudjelovala je na Zonskom natjecanju amaterskih dramskih društava u Novom Bečeju s predstavom „Bubašvaba", koju je režirala upravo mlada Lea Jevtić, i koja je na tom festivalu ujedno i nagrađena za glumu. Na II. omladinskom festivalu u Kuli bili su treći, a Lea Jevtić nagrađena je za režiju. Starija grupa nastupala je s predstavom „Pa to je užas" u režiji Davida Tasića Dafa na II. međunarodnoj smotri amaterskih dramskih društava u HKUD-u „Vladimir Nazor", gdje je glumac Vojislav Vlaškalić nagrađen za glavnu mušku ulogu. Dramska sekcija bila je ove godine ponovno domaćin Međunarodne smotre amaterskih dramskih društava, treće po redu. Izveli su predstavu „Oporuka" u režiji Marije Šeremešić, a Klara Oberman dobila je nagradu za najbolju žensku ulogu na festivalu. Dramska sekcija ove godine gostovala je u Hercegovcu na XVIII. danima hrvatskog pučkog teatra, gdje su također izveli komediju „Oporuka".

Tekst i fotografija: Zlata Vasiljević

susret pjesnika resetari-2012Kulturno-likovno društvo „Rešetari" organiziralo je u Rešetarima XV. rešetarački susret pjesnika, koji je održan 14., 15. i 16. rujna 2012. godine. Susret je započeo otvorenjem likovne izložbe XV. međunarodne likovne kolonije „Petrović - Rešetari 2012.", a sljedeći dan je održana promocija IV. zbornika mladih pjesnika, u kojem su zastupljeni pjesnici iz šest europskih država, kao i pjesnici iz Hrvatske. Tako je i Dječji zbornik postao međunarodni. Na prijedlog Antuna Kikaša, geodetskog inženjera iz Toronta (Kanada), prije četiri godine započelo je tiskanje Zbornika mladih pjesnika, pri čemu Antun Kikaš snosi sve troškove tiskanja ove knjige. Istoga dana održana je i promocija XV. zbornika pjesama Rešetaračkog susreta pjesnika, kao i promocija knjige „Kaskade života" Slavice Božičević iz Švedske, dok je glavni događaj ovog malog jubileja bilo čitanje pjesama svih prisutnih pjesnika, koji se održao navečer.

Prisutni pjesnici na ovom susretu došli su iz: Kanade, USA, Južnoafričke Republike, Švedske, Njemačke, Austrije, Italije, Mađarske, Slovenije, Srbije, BiH, Crne Gore, Makedonije i Hrvatske. Kao rijetko do sada, a i inače, skoro da i nema manifestacije ove vrste na ovakvom nivou, gdje je bilo devet članova iz Društva hrvatskih književnika, a neki su još i članovi društava književnika država u kojima žive. Među njima su: Stjepan Blažetin, Zdravko Luburić, Malkica Dugeč, Ljerka-Tot Naumova, Desanka Matijević, Đuro Vidmarović, Ivan Slišurić, Tomislav Marijan Bilosnić i Lujo Medvidović.

Među uvaženim gostima ove večeri bili su: Marin Knezović, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, Danijel Marušić, župan Brodsko-posavske županije, Zlatko Aga, načelnik poglavarstva općine Rešetari, Žika Jovanovski, gradonačelnik općine Ilinden iz Skopja i još mnogi drugi.

