Pozovite » (+381) (0)24 535-533

lemes prelo 2012-1Prela su nekada održavana po salašima u krugu obitelji. Okupilo bi se deset do dvadeset osoba, uz „divan", ručni rad i kartanje. Kućanica je počastila goste šeširićima ili pletenim kolačima, a malo spretnije su znale pripremiti kuglof. Domaćin je uvijek pripremio rakije i vina, da se čeljad imaju čime okrijepiti poslije pješačenja ili vožnje saonicama. Tko je u obitelji imao dobar glas zapjevao je, a ako zasvira tamburica bilo bi i plesa.

Vremena su se promijenila, sve se globalizira i komercijalizira pa se tako i obiteljska okupljanja sele u kavane i restorane. U Lemešu riječ prelo koristimo za obiteljska okupljanja u pokladama, a riječ bal za okupljanja u kavani s večerom, glazbom i plesom, u istom razdoblju. Prema tradiciji prva subota iza svijećnice rezervirana je za Marin bal. Tako je bilo i ove godine, u organizaciji HBKUD-a „Lemeš", 4. veljače, u Domu kulture.

Vrijeme je pokazalo svoju ćudljivu stranu, pa su mnogi u zadnji tren otkazali dolazak. Unatoč snijegu, oni željni dobre zabave, lemeškog paprikaša i dobrih tamburaša našli su načina i smogli hrabrosti krenuti po zavijanim cestama do Lemeša. Tako su stigli gosti iz Sombora, Riđice, Stanišića, Čonoplje, Alekse Šantića, Male Bosne i, naravno, domaćini.

Članovi udruge potrudili su se prirediti lijep program u kojem su se predstavile recitatorice Marija Kovač i Kristina Kemenj. Najmlađi folkloraši su otplesali splet bunjevačkih plesova, a večer nije mogla proći bez glumaca - Kristijan Kovač i Ilija Ezget izveli su kratku burlesku o balu nekada i danas. Članovi Tamburaškoga sastava „Bekrije", pod vodstvom Martina Vojnića Mijatova, potrudili su se da gosti plešu cijelu noć i uživaju u dobro osmišljenom repertoaru.

lemes prelo 2012-2Lemešani poznati kao dobri domaćini potrudili su se da svaki detalj bude dobro osmišljen. Goste je dočekivao par u bunjevačkoj nošnji (Sandra Bagi i Željko Zelić). Za lijep ugođaj u dvorani dekoraciju je osmislio i u djelo proveo Daniel Kanjo. Da bi večer bila što zanimljivija priređen je ples srca u kome su najbolji bili Mirjana Dulić i Nikola Ivanković. Dok su u plesu oko stolica najumješniji bili Jovana Dodić i Josip Knezi. Priređena je bogata tombola, a glavni zgoditak - putovanje za dvije osobe - dobila je Anica Dulić.

Najinteresantniju tombolu je dala Udruga „Lemeški kulen" - pladanj pun njihovih proizvoda. Za dobru večeru su se pobrinuli vrsni kuhari, a žene su za desert ispekle fanke na „pantljiku". Kako ničega ne bi falilo pobrinuli su se mnogobrojni pokrovitelji, a članovi udruge su uložili svoj rad. Zabava je trajala do ranih jutarnjih sati. Po izlasku iz dvorane goste je dočekalo hladno nedjeljno jutro i zavijani automobili, ali i to je dio ovoga pokladnog ugođaja. Oni koji nisu imali dovoljno avanturističkog duha propustili su jednu divnu i nezaboravnu noć.

Tekst i fotografije: Lucia Tošaki

lajco perusic u su 2012-1Dojmljivi pejzaž bačkoga kraja bio je uvijek u trenucima nadahnuća i stvaranja pred očima pjesnika i književnika Lajče Perušića. Njegova najnovija knjiga pjesama pod nazivom „Iza lica" predstavljena je 3. veljače 2012. godine u čitaonici Gradske knjižnice, u organizaciji subotičkog ogranka Matice hrvatske.

Druga je to njegova zbirka pjesama u kojoj su uvrštene 64 pjesme, raspoređene u pet ciklusa, a o kojoj je te večeri s autorom razgovarao književnik Milovan Miković.

Lajčo Perušić rodom je iz Subotice, koju je zarana napustio, i već desetljećima živi i radi u Zagrebu.

