Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Približno najtočniji broj posjetitelja ovogodišnjeg „Takmičenja risara" - koje je 14. srpnja 2012- godine održano na imanju Martina Gabrića na Hrvatskom Majuru - sigurno se dao utvrditi za vrijeme „ručka". Rijetki je, naime, gost koji nije sjeo na balu slame i kod kojega se, onako slučajno, nije zatekla „brica" kao najpotrebniji alat u tako važnom poslu kao što je degustacija lokalnog specijaliteta, iz svakodnevnog menija uglavnom izbačenog. Da je kojim slučajem netko dobio zadaću u tim trenucima prebrojati one koji jedu i one koji ih poslužuju, mogao bi reći da je u jutarnjim satima bilo 318 ili 697 gostiju. U svakom slučaju - ako izuzmemo onu već zaboravljenu kišnu godinu na Bikovu - mnogi će gost potvrditi da je ove godine bilo najmanje posjetitelja.

takmicenjerisara2012-1To se, međutim, ne bi moglo reći i za same natjecatelje: 30 risarskih parova - pristiglih iz okolnih mjesta Subotice, Vojvodine, ali i Mađarske, Hrvatske, pa čak i iz Bosne i Hercegovine - spremno je dočekalo start i za tili čas pokosilo ona dva i pol lanca žita što ih je domaćin ostavio za ovu prigodu. I bez opisa samih sudionika lako se dalo uočiti da je - i pored toga što je žetva završena znatno ranije - pšenica bila dobra za ovaj posao: niti je pocrnjela, niti polegla, a oni koji su je kosili kažu da se i zrno dobro očuvalo. Naravno, s obzirom na to da mu sin Marinko nije bio prisutan, pobjednik je bio već unaprijed odlučen: Stipan Kujundžić i risaruša mu Ruža Juhas jednostavno nisu imali pravu konkurenciju u borbi za prvo mjesto. Treba, međutim, vidjeti parcelu nakon što je ovaj par obradi: čisto i ravno poput tepiha, i još za najkraće vrijeme.

takmicenjerisara2012-2Stipan, koji iza sebe ima brojna prva mjesta ne samo na „Takmičenju risara" nego i na sličnima u zemlji i inozemstvu, kaže kako mu je ipak najdraže što su mu njegovi učenici bili dostojna konkurencija. Kao svojevrsni „instruktor košenja" Kujundžić ističe da je prošle godine ovome poslu obučavao osamnaestoricu, a ove dvanaestoricu mladih ljudi. Dovoljno dobar broj da se na budućnost ovoga natjecanja gleda sa svjetlije strane. Svoju tajnu znanja ima, naravno, i Ruža Juhas. Kaže da se s poslom risaruše upoznala još kao dvanaestogodišnja djevojčica, ali su u to vrijeme parcele bile mnogo veće, radni sati mnogo dulji, a jedino natjecanje bilo je ono s vremenom.

A nije ni Stipanu Kujundžiću znanje palo s neba. Dapače. Kaže kako je ručno košenje u vrijeme njegove pune mladosti već „izašlo iz mode" i da ga je osnovama pravilnog zamahivanja naučio Stipan Romoda iz Male Bosne. Kakav je Romoda bio učitelj najbolje svjedoči činjenica da je Kujundžić na prvom svom „Takmičenju risara" 1991. osvojio drugo mjesto.

Skroman i pošten, kakvim ga je Bog dao, sedamdesetsedmogodišnji Stipan Romoda oprostio se ove godine od daljnjeg sudjelovanja u organizaciji „Dužijance". Zahvalivši svima s kojima je još od 1969. iz godine u godinu brinuo istu brigu oko organizacije, Romoda je odlučio povući se i svoje mjesto prepustiti nekome drugom. Šteta, međutim, što je to čuo tek mali broj ljudi koji su sačekali ceremoniju proglašenja pobjednika.

takmicenjerisara2012-3„Povijesti radi", recimo da su na temelju odluke sudačkog žirija drugo mjesto osvojili Mario Dulić i Suzana Kovačević, a treće Perica Tikvicki i Emera Poljaković.

