Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Ivan Kovač, recitator Hrvatske čitaonice iz Subotice osvojio je Zlatnu diplomu na 42. Pokrajinskoj smotri recitatora održanoj od 15. do 17.travnja u Sečnju.

Tijekom tri dana Suboticu je predstavljalo 12 recitatora, od kojih su troje poeziju kazivali na hrvatskom jeziku. Prvog dana u skupini djece dobi od I. do IV. razreda recitirala je Milica Vuković, učenica 3. razreda Osnovne škole „Matija Gubec" iz Tavankuta. U subotu među recitatorima uzrasta od V. do VIII. razreda nastupio je Davorin Horvacki iz Hrvatske čitaonice u Subotici, dok je posljednjeg dana u nedjelju recitirao Ivan Kovač, također recitator Hrvatske čitaonice, inače učenik I. f razreda Gimnazije „Svetozar Marković".

pokr smotra recitatora 2011-2mU skupini srednjoškolaca peteročlana prosudbena komisija proglasila je 18 najboljih recitatora od kojih je troje bilo iz Subotice. Pored Ivana Kovača bila su još dva recitatora: Mihajlo Plankoš iz Društva Rusina u Subotici i Miljana Milanković, učenica Gimnazije „Svetozar Marković". Njima su dodijeljene zlatne diplome, a devetero je izabrano koji će nastaviti natjecanje na Republičkoj smotri zakazanoj za 13. i 14. svibnja.

Ivan Kovač je dugogodišnji član Hrvatske čitaonice i Male scene. Iza sebe ima nekoliko nagrada na polju lijepog kazivanja poezije, a i za ovaj nastup ga je pripremala profesorica Katarina Čeliković.

Bernadica Ivanković

Gradski muzej Subotica i Međunarodni centar za usluge u kulturi iz Zagreba otvorili su u subotičkoj Gradskoj suvenirnici 29. ožujka korizmenu izložbu pod nazivom „Korizma - snaga Božje krhkosti". Riječ je o skulpturalnim scenama od komušine s. Samuele Marice Premužić iz Družbe sestara Naše Gospe u Zagrebu, na temu Isusove smrti i uskrsnuća.

Bela Gabrić (Subotica, 10. ožujka 1921. - 4. kolovoza 2001.) je bio istaknuti bački hrvatski kulturni djelatnik i pisac iz Vojvodine. Veliki doprinos hrvatskoj kulturi je dao kao sakupljač hrvatskih bunjevačkih narodnih pjesama i običaja, čemu je posvetio cijeli svoj život. Za njega kažu da je nesebično cijeloga sebe i svoj rad unosio u napredak društva i razvitak zajednice u kojoj je živio. Velikan kulture i duha, velikan bačke ravnice prof. Bela Gabrić, zadužio je svojim djelom sadašnje i buduće naraštaje.

U organizaciji Kulturno-prosvjetne zajednice i Gradske biblioteke u Subotici, 23. veljače održana je općinska smotra recitatora na kojoj su, među 80-ak recitatora, nastupili i učenici koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Među najboljima u općini našlo se šestero recitatora na hrvatskom jeziku te su se plasirali na zonsko natjecanje. Mirjana Milodanović i Milica Vuković iz kategorije nižih razreda osnovnih škola, Davorin Horvacki, Josip Jaramazović i Marija Vereb iz viših i Ivan Kovač iz kategorije srednjoškolaca, predstavnici su hrvatskih odjela koji su se našli među najboljim recitatorima na općinskoj smotri.

zonska smotra recitatora 2011-davorin horvackiZonska smotra recitatora pod nazivom „Pjesniče naroda mog" održana je u ponedjeljak, 7. ožujka 2011. godine u Gradskoj biblioteci u organizaciji Gradske biblioteke Subotica i Zavoda za kulturu Vojvodine. U vrlo kvalitetnoj konkurenciji, osim spomenutih šest recitatora iz Subotičke općine, nastupila je i Maja Andrašić iz Sonte.

zonska smotra recitatora 2011- ivan kovacMeđu najboljima su se našla tri subotička recitatora: Milica Vuković iz OŠ „Matija Gubec" Tavankut te recitatori Hrvatske čitaonice: Davorin Horvacki i Ivan Kovač.

Oni su nagrađeni diplomom i ponovno će se natjecati u kazivanju poezije na pokrajinskoj smotri u Sečnju, od 15. do 17. travnja 2011.

Priredila: Katarina Čeliković

Popularno Književno prelo, na kojemu se okuplja brojna publika, održano je u organizaciji Hrvatske čitaonice, 2. ožujka 2011. godine u velikoj dvorani Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo" u Subotici.

