Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Na otoku Čiovu u 82. godini iznenada je preminuo profesor Matija Đanić, dugogodišnji urednik »Miroljuba«, lista HKUD »Vladimir Nazor« iz Sombora. Od profesora Đanića oprostili su se supruga, djeca, unuci, rodbina i prijatelji na Velikom katoličkom groblju u Somboru, u subotu 24. srpnja. U ime HKUD »Vladimir Nazor« od profesora Matije Đanića oprostio se predsjednik ovog društva Mata Matarić, koji je, među ostalim, rekao:

»Poštovani profesore, za samoprijegoran rad i veliki doprinos u afirmaciji Hrvatskog doma i naroda kojem pripada, od nas 'Nazorovaca' ste već dobili mjesto u legendi. Tako će se i vrijeme izlaženja 'Miroljuba' računati prije, za vrijeme i poslije profesora Matije Đanića. Imali smo i prije vas glavnih urednika glasila našeg Hrvatskog doma, a vi ste osigurali i nasljednika u najtežem vremenu po društvo i članstvo. Kao dugogodišnji član, vi ste tu dužnost s ponosom obavljali desetak godina. Svaki broj zračio je vašu ljubav i samozatajnost prema događajima i osobama koje ste korektno opisivali. Vaši članci ostaju kao pisani tragovi jednog razdoblja rada Hrvatskog doma u trajnoj arhivi društva. Nezaboravna su vaša predstavljanja svakog novoizašlog broja koja su bila poseban teatar za nazočne. Hvala vam.«

Zlatko Gorjanac

 

U „Leksikonu podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca", u svesku VIII., objavljena je njegova biografija napisana od strane sveučilišnog profesora Stipana Jukića, koju na našem portalu, uz dopuštenje Uredništva Leksikona, prenosimo u integralnom obliku.

matija djanic 2ĐANIĆ, Matija - Mata (Bački Monoštor, 5. I. 1929.), profesor, pedagoški savjetnik, kulturni djelatnik. Otac Stipan i majka Katica, rođ. Periškić, rano su umrli, te ga u Somboru usvaja Jaga Pašalić, rođe. Liščević. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je i završio u Somboru. Studirao je geografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, gdje je 1954. i diplomirao. Po odsluženju vojnog roka, zapošljava se kao profesor u gimnaziji u Somboru, gdje radi do 1968., kada prelazi u Međuopćinski prosvjetno-pedagoški zavod u Somboru na mjesto prosvjetnog savjetnika. U gimnaziji u Somboru dvije je godine (1961.-63.) bio direktor. Prisilno je umirovljen 13. studenoga 1991.

Poslijediplomski studij pohađao je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, na grupi Stanovništvo i naselja, a 1971. je stekao zvanje magistra geografskih znanosti, obranivši tezu Dnevne migracije stanovništva prema Somboru i Apatinu i njihove socio-ekonomske posljedice. Ista je tiskana u Somboru 1972. Znanstveni rad Morfologija Sombora objavljen je u Zborniku za prirodne nauke Matice srpske u Novom Sadu 1966. Bio je suradnik drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavije, Jugoslavenskog leksikografskog zavoda u Zagrebu, gdje su mu objavljeni prilozi za naseljena mjesta: Apatin, Bački Monoštor, Bezdan, Bogojevo i Čonoplja. Objavio je više desetina radova u domaćim časopisima - u časopisu za geografska didaktička i metodološka pitanja Globus objavio je više članaka među kojima je posebno zapažen Putovanje geografa Vojvodine u zemlje monsunske Azije (1979.). Rezultate svojih metodsko-pedagoškog istraživanja publicirao je u listu Zajednice zavoda Srbije Revija obrazovanja (Beograd, 1980.), te časopisu Školski život (Subotica 1964.), a redovito i u Zborniku radova MPPZ u Somboru. Autor je i posebnih priručnika namijenjenim nastavnicima, a zapaženi su mu radovi vezani za organiziranje nastave u školi u prirodi u sve tri velike prirodne regije tadanje Jugoslavije (primorskoj, planinskoj i ravničarskoj oblasti).

Kao prosvjetni i društveni djelatnik obavljao je niz značajnih dužnosti: bio je predsjednik stručnog aktiva prosvjetnih savjetnika geografije u Vojvodini, predsjednik u komisiji za polaganje stručnog ispita profesora i nastavnika, član redakcijske skupine Pedagoškog zavoda Vojvodine za izradu programa geografije, član Predsjedništva Pokreta nauku mladima Vojvodine, recenzent većine udžbenika, radnih svezaka i kontrolnih zadataka za geografiju Vojvodine i sl. Bio je i član Savjeta za prosvjetu, Savjeta gradskog muzeja, Učiteljske škole i Pedagoške akademije u Somboru, predsjednik Skupštine Zajednice obrazovanja, predsjednik SIZ-a za kulturu i dr.