Za činjenicu da je broj posjetitelja na „Takmičenju risara" iz godine u godinu manji krivnju sigurno ne snose domaćini. Poput Martina Gabrića i brojnih prije njega, domaćini se zaista pošteno spreme za održavanje ove manifestacije. Krivnja se zacijelo ne može svaliti niti na Organizacijski odbor „Dužijance", koji već godinama unatrag kroz to jedno prijepodne nastoji pokazati različite tehnike nekadašnje žetve. Ne, krivi su ljudi. Otuđeni, zasićeni, nesvikli i lijeni da nekoliko sati provedu na suncu i prašini, odustaju od dolaska i prije polaska. Možda bi trebalo početi razmišljati o uvođenju ulaznica. Ili pozivnica.

takmicenjerisara2012-5Solidarnost lokalne samouprave sa zahtjevima poljoprivrednika
Među malobrojnim, aktualnim, dužnosnicima lokalne samouprave koji su došli na „Takmičenje risara" bili su novoimenovani gradonačelnik i dogradonačelnik Modest Dulić i Blaško Stantić, te predsjednica Skupštine Grada Subotice Marija Kern Solya. Riječima kako je ris bio posao u kojemu je zajednički sudjelovalo više ljudi Dulić je istaknuo da „Takmičenje risara" kod starijih budi uspomene, a mlađi se mogu upoznati s nekadašnjim načinom teškog rada. Ipak, ono što će i one koji nisu bili na Hrvatskom Majuru vjerojatno najviše obradovati su njegove riječi da će lokalna samouprava formirati komisiju koja će raditi na procjeni štete, nastale od svega pomalo: mraza, leda i ponajviše suše kako bi se izašlo ususret inicijativi poljoprivrednika i zadruga da u Subotici bude proglašena elementarna nepogoda i da se na taj način pokuša pomoći onima od čijih plodova rada živi cijelo društvo.
Među gostima iz Hrvatske na „Takmičenje risara" ove je godine došla predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Daria Krstičević, kao i gradonačelnici Križevaca i Sesveta, a kao i svake godine, prisutni su bili predstavnici hrvatske zajednice, među njima, republički zastupnik Petar Kuntić i pokrajinski zastupnik Mata Matarić. Prisutni su bili i prethodni gradonačelnici Saša Vučinić i Géza Kucsera.

Tekst: Zlatko Romić
Fotografije: Zoran Vukmanov Šimokov
i Antonija Sudarević

Festival marijanskog pučkog pivanja, sedmi zaredom, održan je 14. srpnja 2012. godine, u crkvi sv. Petra i Pavla u Bačkom Monoštoru, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Hrvata „Bodrog". Na ovogodišnjem festivalu, pokraj domaćih „Kraljica Bodroga", sudjelovala su i četiri pjevačka zbora iz Republike Hrvatske: KUD „Ogranak seljačke sloge", Posavski Bregi, KUD „Šokadija", Budrovci, KUD „Josip Šošić" iz Tenje i KUD „Šokadija" iz Strizivojne, te tri iz Bačke: KPZH „Šokadija" iz Sonte, UG „Tragovi Šokaca" iz Bača i GKUD „Ravangrad" iz Sombora.

Sudionici festivala okupili su se na platou ispred mjesnog Doma kulture, odakle su, odjeveni u svoje starinske narodne nošnje, u procesiji ušli u crkvu. Festival je otvorio predsjednik KUDH „Bodrog" Željko Šeremešić, a sudionike i brojne uzvanike pozdravio je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.

Svih prošlih godina imali smo priliku slušati marijanske pjesme koje se pjevaju u svibnju, te u crkvenom vremenu kroz godinu. Slušali smo i korizmene i uskrsne pjesme, a tema ovogodišnjeg festivala bile su pjesme posvećene Mariji, koje se pjevaju u vrijeme adventa. Sve skupine bile su odlično pripremljene, pjevalo se punim srcem, a mnogi koji su bili nazočni svim dosadašnjim festivalima, jednodušni su u ocjeni da je ovogodišnji bio najkvalitetniji.