Ova je nesvakidašnja književna večer, ili okupljanje pod pokladnim nazivom „prelo", bila u znaku predstavljanja prošlogodišnje naklade Hrvatske čitaonice i premijere u izvedbi glumaca Male scene Hrvatske čitaonice.

Predsjednica Hrvatske čitaonice, Bernadica Ivanković je u obraćanju publici podsjetila kako je ovo peto ovakvo „prelo" koje na stolu ima hranu za dušu: knjigu i riječ. U ovom su programu sudjelovali recitatori, glumci, tamburaši i pjevači, te je tako na različite umjetničke načine predstavljena nakladnička produkcija Hrvatske čitaonice.

knjizevno prelo 2011-sokice na predstavi mUrednica nakladničke djelatnosti Hrvatske čitaonice Katarina Čeliković naglasila je kako je velik pothvat bio tiskati tri knjige, kojih sigurno ne bi bilo bez pomoći suizdavača, Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost Subotica. Svaka od tih knjiga predstavljena je na drukčiji način. Tako je knjiga iz opusa Balinta Vujkova „Tri pripovitke o zmajovima" predstavljena izložbom dječjih radova na temu zmajeva.

Knjigu poezije „Lira naiva 2010." predstavio je predsjedavajući Instituta „Ivan Antunović" mons. dr. Andrija Kopilović, rekavši kako istoimeni susret okuplja brojne pjesnike amatere koji se dive ljepoti, a iduće će godine imati deseti susret upravo u Subotici.

knjizevno prelo 2011-marija mKnjigu poezije Mirjane Jaramazović i prvi nosač zvuka Marije Jaramazović pod nazivom „Hajdemo zajedno" predstavljena je uz glazbenu izvedbu Marije Jaramazović.

U drugom dijelu večeri, koji publika posebno iščekuje, izvedena je predstava Marjana Kiša, autora teksta i redatelja, pod naslovom „Kanda imam talenat". Autor je preko glumaca, učenika osnovnih škola i gimnazije, ali i odraslih, uspio „izvrgnuti ruglu ono što smatramo apsurdnim i štetnim, a to je obilje reality show-ova na televiziji".

Iako su uvjeti za rad Male scene ograničeni nedostatkom prostora, te se prave pomalo netipične predstave, u ovoj je predstavi sudjelovalo pedesetak glumaca.

Književno prelo, poput svih ostalih prela, počelo je pjesmom „Kolo igra, tamburica svira", koju je otpjevala Marija Jaramazović uz pratnju tamburaškog orkestra „Klasovi".

 

knjizevno prelo 2011-predstava detalj m

Priredila: Katarina Čeliković

Monografija u tri sveska o primorskim Bunjevcima pod nazivom „Živjeti na Krivom Putu" predstavljena je u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici 25. veljače 2011. godine, u organizaciji Hrvatskog akademskog društva i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Urednice ove monografije su Milana Černelić, Tihana Rubić i Marijeta Rajković Iveta.

Materinji jezik, rodni ili prvi jezik, kako se najčešće označava prvi jezik koji neka osoba nauči u obitelji, važan je za očuvanje nacionalnog identiteta. U višejezičnim sredinama, u kojima žive Hrvati u Srbiji, napose je važno njegovati svoj materinji jezik, svoj materinji govor. Ne zaboravimo da su Hrvati šezdesetak godina bez obrazovanja na svom materinjem jeziku te su skloni asimilaciji više od drugih nacionalnih zajednica s kojima žive. Važno je naglasiti kako smo upravo preko svog jezika pripadnici svog matičnog naroda - hrvatskoga, ali se moramo truditi njegovati svoj regionalni ili subetnički govor, jer je književni jezik, zbog nepostojanja vlastitih obrazovnih institucija, premalo u aktivnoj uporabi.

Bez očuvanja svoga materinjeg jezika ubrzano se gubi i nacionalni identitet. Jezik nas identificira i kao osobe i kao pripadnike određene nacionalne zajednice. Stoga je pravo na školovanje na materinjem jeziku jedno od esencijalnih ljudskih prava za ukupni obrazovni i intelektualni razvoj djeteta.