U toku večeri, sudionici ovog programa bili su svjedoci potpisivanja sporazuma o bratimljenju općine Ilinden iz Skoplja i općine Rešetari. Za ovaj XV. zbornik pod nazivom „Vez porubljen snom i zavičajem" odazvalo se 170 kandidata s 560 pjesama iz 22 zemlje sa svih kontinenata, a odabrano je 145 autora. Glavni urednik je Ivan De Villa, predsjednik KLD-a „Rešetari" i duša ovog projekta, izbornici pjesama su: mr. Stjepan Blažetin, mr. Ivan Slišurić i mr. Đuro Vidmarović, a pokrovitelji su Brodsko-posavska županija, Slavonski Brod i Hrvatska matica iseljenika iz Zagreba.

susret pjesnika resetari-sudionici iz srbije2012

Iz Srbije su u ovom zborniku zastupljeni: Mila Markov Španović iz Srijemske Mitrovice, Marija Lovrić iz Novog Sada, Mladen Šimić iz Petrovaradina, Maja Andrašić, Ljiljana Tadijan i Ivan Andrašić iz Sonte, Robert G. Tilly iz Subotice, Marija Šeremešić, Marica Mikrut, Kata Kovač i Antun Kovač iz Sombora te Ljiljana Crnić iz Beograda. Voditeljica ovog programa i lektorica knjige bila je prof. Ivana Prakaturović.

U toku programa sudionike je zabavljala mješovita pjevačka grupa „Slavča" iz Nove Gradiške, a program je pratila Hrvatska televizija. U proteklih 15 godina, od početka izlaska ovog Zbornika, na natječaj se javilo oko 500 pjesnika iz 35 država iz cijelog svijeta. Posljednjeg dana susreta pjesnici su zajedno otišli na svetu misu u crkvu Krista Kralja.

Tekst i fotografije: A. Kovač

vinkovackejeseni2012-1Tradicijska manifestacija Vinkovačke jeseni, koja svojom ljepotom i optimizmom, širinom duše hrvatskoga čovjeka na ovim prostorima, uvijek nanovo grije srca i opija dušu svekolikom puku, brojnih sudionika i izvođača i svih onih koji u te dane grad na Bosutu posjećuju, održana je od 7. do 16. rujna 2012. godine, po 47. put.

Tim posjetiteljima i svim dragim gostima, 80 KUD-ova i udruga i 58 dječjih skupina je pokazalo i prikazalo s koliko se brige, mara i poštovanja njeguje tradicija narodnoga stvaralaštva. Ove su Jeseni održane pod nazivom „U kolu i oko njega". Tako je naslovljena i priredba u petak, 14. rujna, kojom su svečano otvorene Jeseni, autorice Ane Cvenić, uz sudjelovanje stotinjak sudionika, od poznatih glumaca HNK-a, do članova desetak društava, pa sve do baletnog ansambla, a želja je bila prikazati kako je narodno stvaralaštvo osvajalo ondašnju aristokraciju.

Program Vinkovačkih jeseni sadrži 50-ak popratnih manifestacija, od Sajma gospodarstva i obrtništva na Lenijama, do Sajma rukotvorstva u Gradskom parku, Etnologije Vinkovaca i okolice, Aeromitinga, nogometne utakmice, Nacionalne izložbe voćnih rakija i likera, Festivala kulena i brojnih zabavnih večeri, Izložbe slika u tehnici slame u Hotelu Slavonije i Izložbe godišnjih kalendara s tradicijskom podlogom u Gradskom muzeju Vinkovci. U svim pobrojanim događanjima bilo je više od 10 tisuća sudionika, a u proteklih desetak dana ponuđene programe pratilo je više od 100 tisuća posjetitelja i gostiju.

vinkovackejeseni2012-2

A počelo je u petak, 7. rujna, kada su gradonačelnika Mladena Karlića i župana Božu Galića Vinkovački šokački rodovi ispratili u šator Vinkovačkih jeseni na Folklorne večeri, na kojima je u tjedan dana nastupilo 59 društava, a kao najbolje ocijenjeno je KUD „Šokadija" iz Starih Mikanovaca. Nedjelja 9. rujna bila je dan dječje radosti, a više od dvije tisuće djece iz 58 društava zaloga su da Vinkovačke jeseni imaju osiguranu budućnost.