Na koncu su svi sudionici pristupili oltaru i ovaj veliki zbor je, kao i svih prijašnjih godina, otpjevao pjesmu „Čuj nas majko, nado naša", a u pjevanju su im se pridružili i uzvanici i nazočni vjernici. Festival je završen zajedničkom večerom i druženjem, koje su domaćini priredili u velikoj dvorani mjesnog Doma kulture.

Monoštorski župnik vlč. Goran Vilov nam je nakon festivala iznio sljedeće dojmove: „Japanci kažu: čovjek koji radi svojim rukama je težak, čovjek koji radi svojim rukama i razumom je zanatlija, čovjek koji radi svojim rukama, razumom i srcem je umjetnik. Nakon odslušanoga, možemo samo ustvrditi da je ovo najčistija umjetnost, umjetnost koju su iznjedrile brojne generacije naših predaka. Zahvalan sam svima koji su nam u našoj crkvi priuštili ovu nezaboravnu večer".

Zamjenik pokrajinskog tajnika za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice Mato Groznica: „Jedna od najznačajnijih odrednica hrvatskog naroda njegov je katolički identitet, čijem očuvanju pridonose ovakve manifestacije. Hvale je vrijedno angažiranje svih koji su pridonijeli utemeljenju, a kasnije očuvanju ovog, jedinstvenog u Vojvodini, festivala. Svi skupa moramo pokazati, a ova večer je to i potvrdila, svoju spremnost da nesebično radimo i ustrajemo na očuvanju svog nacionalnog, vjerskog i kulturološkog identiteta".

 

marijanskopjevanje2012-3

Voditelj pjevačke skupine KUD-a „Šokadija" iz Budrovaca Željko Vurm: „Iako suradnja s Bačkim Monoštorom postoji od ranije, na ovom festivalu smo prvi put. Malo je reći da mi se sve dopalo. Pjevali smo u idealnom ambijentu. Crkva je prekrasna, akustika odlična i sve skupine su se predstavile u najljepšem svjetlu."

Voditelj pjevačke skupine KPZH „Šokadija" iz Sonte Aljoša Mihaljev: „Do sada smo bili redoviti sudionici ovoga festivala, pa odgovorno tvrdim da je na ovogodišnjem kvaliteta pjevanja bila na najvišoj razini. Ovaj stil pjevanja moramo njegovati, kako ne bi pao u zaborav, a trebalo bi to i zabilježiti, kako bi ostalo sačuvano za naše potomke."

Predsjednik KUDH-a „Bodrog" Željko Šeremešić: „Mislim da smo napravili najbolji odabir sudionika. Svi su se pokazali u najboljem svjetlu, dokaz za to su bile i reakcije nazočnih vjernika. Pljeskalo se od srca. Zahvalan sam svim uzvanicima koji su nam svojom nazočnošću dali veliki poticaj za daljnji rad, a osobito sam zahvalan svima koji su na bilo koji način pridonijeli uspjehu ovogodišnjeg festivala."

Tekst: Ivan Andrašić
Fotografije: Augustin Juriga

lph_11-mU izdanju Hrvatskoga akademskog društva iz Subotice, u prvoj polovici srpnja 2012. godine iz tiska je izašao 11. svezak Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca. U ovome svesku, koji obuhvaća slovo J, na 121 stranici obrađeno je ukupno 125 natuknica - od biljke jablan pa do novina Južna Ugarska. Natuknice prati 90 ilustracija te 9 uputnica. U izradi ovoga sveska sudjelovalo je 43 autora.