Obraćajući se brojnoj publici koja je unatoč hladnom zimskom vremenu posve ispunila prostor Gradske knjižnice, Lajčo Perušić, autor knjige, rođeni Subotičanin koji već dugo živi u Zagrebu, nije propustio naglasiti:

lajco perusic u su 2012-2„Promocija knjige u mom rodnom gradu je za mene velika stvar, ponajprije zbog toga što sve ideje koje sam živio kroz svoj život i koje sam uspio napisati kroz ove stihove imam priliku pokazati sugrađanima. Subotica u kojoj sam nekada živio i ova današnja, govoreći o osjećajima koji me prožimaju, dva su posve različita grada, a riječi su prilika da ih zauvijek sačuvam. Kao što slikari imaju svoj kist, ja imam riječi kojima 'slikam' ono što osjećam duboko u sebi".

O Subotici kakvu je napustio više i ne piše, jer su doživljaji iz toga vremena ostali daleko iza njegove svijesti, i upravo se zbirka zato i zove „Iza lica", kaže Lajčo Perušić.

„Današnja Subotica, a pri tome mislim i na sam njezin urbani i seoski dio u njezinoj okolici, jako mi je draga. Uvijek se u nju rado vraćam, i ona je u meni duboko usađena. Sigurno je neću moći nikada zaboraviti i napustiti."

Kist i platno ili dlijeto i kamen, bili bi možda izbor nekoga drugoga, ali za Lajču Perušića je poticajni oblik izražavanja riječ, kako sam ističe.

Riječ je to nadahnuta vizualnim doživljajem, i pretočena u pjesme ili prozna djela na poseban način, kaže Milovan Miković.

„Pjesma, kako je danas shvaća Lajčo Perušić, treba biti poput prispodobe (prikaze, slike - prim. autora.)) svih naših nastojanja. Ali ipak neovisna i mimo naše uloge u toj igri. Radi toga nas stihovi i višestrukost njihova značenja dotiču i obuhvaćaju i onda kada im mi svojim čitanjem pokušavamo izmaći."

lajco perusic u su 2012Posebno mjesto u najnovijoj pjesničkoj zbirci Lajče Perušića pripada ciklusu pjesama pod naslovom „Vukovarska rapsodija", koja je posvećena stradanju stanovnika toga grada.

Ispisujući ovaj ciklus, Perušić je posegnuo i za svojevrsnim grafički postupkom, slažući stihove pjesme pod naslovom „Uzbudnica" tako da ona poprima prepoznatljivi obris vukovarskog vodotornja, istaknuo je, među ostalim, Miković.

Lajčo Perušić pjesme objavljuje od 1969. godine, a prva zbirka pod nazivom „Brazde na licu" tiskana mu je u Zagrebu 1994. godine. Pet ciklusa iz posljednje zbirke - „Iza lica", nastali su prema izboru neobjavljenoga Perušićeva poetskog petoknjižja, koji nose naslove „Iza lica žedan", „Iza lica brazde", „Vukovarska rapsodija", „Iza lica dnevnice" i „Licem u lice kriza". I dok smo s prvom zbirkom Lajče Perušića prolazili kroz bačke ravnice ili tonuli u svitanja na salašima, u drugoj prevladava refleksija nad smislom puta što ga je trebalo prijeći, rekao je, među ostalim, predstavljajući zbirku Milovan Miković.

Autor je i pročitao nekoliko svojih pjesama koje su tematski usko vezane za Suboticu i njezinu okolicu za koje je, unatoč dugogodišnjem izbivanju, ostao neraskidivo vezan. Glazbenim su nastupom Antonija Piuković (vokal) i Nela Skenderović (glasovir) obogatile ovu lirsku večer skladbama „Ima jedan svijet" i „Tango za Cesariu Evoru".

Tekst: Siniša Jurić i Dražen Prćić
Fotografije: Hrvatska riječ

Konstitutivna sjednica novog Predsjedništva Matice hrvatske u Subotici održana je 31. siječnja 2012. godine. Za članove ovog tijela MHS-a na prošlogodišnjoj skupštini udruge izabrani su: Stipan Stantić, Lazar Merković, Milovan Miković, Olga Šram, Zvonko Sarić, Biljana Horvat i Doma Čović.

Na sjednici Predsjedništva najavljen je i plan rada MHS-a za ovu godinu, o kojem je govorio predsjednik udruge Stipan Stantić. Među ostalim, MH Subotica u sunakladništvu s NIU „Hrvatska riječ" planira objaviti 12 brojeva časopisa „Klasje naših ravni", kao i nekoliko knjiga - Antologiju romana vojvođanskih Hrvata, knjigu o likovnim umjetnicima koji su zastupljeni u časopisu „Klasje naših ravni", te bibliografiju ovog časopisa.