Svečanost otvorenja upriličena je u petak, 14. rujna, što se moglo pratiti u izravnom prijenosa na HRT-u, a kruna ovogodišnjih Jeseni svakako je nedjeljni mimohod uz sudjelovanje 80 društava i udruga iz čitave Hrvatske, Bosne i Vojvodine s više od četiri tisuće sudionika u živopisnom narodnom ruhu. Pratilo ih je 25 svatovskih zaprega i ekipa od 20-ak spretnih konjanika, a sve je završeno najvećim šokačkim kolom na svijetu, na stadionu Cibalie i duž vinkovačkih šorova . Procjena je da je u kolu bilo više od 50 tisuća, mladih i starih. Svi su suglasni, ovo je kolo za Guinnessa, baš kao i poruka koja je odaslana i pršti zajedništvom, optimizmom, svirkom i pjesmom koja zbližavajući ljude briše granice.

Ne baš u kolu, već okolo njega, susreo sam Ivicu Dulića, voditelja HKPD „Matija Gubec" iz Tavankuta, zadovoljnog doživljenim. Kaže kako su Tavankućani nekoliko puta sudjelovali na Jesenima, ali po prvi puta na svečanom otvorenju, i plašili su se da kiša pokvari najavljeni izravni prijenos, a gledat će ih cijeli Tavankut i pola Vojvodine. A radovali su se, jer ih je za gostovanja u Neidorfu zapazila Ana Cvenić i dolazila čak u Tavankut na njihove probe. Obećala im samo tri i pol munuta nastupa, a oni su bili radosni do neba. I sve je ispalo kako treba, ali oni su se dostojno predstavili i u mimohodu, a tek su u potpunosti pokazali što znaju i umiju, nastupom u šatoru Vinkovačkih jeseni. I mladi su oduševljeni. Anđela Horvat i Marinko Cvijin pohvalili su se kako im je lijepo ovih dana u Vinkovcima. Dolazili su i do sada, igraju od 7. razreda osnovne, ali prvi puta sudjeluju na svečanom otvaranju. Na prijemu kod gradonačelnika susreo sam Jozefinu Skenderović, koja se pohvalila kako su i slamarke u pratnji folklornog odjela, te da imaju izložbu slika u Hotelu „Slavonija", ali i štand u Gradskom parku. Zadivljena je velikim zanimanjem posjetitelja za Jeseni općenito, pa i za njihovu izložbu. Donijele su i dar gradonačelniku, sliku u tehnici slame.

vinkovackejeseni2012-3

I svečani mimohod se mogao pratiti u izravnom prijenosu HRT

j.andric-hrvatstvo-mŽivot i djelo Josipa Andrića, skladatelja, melografa, književnika, prevoditelja i kulturnog djelatnika, u ovdašnjoj su javnosti u posljednje vrijeme postali poznatijim zahvaljujući djelovanju njegovih poklonika i entuzijasta iz plavljanskoga HKUPD-a „Matoš", prije svega Zvonimira Pelajića, koji jednom godišnje priređuju „Dane A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića". Ranije se o ovome vjerojatno najsvestranijem i najmarnijem stvaratelju među vojvođanskim Hrvatima u XX. stoljeću, koji je rođen u šokačkoj obitelji u Bukinu (danas Mladenovo) 1894., moglo nešto malo saznavati unutar rijetkih tiskovina na hrvatskome ovdašnje Katoličke crkve, prije svega kalendara „Subotičke Danice".