U Leksikonu je obrađeno više životopisa značajnih osoba iz prošlosti i sadašnjosti bačkih Hrvata (liječnica i sufražetkinja Marcela Jagić, franjevci Marijan Jaić, Jerolim Jakočević, Josip Jakošić i Jakov Markijski, mačevaoci Eugen Jakobčić i Lazar Jaramazović, akademski slikari Ivan Jakobčić i Stjepan Jozić, glumac Ivica Jakočević, sveučilišni profesori Klara Jakovčević, Stipan Jukić i Dezider Jurišić, nogometaš Lajčo Jakovetić, rukometašice Marija Jakovetić udana Čolaković, Jovanka Jurčak udana Popov i Justina Jurčak udana Semnic, književnik Ante Jakšić, keramičar Ivan Jandrić, kajakaši Mićo, Milan, Stjepan  i Nataša Janić, kulturni djelatnik Matej Jankač, visoki poslijeratni dužnosnik Lajčo Jaramazović, glazbenik Stipan Jaramazović, svećenik i mučenik Grgo Jasenović, kulturni djelatnik Josip Jasenović - Žiga, pjesnik Branko Jegić, operna pjevačica Anka Jelačić, ban Josip Jelačić, kulturni djelatnik i mučenik Mišo Jelić, subotički senator Petar Jozić, svećenik i kulturni djelatnik Josip Jukić Manić, novinar Dragan Jurakić, političar Marko Jurić, fotograf Augustin Juriga, putopisac Pava Jurković - Katanov i dr.), plemićke porodice (Jakobčić, Jančović, Janković, Josić), toponimi (Jakobčić selo, Jankovac, Jasibara, Jožino selo, Jud), međuratne udruge (Jadranska straža, Javor iz Sonte, Jugoslavenska čitaonica Bajmak, Jugoslavensko katoličko akademičko društvo Vojvodina iz Zagreba, Jugoslovensko nacionalno društvo Biskup Ivan Antunović), sportski klubovi (Jugoslavenski šport klub Bunjevac, Jugoslavenski šport klub Zrinjski), opće natuknice (jezik, jozefinizam), kao i makropedijske natuknice (Jugoslaveni, Jugoslavenstvo, Jugoslavija).

Potporu izlasku ovoga sveska Leksikona pružili su Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice, Grad Subotica, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata te JKP Suboticaplin iz Subotice. Svezak je tiskao subotički Printex u nakladi od 1500 primjeraka, a može se kupiti u subotičkim knjižarama.

jasminka obrana 1-mNa Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu 10. srpnja 2012. godine mr. Jasminka Dulić obranila je doktorsku disertaciju pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. Zoran Slavujević, redoviti profesor FPN, prof. dr. Zoran Stojiljković, izvanredni profesor FPN i prof. dr. Jovan Komšić, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Subotici Sveučilišta u Novom Sadu.

Naziv disertacije glasi „Političko-ideološke orijentacije i stranačke preferencije stanovnika Vojvodine". Riječ je o teorijskom i empirijskom znanstvenom istraživanju kojim se nastojalo utvrditi da li i u kojoj mjeri različite socio-ekonomske pozicije u društvu i različiti socio-kulturni identiteti pridonose strukturiranju prepoznatljivih latentnih konfiguracija dimenzija političke kulture i političko-ideoloških orijentacija.

Istraživanje je provedeno na kvotnom uzorku od 500 ispitanika kojeg su činili punoljetni stanovnici grada Subotice, različite nacionalne pripadnosti. Rezultati istraživanja su pokazali da je na temelju poznavanja strukturiranja političko-ideoloških orijentacija i njihove povezanosti, s jedne strane sa socio-strukturnim varijablama i s druge strane sa stranačkim preferencijama, moguće identificirati značajne socijalne podjele i političke rascjepe u Vojvodini. To su generacijske podjele na liniji vrijednosti bivšeg real-socijalističkog sustava, etničke podjele po liniji egalitarističkih, kolektivističkih i militarističkih političko-ideoloških vrijednosti, socijalno-ekonomske podjele na liniji podržavanja planske distributivne privrede, religijsko-sekularne na liniji tradicionalnih moralnih vrijednosti i rascjep na liniji prozapadna-antizapadna orijentacija. Utvrđena su i tri značajna politička rascjepa, to su: asimetrični klasni rascjep, kulturalno-vrijednosni rascjep i političko-ideološki rascjep.