„Tijekom godine planiramo organizirati više kulturnih događaja iz djelatnosti Matice hrvatske, ponajviše predstavljanja knjiga. Također, sudjelovat ćemo na ovogodišnjem Festivalu ogranaka Matice hrvatske koji se održava u Tuzli", najavio je Stipan Stantić.

Na sjednici je predočen i financijski plan MHS za ovu godinu. Naznačeno je i kako će udruga sredstva za svoje projekte pokušati osigurati na natječajima u Republici Srbiji, te na natječajima koje u području kulture raspisuje Hrvatsko nacionalno vijeće. Ukoliko bude dovoljno sredstava planira se organizacija manifestacije „Dani Matice hrvatske u Subotici", najavljeno je na sjednici Predsjedništva MHS-a.

Tekst: Davor Bašić Palković

U Baču je 28. siječnja 2012. godine, održan sedmi po redu „Šokački bal", a šesti u organizaciji HKUPD-a „Mostonga" iz Bača. Dok su gosti pristizali u lijepu dvoranu Vatrogasnog doma dočekivali su ih ugodni zvuci ženskog tamburaškog sastava „Corona" iz Subotice i raspjevani glas Bernardice Vojnić Mijatov iz Tavankuta.

Uzvanike, goste, predstavnike hrvatskih kulturnih udruga i sve nazočne pozdravio je u ime „Mostonge" Antun Šamanović Baja. Ove je godine zbog istodobno nekoliko kulturnih događaja u ovome kraju bilo nešto manje gostiju, ali je bal u zabavi, druženju i prekrasnoj glazbi nadmašio mnoge ranije, pa i sama očekivanja organizatora.

Konzulica savjetnica Vesna Njikoš-Pečkaj u svojemu je pozdravnom govoru poručila: „Hrvatski konzulat i dalje podupire ovakve kulturne manifestacije koje imaju za cilj očuvanje tradicije, jezika i kulture Hrvata u Vojvodini i Srbiji. U Hrvatskoj se prati rad hrvatskih kulturnih udruga na ovome području, što potvrđuje i činjenica da je predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović dodijelio dva priznanja dvjema kulturnim udrugama koje su najstarije i koje su svojim radom doista pokazale da promiču i čuvaju kulturno blago Hrvata na ovim prostorima. Hrvatska će i dalje podupirati vaša nastojanja da očuvate svoju kulturnu baštinu i sve ono što je vrijedno i što treba sačuvati od zaborava."

sokacki bal bacs 2012-3Gostima se potom obratio i dopredsjednik HNV-a i predsjednik HUKUD „Vladimir Nazor" Mata Matarić iz Sombora: „I ja sam predsjednik jedne udruge koja se ponosi svojim imenom i koja je poznata u obje države. Kao što ste čuli od konzulice i mi smo nedavno dobili priznanje za višegodišnji rad, a koje će nam biti veliki poticaj za buduće aktivnosti. Osobita nam je čast što je ovu Povelju osobno potpisao predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović. I vašoj udruzi želim što bolje uspjehe, a nadam se da će i ova večer tomu pridonijeti. Podsjećam vas da je HNV krovna institucija Hrvata u Srbiji koja nastoji prema zakonima ove države provoditi zadaću u okviru, svima poznatih, četiriju oblasti: kulture, obrazovanja, informiranja i uporabe jezika. Mi nastojimo da sve hrvatske udruge u Vojvodini očuvaju svoje običaje jer i stara poslovica kaže: 'Bolje da propadne selo nego običaj'. Pri tome se ne treba povoditi za novim, često negativnim trendovima, a osobito trebamo voditi računa o čuvanju naše 'lipe' ikavice, koja je dijalekt hrvatskog jezika."

sokacki bal bacs 2012-2Poslije pozdravnih govora svojim stihovima na šokačkoj ikavici goste je pozdravio i pjesnik iz Bođana Josip Dumendžić Meštar. Ipak, dobrom raspoloženju svih gostiju najviše je pridonio tamburaški sastav „Ravnica" koji je zaslužio sve pohvale, ne samo perfekcijom instrumentalnog i vokalnog muziciranja, nego i odabirom repertoara. Zabava je trajala do duboko u noć, a nakon „Ravnice" goste su do završetka bala zabavljali domaći tamburaši sastava „Mostonga".