Za svoj rad dobio je više društvenih priznanja: Društvo geografa Vojvodine dodijelilo mu je Plaketu za izuzetan rad i postignute rezultate u nastavi i nauci, Novembarsku nagradu SIZ-a za obrazovanje i vaspitanje Sombora za 1979., Spomen plaketu Srpskog geografskog društva 1980., Saveznu plaketu Narodne tehnike Jugoslavije - Plaketu nauku mladima. Prosvjetni savjet Vojvodine dodijelio mu je zvanje Pedagoškog savjetnika, a Savjet za zaštitu i očuvanje čovjekove sredine Predsjedništva PK SSRNV dodijelio mu je Zahvalnicu 1985.

U Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu Vladimir Nazor u Somboru bio je član Upravnog odbora nekoliko mandata, te glavni i odgovorni urednik lista Miroljub. Svojim prilozima surađivao je i u Hrvatskoj riječi, a povremeno i u Somborskim novinama. Bio je suradnik u Leksikonu podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca od osnutka.

mirkova knjiga-sudionici 2Čitanjem poezije, čovjek razvija smisao za lijepo i tako se otvara prema svakoj vrsti ljepote i užitka, a jedan takav primjer je i nova knjiga poezije Mirka Kopunovića pod nazivom «Nad raspuklinom ćutnje», u nakladi Hrvatskog akademskog društva. Knjiga je sinoć predstavljena u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, a o knjizi su govorili recenzentica Snežana Ilić i publicist Tomislav Žigmanov.

Osmi susret pučkih pjesnika, pripadnika hrvatske nacionalne manjine s prostora Vojvodine, „Lira naiva 2010." održan je u Svetozaru Miletiću, u nedjelju, 27. lipnja, u organizaciji Hrvatske čitaonice iz Subotice i Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović" iz Subotice. Osim zaljubljenika u lijepu riječ s prostora od Subotice do Zemuna, na susretu je sudjelovalo i nekoliko pjesnika iz susjedne Hrvatske.

U župnoj crkvi svete Terezije od djeteta Isusa, u petak 2. srpnja, predstavljena je knjiga-monografija Antuna Devića „Župe Beška i Maradik". Uz autora, djelo su predstavili: mjesni župnik vlč. Božidar Lusavec, urednica i lektorica dr. sc. Milica Lukić, nakladnik i priređivač - župnik iz Rokovaca Mirko Crnčan, srijemski biskup mons. Đuro Gašparović i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.

U prepunoj Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici u utorak, 29. lipnja, održan je prvi godišnji «petrovački» koncert nove Hrvatske glazbene udruge «Festival bunjevački pisama». Na koncertu su nastupili Dječji i Festivalski tamburaški orkestar uz koji su, s pjesmama s dosad održanih Dječjih smotri zborova i pjevača i Festivala bunjevački pisama nastupili mladi pjevači Dunja Šimić, Magdalena Temunović, Josip Jaramazović, Katarina Skenderović i Luka Skenderović, te veterani Marinko Rudić Vranić, Antonija Piuković i Ante Crnković. Osnivačica i dirigentica obaju orkestara profesorica Mira Temunović, izrazila je veliko zadovoljstvo prvim nastupom orkestara i pjevača izvan samog festivala.

koncert hgu 2 «Koncert je jako toplo primljen od publike, a mislim da su i izvođači bili vrlo motivirani pokazati ono što znaju. Iza nas stoji dugotrajan rad, a ove godine imali smo i dosta natjecanja za koja smo se uredno pripremali što se dalo i vidjeti po večerašnjem programu. Ja sam zadovoljna koncertom, djeca su zadovoljna, vidim i roditelji su zadovoljni. Večeras su došli i ljudi koji nisu rodbinski vezani za izvođače i pohvalili koncert, te mislim da predstavlja lijep uvod u ljeto. U svakom slučaju, ovakvi koncerti bi trebali postati tradicija. Kako smo razgovarali na sastancima u Udruzi, željeli bismo imati i dva ovakva koncerta godišnje. Jedan bi bio ovaj, «petrovački» koncert, a drugi smo planirali za kraj listopada ili početak studenog. Naravno, Festival bunjevački pisama i Dječja smotra pjevača i zborova će se održavati redovito krajem devetoga mjeseca, kao i do sada», rekla je za naš program profesorica Mira Temunović.

koncert hgu 1Otvarajući koncert, predsjednik Upravnog odbora HGU «Festival bunjevački pisama» prim. dr. Marko Sente ukratko je pojasnio razloge za osnivanje prve glazbene udruge na kulturnoj sceni vojvođanskih Hrvata, rekavši kako će udruga, osim organizacije festivala, imati za cilj i edukaciju mladih naraštaja glazbenika, te okupljanje svih zainteresiranih za njegovanje glazbene kulture Hrvata na ovim prostorima u primjerice zbornom pjevanju ili nekom drugom obliku djelovanja u području glazbe.