Razlog za to, osim što su institucije sjećanja među Hrvatima u Vojvodini nerazvijene, situiran je u činjenici što je Josip Andrić cijeli svoj život bio angažirani intelektualac katoličkoga usmjerenja, to jest bio je i ostao vjeran katolik, što je javnim djelovanjem i svjedočio. No, tako što nije bilo poželjni svjetonazor za ideologiju i društveni sustav koji se gradio na ovim prostorima nakon Drugoga svjetskog rata. Naime, takvim je osobama, s jedne strane bio onemogućivan nastavak javnoga djelovanja, a s druge strane kršćanske su sastavnice kulture bile ignorirane, kako u javnosti tako i u novome, službenom sjećanju koje se ustrojavalo. Stoga ne treba čuditi što je jedan značajan dio kulturnoga nasljeđa i, uopće, povijesti u Hrvata, među ostalim i opus Josipa Andrića koji je objavljen u ovoj knjizi, ostao uglavnom zaboravljen, to jest nije čak ni elementarno iščitan, a kamoli svestrano protumačen i stručno valoriziran.

U tom smislu, malo je poznato da je Andrićevo društveno djelovanje između dvaju svjetskih ratova bilo neposredno vezano uz aktivnosti Hrvatskoga katoličkog pokreta, pokreta koji je imao za cilj obnovu hrvatskoga društva prema načelima, nauku i duhu Katoličke crkve - ideali su mu se sažimali u načelima „Bog, narod, socijalna pravda". Pokret je utemeljen 1900. godine, a naglasak se u početku stavljao na rad u području kulture i razvoju tiska. Josip Andrić je već kao srednjoškolac, a kasnije i kao student, aktivno surađivao u nekoliko takvih tiskovina.

Publicističko djelovanje Josipa Andrića posljedica je njegova društvena angažiranja u politici, kulturi i novinstvu. Tako će, nakon propasti Austro- Ugarske i stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, mladi, školovani i već svjetonazorski formirani Andrić započeti svoj politički angažman u institucionalnim okvirima Hrvatskoga katoličkog pokreta. Od osnutka Hrvatske pučke stranke - 1919., njezin je tajnik do ukinuća 1929. Istodobno, aktivan je i u novinstvu i nakladništvu. Godine 1919. Andrić preuzima uredništvo zagrebačkog tjednika „Seljačke novine", koje uređuje do prestanka izlaženja 1927. Glavnim urednikom u Hrvatskom književnom društvu „Sveti Jeronim" postaje 1921. i bit će na toj dužnosti do 1946. Od 1929. do 1944. godine urednik je revije „Obitelj". Dakako, svojim novinskim i publicističkim člancima prisutan je i u drugim listovima i časopisima. Posljedica toga jest da je njegova bibliografija vjerojatno jedna od najbogatijih među Hrvatima u Vojvodini - autor je više od 20 knjiga i preko 900 članaka.

Knjiga „Hrvatstvo i katolička kulturna obnova" sadrži, pak, jedan reduciran izbor iz tako golema opusa. Izbor od 19 studija i članaka napravio je dr. sc. Vladimir Lončarević. Objavljeni napisi su različite tematike, duljine i relevancije, a s obzirom na temu, mogu se podijeliti na one koji referiraju na književnu problematiku (npr. „Hrvatska katolička književnost" i „K diskusiji o krizi književne kritike"), zatim na kulturna pitanja u širem smislu (npr. „Kulturne tendencije Radićeva seljačkog pokreta"), na prožimanje kultura Slovaka i Hrvata (npr. „Andrej Hlinka i Hrvati") i, na koncu, politiku (npr. „Politika kao nauka", „Sveti Franjo i politika"). Iz njih se može iščitati sljedeće - Andrić je osoba viševrsnoga zanimanja; on je neobično dobro informiran; smjelo tematizira brojna aktualna pitanja tadašnjeg društva; piše jasno i razgovijetno: za puk! Pri tomu, sve to i tako čini s pozicija kršćanskoga svjetonazora, što se posebice zrcali u kritici društvene zbilje - u njoj svjedoči dosljednu zauzetost za načela socijalne pravde i društvene jednakosti, napose ravnopravnosti Hrvata u onodobnim državama te slabosti koje i sami očituju.