Tekst i fotografije: Zvonimir Pelajić

veliko prelo 2012 gostiHrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo" organizirao je i ove godine „Veliko prelo", popularnu pokladnu manifestaciju s dugom tradicijom, izniklu iz narodnog običaja bunjevačkih Hrvata. Za razliku od nekoliko prijašnjih godina kada je ovaj događaj organiziran u puno većem prostoru Dvorane sportova, ovogodišnje prelo je, poput lani, održano u manjem izdanju, u Velikoj dvorani „Bunjevačkog kola". Na prelu, koje je održano 28. siječnja 2012. godine, bilo je nazočno nešto preko 200 gostiju.

Nazočne, a posebice uzvanike i sponzore, pozdravio je predsjednik HKC-a „Bunjevačko kolo" Ivan Stipić. On je u svojem obraćanju istaknuo kako je „Veliko prelo" izričaj radosti, ali i ponosa što i teška vremena ispunjamo zajedništvom i druženjem.

„'Veliko prelo' je uvijek veliko, bez obzira na broj posjetitelja ili skučenost prostora. Veliko je stoga što ga mi činimo velikim. I to upravo tako što se skupa osjećamo bliski jedni drugima, jer u jednostavnosti i skromnosti brišemo sve one razlike koje bi nam smetale da budemo jedinstveni. Prisutnost gostiju svjedoči tu istinu. Uz sudjelovanje mladih koji nas osvježuju, narodne nošnje koje nas oduševljavaju, pjesme koje nas razveseljavaju i razgovor koji nas obogaćuje, večeras smo ponosni i sretni", kazao je predsjednik HKC-a Ivan Stipić.

veliko prelo 2012 gradonacelnikPrelo je otvorio gradonačelnik Subotice Saša Vučinić naglašavajući njegov značaj u očuvanju vrijednosti zajedništva i obitelji. „Stup svakog društva i zajednice su ljudi, a stup svakog čovjeka je njegova obitelj. 'Veliko prelo' je manifestacija koja spaja vrijednosti zajednice i obitelji i kao takva zaslužuje pozornost i nazočnost članova zajednice, kao i njihovu ljubav", kazao je gradonačelnik Saša Vučinić.

Predsjednica Organizacijskog odbora „Velikog prela" Ružica Šimić u izjavi za HR kaže kako HKC „Bunjevačko kolo" nastoji sačuvati tradiciju, ali i autentičnost ove manifestacije, koja je prvi puta organizirana daleke 1879. godine.

„Trudimo se što više i bolje očuvati autentičnost prela, kakvo je ono bilo. I prije 134 godine u hotelu 'Pešta' održavao se ovakav tip prela, tzv. balni, a tako smo uradili i ovoga puta. I samom 'živom slikom' na pozornici želimo dočarati nekadašnji način življenja, koji se danas, u odnosu na vrijeme prije gotovo stoljeće i pol, veoma razlikuje«, rekla je za HR Ružica Šimić.

veliko prelo 2012 preljeI ovoga puta organiziran je izbor za „najlipču prelju". U konkurenciji desetak djevojaka, ovu titulu ponijela je Marija Kujundžić, učenica OŠ „Ivan Milutinović" u Subotici. Za prvu pratilju izabrana je Senka Horvat, a za drugu Martina Stantić, obje učenice subotičke Gimnazije „Svetozar Marković".

U programu večeri sudjelovali su i članovi folklornog ansambla HKC-a „Bunjevačko kolo", koji su izveli Bunjevačko momačko kolo. Goste su do kasno u noć zabavljali tamburaški sastavi „Hajo" i „Biseri", a organizirana je i tombola čija je glavna nagrada bila - odmor u toplicama u Gyuli (Mađarska) za dvije osobe.

Za najljepšu preljsku pismu, od 15 prijavljenih, izabrana je „U noći prela" čija je autorica časna sestra Blaženka Rudić. Druga nagrada pripala je Nedjeljki Šarčević, a treća Bori Karadži. Povjerenstvo koje je biralo najljepšu preljsku pismu činili su: Tomislav Žigmanov, Željka Zelić, Katarina Čeliković, Mirko Kopunović i Zvonko Sarić.

veliko prelo 2012 ziva slikaOvogodišnjem „Velikom prelu", među ostalim, nazočni su bili i generalna konzulica Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg, predsjednik Skupštine Grada Subotice Slavko Parać, dogradonačelnik Subotice Pero Horvacki, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić te predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i republički zastupnik Petar Kuntić.

Iako je prelo proteklo bez nazočnosti dužnosnika iz Hrvatske, među gostima su bili predstavnici „Šokačke grane" iz Osijeka, kao i dugogodišnji gosti ove subotičke manifestacije iz Vukovarsko-srijemske županije, koja je bila jedan od pokrovitelja ovog događaja.