Tijekom večeri predstavljen je i web portal Festivala bunjevački pisama, koji je izradio Tehnix studio. Glavni organizator ovoga koncerta, kao i Festivala bunjevački pisama, Vojislav Temunović, pojasnio je značaj web stranice Festivala bunjevački pisama.

koncert hgu 3 «Naša web stranica novina je u radu Festivala, isto kao i ovaj koncert koji smo uradili kao prvi naš godišnji koncert i prikaz godišnjeg rada. Web stranica će donositi sve ono što će biti novina u našem radu, vijesti, najave koncerata. Na ovoj stranici postavljene su sve naše skladbe s prethodnih festivala koje su i snimljene i mogu se poslušati, a može se i glasovati za neku pjesmu i ostaviti komentar, a to nam je značajno u pospješivanju daljnjeg rada i razvitka Festivala».

Na novom portalu mogu se naći i neobjavljeni tekstovi pa će glazbenicima biti puno lakše pronaći tekst, a tekstopiscima će omogućiti nalaženje skladatelja, objašnjava Temunović.

«Tko god ima svoj tekst, a ne zna napraviti glazbu ili napisati note, može postaviti svoj tekst na ovu stranicu. Oni koji imaju glazbenih sposobnosti, a trebaju im tekstovi, mogu ih pronaći na ovoj stranici, vjerojatno će im se neki tekst dopasti. To može biti sretna kombinacija. Svi neobjavljeni tekstovi bit će na našem portalu, a kada netko napiše glazbu na ponuđeni tekst, ta pjesma može ući u konkurenciju za buduće festivale».

Sve informacije u vezi s Festivalom bunjevački pisama mogu se naći na novom web portalu www.fbp.rs.

Nela Skenderović

Napomena: Tekst je preuzet s web portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

U petak, 25. lipnja, u Zagrebu je nakon kratke bolesti preminuo je jedan od najvećih hrvatskih performance umjetnika Tomislav Gotovac, koji je podrijetlom vojvođanski Hrvat. Naime, on je rođen u Somboru i kratko je vrijeme živio u ovom bačkom gradu. U „Leksikonu podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca", u svesku VIII., objavljena je njegova biografija napisana od strane Ive Škrabala, koju na našem portalu, uz dopuštenje Uredništva Leksikona, prenosimo u integralnom obliku.

U kapeli „Crne Gospe“ Franjevačkog samostana u Subotici, u utorak 22. lipnja održana je sveta misa zahvalnica za domovinu Hrvatsku u organizaciji Generalnog konzulata R. Hrvatske u Subotici. Svetu misu predvodio je subotički biskup mons. Ivan Pénzes u zajedništvu s desetak svećenika.

Svetoj misi nazočila je generalna konzulica Ljerka Alajbeg, s osobljem Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, zatim predstavnici Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i drugih hrvatskih udruga, nekoliko redovnica te vjernici.

{backbotton}

Dramu hrvatskog dramskog pisca Tomislava Zajeca „Atentatori" premijerno su u subotu, 19. lipnja izveli članovi Dramske sekcije HKUPD „Stanislav Preprek" iz Novog Sada, u dvorani Franjevačkog samostana.

Pred zadovoljnom publikom zbog obnovljenog rada društva „Stanislav Preprek", u predstavi su glumili Dragica Ramljak, Marijan Sabljak, Sanja Trivić, Božana Vuksan i Marija Krstić, a predstavu je adaptirao i režirao Miljan Vojnović.

atentatori u ns 19062010-1Odabir teksta, na hrvatskom književnom jeziku, pokazao je spremnost ove male glumačke ekipe na ozbiljan rad u amaterskim uvjetima.

Premijeri su od gostiju prisustvovali Katarina Čeliković iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, predsjednica Hrvatske čitaonice Subotica Bernadica Ivanković, te prof. Đuro Rajković sa suprugom.

atentatori u ns 19062010-2