jasminka obrana-mDrugi značajni cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi da li i u kojoj mjeri autoritarne tendencije i dimenzije socijalne i političke alijenacije utječu na strukturiranje političko-ideoloških obrazaca i stranačkih preferencija. Rezultati istraživanja su pokazali da su socio-strukturne karakteristike, autoritarne tendencije, dimenzije socijalne i političke alijenacije povezane na način da je moguće govoriti o postojanju sljedećih latentnih tipova političke kulture u Vojvodini: moralistička politička kultura, autoritarno-konformistička hijerarhijska kultura, alijenirana egalitaristička politička kultura, liberalna individualistička politička kultura i militarističko-etatistička politička kultura.

Tekst: Hrvatska riječ

duzijancamalenih2012-0aPeta po redu „Dužijanca malenih" okupila je 7. i 8. srpnja 2012. godine više od 250 djece koja su, nalik na njihove roditelje u narodnim nošnjama, najprije Bogu zahvalila na plodovima zemlje, a potom u procesiji nosili i predali kruh od novog žita dogradonačelniku Subotice Peri Horvackom.

Program je započeo u subotu 7. srpnja u Đurđinu gdje je za sudionike Dužijance malenih organiziran interesantan program. Najprije su posjetili crkvu svetog Josipa Radnika gdje su pogledali prekrasni križni put izrađen u tehnici slame, a potom i etno kuću - salaš, s ciljem da se upoznaju s nekadašnjim načinom života u ovim krajevima.

duzijancamalenih2012-3Potom su bili sudionici tamburaško-plesne radionice da bi izlet nastavili na živućem salašu Vlatka Vojnić Purčara, također na Đurđinu. Pokraj slamarki koje su ih učile osnovama ove specifične tehnike, djeca su se i poigrala u igrama bez granica organiziranim s rekvizitima koji postoje na salašu. Navečer istoga dana, na Gradskom trgu u Subotici priređena je folklorna večer na kojoj su predstavljeni ovogodišnji mali bandaš Emil Cvijin i bandašica Josipa Kujundžić, a potom su nastupile brojne folklorne skupine koje su sudjelovale u ovogodišnjoj manifestaciji.

duzijancamalenih2012-1Svetkovina je u nedjelju, 8. srpnja, počela euharistijskim slavljem u katedrali-bazilici svete Terezija Avilske, a potom su sudionici „Dužijance malenih" u mimohodu krenuli do Gradske kuće.

Djeca su se najprije predstavila igrom i pjesmom. Nakon toga su mali bandaš i bandašica uručili Peri Horvackom kruh od ovogodišnjeg žita.

„Imam sada čast, kao i prilikom prve 'Dužijance malenih', primiti kruh za maloga jubileja ove manifestacije. Na ovaj način pokazujemo da smo zahvalni za urod žita i da ćemo snagu crpiti iz novoga žita, novih uzdanica zajednice", rekao je tom prigodom Horvacki.

Maleni tako čuvaju običaj zahvale Bogu za plodove truda i uče o njemu, rekao je predsjednik Organizacijskog odbora ovogodišnje „Dužijance" Marinko Piuković i dodao:

duzijancamalenih2012-4„Radostan sam što uspijevamo nastaviti manifestaciju i peti puta zaredom, i zbog malenih koji su se i ove godine odazvali. Došlo je oko deset skupina, većinom iz Vojvodine, i nastupili su s bunjevačkim, mađarskim i srpskim plesovima."

Tekst: Hrvatska riječ i Siniša Jurić
Fotografije: Hrvatska riječ

kolonija stanisic2012-1Četvrti put zaredom HKD „Vladimir Nazor" iz Stanišića domaćin je slikarima na sada već redovitoj slikarskoj koloniji. Posljednjeg dana mjeseca lipnja 2012. godine u Stanišiću, u domu MKUD „Ady Endre", okupili su se umjetnici iz Subotice, Sombora, Beča i Beograda.