Život u višejezičnim sredinama je veliko bogatstvo jer se narodi u svom prožimanju, jezičnom i kulturnom, bolje poznaju i kvalitetnije komuniciraju. To se napose ističe u onim sredinama u kojima pojedinci govore dva ili više jezika, svjesni da im je potreban i jezik većinskog naroda i vlastiti na kojem se razmišlja i stvara. Vojvodina se može pohvaliti jezicima u službenoj uporabi, srpskim, mađarskim, hrvatskim, rumunjskim, slovačkim, rusinskim, ukrajinskim i drugim, a koji su ujedno i materinji jezici naroda koji ovdje žive. Premalo se ovaj dan obilježava u javnosti, napose u manjim gradovima i mjestima gdje žive pripadnici manjinskih nacionalnih zajednica i u školama. Važno je ovu jezičnu raznolikost približiti djeci koja vrlo lako prihvaćaju druge i kasnije i sami svjedoče ljepotu različitosti.

unesco

Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima je 1999. godine donijela odluku da se 21. veljača proglasi Svjetskim danom materinjeg jezika. Tada je Generalna konferencija, kao najviši organ UNESCO-a, istaknula presudni značaj uloge materinjeg jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju i formiranju svijesti, pojmova i kreativnosti, kao i da je materinji jezik glavni pokretač u stvaranju kulturnog identiteta ličnosti.

Po izvješću UNESCO-a mjesečno se u prosjeku ugase po dva jezika u svijetu gdje se još uvijek govori oko šest tisuća jezika. Zanimljivo je da 95 posto postojećih jezika u cijelom svijetu rabi samo četiri posto svjetske populacije. Dominacija tzv. velikih jezika i proces anglizacije, kao i zamjena autentičnog duhovnog i kulturnog nasljeđa standardiziranom međunarodnom kulturom, ne ugrožavaju samo pojedine narode, već i cjelokupnu suvremenu civilizaciju.

Tekst: Katarina Čeliković

osnutak croartHrvatska zajednica u Vojvodini postala je bogatija za još jednu, ovoga puta likovnu udrugu, koju je u prostorijama Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini  25. siječnja 2011. godine osnovala skupina od dvadesetak likovnih umjetnika, slikara amatera, entuzijasta i simpatizera.

Idejni tvorac udruge je poznati ljubitelj likovne umjetnosti i lijepoga Josip Horvat. On kaže da je razgovarajući sa svojim dugogodišnjim suradnicima na likovnom polju, shvatio da postoji potreba za ovakvom udrugom.

«Iz tih razgovora rodila se ideja da se i kod nas formira čisto likovna udruga koja bi okupljala likovne umjetnike i pružala im priliku za iskazivanje vlastita dara i promicanje, čuvanje, njegovanje i sakupljanje hrvatske kulturne baštine. U našem gradu i okolici nema takve udruge, postoje kulturno-umjetnička društva poput HKC 'Bunjevačko kolo' i HKPD 'Matija Gubec' koja imaju svoje likovne odjele, ali čisto likovne udruge do sada nismo imali.»

Plan rada Udruge je utemeljen na iskustvu Josipa Horvata koji se godinama bavi promicanjem likovne umjetnosti, stoga on navodi:

«Tako sam pripremio plan rada kojim je predviđeno održavanje dviju kolonija godišnje i više jednodnevnih kolonija. Jedna od kolonija nosit će ime našeg poznatog pokojnog likovnog pedagoga Stipana Šabića, a među osnivačima udruge je i njegova supruga.»

Prema riječima Josipa Horvata, održavat će se i godišnja višednevna međunarodna kolonija koja se zove «Panon», a koja se već održava u Hrvatskoj i Mađarskoj i okuplja tamošnje slikare.

Predsjednik DSHV-a Petar Kuntić je, još dok je Udruga postojala samo kao ideja, pružao potporu njezinom osnivanju.

«Likovna udruga je još jedan od načina okupljanja unutar naše manjinske zajednice, kada se okupe likovni umjetnici i stvaraju svoja likovna djela. Uzimajući u obzir imena koja se spominju u okviru Udruge, mislim da će ona predstavljati kvalitetu i unutar zajednice i našega grada, ali i šire.»

Petar Kuntić je stoga omogućio da članovi Udruge stvaraju i rade u prostorijama ove stranke, sve dok ne nađu vlastite prostorije.

Udruga «Cro Art» je još jedno pojačanje koje je dobila hrvatska zajednica u Vojvodini, rekla je tom prilikom konzulica-savjetnica Vesna Njikoš Pečkaj, te obećala potporu Generalnog konzulata RH u Subotici ovoj Udruzi.

Potporu osnivanju i radu Udruge su, među ostalima, pružili i predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić, predsjednik IO HNV-a Darko Sarić Lukendić i član IO zadužen za kulturu Andrej Španović.

Tekst: Siniša Jurić

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.