Knjigu je izvanredno priredio dr. sc. Vladimir Lončarević. Osim izbora od 19 studija i članaka Josipa Andrića, knjiga još sadrži i Lončarevićev predgovor („Zborovođa katoličkog preporoda", str. 7-50), zatim Andrićev životopis kronologijski prikazan (str. 259-262), bibliografiju, koja je podijeljena u dva dijela - „Knjige i separati" (str. 263-264) i „Članci" (str. 264-318), te literaturu o Josipu Andriću (str. 319-321). Na taj način knjiga dobiva ne samo na većoj informativnosti već i na dodatnoj vrijednosti, napose kada je riječ o znanstvenoj korisnosti.

Za Hrvate u Vojvodini, pak, važan je i sljedeći uvid - u Andrićevim napisima pitanja, problemi i pojedinci iz hrvatske zajednice u Vojvodini integralne su sastojine njegovih općehrvatskih tematskih elaboracija. Na primjer, kada Andrić piše o hrvatskoj književnosti, opusi Alekse Kokića, Ante Jakšića, Petra Pekića... uvijek se spominju. Danas, na žalost, takvu praksu ne zatičemo gotovo nigdje, jer se u međuvremenu ono hrvatsko svelo na ono što postoji u Hrvatskoj, a ovdašnji hrvatski kulturni poslenici visoko su getoizirani.

Tekst: Tomislav Žigmanov


smotratamb-ljutovo2012-1Smotra hrvatskih tamburaških sastava u Ljutovu jedna je od nekoliko kulturnih manifestacija Hrvata koje imaju pokrajinski karakter. Ona je revijalnog i zabavnog karaktera, a okuplja tamburaške orkestre i sastave koji dolaze ili su stasali u hrvatskim udrugama u Vojvodini.

Četvrta po redu Smotra hrvatskih tamburaških sastava održana je 9. rujna 2012. godine. Priređena i ove godine na otvorenom, na pozornici ispred objekata Mjesne zajednice u Ljutovu, a ugostila je šest sastava.

Čast da otvori smotru dobio je Tamburaši orkestar HKPD-a „Matija Gubec" iz Tavankuta. Osim domaćina - Tamburaške sekcije HKUD-a „Ljutovo", nastupile su još i „Đurđinske cure", koje djeluju pri HKPD-u „Đurđin", tamburaški sastavi „Ruže" i „Širok šor" iz Subotice, te „Đuvegije" iz Sombora.

Marinko Šimić, voditelj tamburaške sekcije HKUD-a „Ljutovo", koja organizira smotru, zadovoljan je ovogodišnjom manifestacijom, iako je njezin program trpio zbog recesijskih uvjeta.

smotratamb-ljutovo2012-2„Nažalost, ove godine iz ekonomskih razloga nismo imali goste iz inozemstva. Ranijih godina su nam dolazili sastavi iz Hrvatske i Mađarske. Ali tradicija održavanja smotre mora se nastaviti i u ovakvim uvjetima. Nadam se da je publika zadovoljna", kaže za HR Marinko Šimić.

Ove godine također nije bilo ni tamburaških sastava iz Srijema.

„Srijem smo pomalo 'potrošili'. Ranijih godina su nastupili HKPD 'Tomislav' iz Golubinaca i HKPD 'Jelačić' iz Petrovaradina. Još nismo imali gostovanje HKPD-a 'Matija Gubec' iz Rume, jer su oni mnogobrojni i teško nam je pokriti njihove troškove", kaže Marinko Šimić.

Profesor tambure u subotičkoj Muzičkoj školi Vojislav Temunović smatra kako ova glazbena manifestacija zaslužuje pozornost i potporu.

„Mislim da unutar hrvatskih udruga u Vojvodini imamo dovoljno snaga da ova smotra, koja promovira tamburašku glazbu, održi svoj kontinuitet", kaže Temunović.

Organizaciju ovogodišnje Smotre hrvatskih tamburaških sastava u Ljutovu pomoglo je Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice.

Tekst i fotografije: Davor Bašić Palković