Članovi Hrvatske likovne udruge „CroArt" iz Subotice, na čelu s predsjednikom udruge Josipom Horvatom, pohode koloniju još od njezina prvog saziva, a na ovogodišnjoj su brojčano bili najzastupljeniji. Osmero umjetnika radilo je slike u različitim tehnikama. Tehnikom ulja na platnu slikali su Jakov Makai i Laslo Kelč iz Beča. Toma Marijanović i Cilika Dulić Kasiba svoj su štafelaj namjestili u hladu stare lipe i slikali u prepoznatljivom stilu. Sándor Kerekes, Sofija Čović i Ružica Miković Žigmanov su odabrali pastel za svoj likovni izričaj.

kolonija stanisic2012-3Nela Horvat je prikazala neuobičajenu tehniku slikanja na svili pomoću boja i voska. Iz Sombora su na koloniji sudjelovali Đorđe Kumer-Kramer, samozatajna Marija Turkalj i Slobodan Veselinović, Somborac rodom iz Riđice. On je Društvu darovao portret Ivana Gundića Ćise s kojim je prijateljevao dugi niz godina. Kipar Slobodan Karan iz Beograda ovjekovječio je dupina čija mu je inteligencija i razigranost neiscrpan izvor inspiracije.

kolonija stanisic2012-2Po završetku kolonije slikari su izložili svoje radove, a predsjednik Društva Ivan Karan i voditelj kolonije Marko Gundić su im zahvalili na sudjelovanju.

Josip Horvat je ugodno iznenadio organizatore kolonije kada im je na kraju podijelio slike, darove Likovne udruge „CroArt". Ocjena je svih sudionika da je ovogodišnja kolonija najplodnija do sada.

Tekst i fotografije: Savo Tadić

cavolj 2012Otvorenjem izložbe slika tavankutskih slamarki pod nazivom „60 godina u slikama", 29. lipnja 2012. godine počelo je obilježavanje vrijedne obljetnice KUD-a „Bunjevački kulturni klub" iz Čavolja u Republici Mađarskoj.

Sutradan, prije kulturno-umjetničkog programa, održan je okrugli stol o povijesti bunjevačkih Hrvata, na kojemu je sudjelovao i Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Poslije svete mise na hrvatskom jeziku, koju je predvodio tavankutski župnik vlč. Franjo Ivanković, uslijedio je nastup folkloraša. Mještanima su se predstavili: Omladinski i odrasli odjel bunjevačkoga KUD-a Čavoljske hrvatske samouprave, KUD „Pettyem" iz Nasvada (Slovačka), KUD iz Petriovca (Republika Hrvatska), KUD „Mohač" i HKPD „Matija Gubec" iz Tavankuta.

Tavankućani su svoje plesno umijeće i ljepotu bunjevačkih plesova mještanima prikazali u dvjema koreografijama Ivice Dulića - „Srdim se, dušo" i „Rokoko".

Tekst i fotografija: Suzana Gagić

petrovacki koncert 2012-1-m„Petrovački koncert" Hrvatske glazbene udruge „Festival bunjevačkih pisama" održan je 24. lipnja 2012. godine, u prepunoj Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici.

Nastupili su Dječji tamburaški orkestar i Veliki festivalski orkestar u pratnji tenora sa Sicilije Tina Favaze i primadone beogradske opere Jasmine Trumbetaš Petrović.

 

petrovacki koncert 2012-2-m

Prvo su nastupili najmlađi članovi orkestra, koji su izveli kompozicije s kojima su osvojili prvu nagradu na Festivalu vojvođanske tambure u Pančevu.

petrovacki koncert 2012-3-m

 

Zatim se predstavio Veliki orkestar izvođenjem instrumentalnih kompozicija koje su svirali na koncertu u sklopu programa „Per amore", u suradnji s tenorom Tinom Favazom.

Kulminaciji koncerta pridonio je nastup gostujućih opernih pjevača u trećem dijelu koncerta, s izvedbama poznatih opernih arija, a publiku je gotovo podigla na noge izvedba u drugom bisu, po riječima g. Favaze, najljepše pjesme na svijetu - O sole mio.

petrovacki koncert 2012-4-m

Fotografije: Bojana Jurić