Tekst: Davor Bašić Palković
Fotografije: Hrvatska riječ

U noći prela

U noćima tugaljivim
ko bunjevačka duša,
tinjaju sićanja
ko lampaš u pendžeri.
Sićanja na poklade i prela,
kolo i tamburice,
momačke čizme i svilu,
opaklije i striganske kapute,
krumpiraču i fanke...
U noćima zimskim
kad pobili ravnica
i ožive salaši
na srebrnoj misečini
čeljad se krene na prelo.
Tambure dodirnu srca
i pisma poteče ko nit
što spaja juče i sutra
a divan razgali dušu
ko jutarnja pisma ševe.
Izvuči tinj
da se ne utrnu sićanja
ko lampaš u pendžeri.
Da se ne utrnu.
Barem ne noćas.
U noći prela...
(s. Blaženka Rudić)


noc muzeja koprivnica 2012-1Već sedmu godinu zaredom Hrvatsko muzejsko društvo organizira Noć muzeja. Naime, u prošlogodišnjoj Noći muzeja, bilo je ukupno 314.659 posjetitelja, a održavala se u 67 gradova i na 160 lokacija. U gradu Koprivnica, 27. siječnja 2012. godine, noć muzeja održana je na više lokacija - u Muzeju grada Koprivnice, Galeriji Koprivnica i Muzeju prehrane Podravka.

Prisutni su imali prigodu čuti izvedbe pijano, rok bandova, ambijentalnu glazbu, vidjeti izložbe cvijeća, modne revije, prisustvovati izložbi crteža, predstavljanju knjiga, ali i kušati domaće mlijeko, domaće sokove, razne kolače domaće radinosti.

U Galeriji Koprivnica organizatori Noći muzeja - Dječji vrtić Vrapčić, Drnje, nazvali su ovu večer „Etno-retro-art" na kojoj su sudjelovali Dječji vrtić Vrapčić, revija nošnji Ždale, Gole, Gotalova, Drnja, Đelekovca, Koprivničkog Ivanca, Sigecai Peteranca, Udruge žena iz spomenutih sela, profesorice i učenice Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna iz Zagreba, revija etno-frizura, Dječji vrtić iz Somogyudvarhelya (Mađarska), kao i HKPD „Matija Gubec" iz Tavankuta.

noc muzeja koprivnica 2012-2Tavankućanke, članice društva, Koprivčanima su se predstavile modnom revijom i predmetima od slame. Naime, Kristina Kovačić, članica slamarskog odjela HKPD-a „Matija Gubec" Tavankut, ukratko je govorila o tome kako nastaju predmeti i slike od slame koje su mamile poglede prisutnih.

Potom je modna dizajnerica Sanda Benčik prikazala svoju etno reviju koju je prvi puta predstavila na Noći muzeja u Tavankutu. Na samom početku je govorila o svojim modelima i o tome kako je i u čemu pronalazila inspiraciju za kreiranje modela prilagođenih suvremenom odijevanju u etno stilu.

„U okviru Galerije bile su organizirane radionice gdje su sudionici imali prigodu prikazati svoje umijeće u onome u čemu su najbolji - vezenje, izrada predmeta od slame, ukrašavanje majica. Prisutni su mogli naručiti da im se na nekoj od radionica napravi određeni motiv, pa su ove radionice bile i prodajnog karaktera", rekla je Sanda Benčik i dodala da su ona i Kristina sa sobom ponijele najljepše dojmove.

Tekst i fotografije: Suzana Gagić

predstavljanje cd bacs 2012Udruga građana „Urbani Šokci" iz Sombora u Baču je 26. siječnja predstavila audio CD „Svatovske pisme Šokaca iz Bačke", a u organizaciji Udruge građana „Tragovi Šokaca" iz Bača.

„Ideja za ovaj projekt nastala je prije nešto više od tri godine kada je UG 'Urbani Šokci' bila nositeljem zajedničkog projekta svih hrvatskih udruga bačkog Podunavlja 'Šokci i baština'. Te godine u Gradskom muzeju u Somboru organizirali smo izložbu tradicijskog ruha Šokaca iz Bačke, Mađarske, Baranje i Slavonije. Poslije te iznimno uspjele izložbe, logično je bilo da sve ostane i trajno zabilježeno za što se pobrinuo Zvonko Tadijan i KPZH 'Šokadija' iz Sonte koji su nedavno izdali knjigu 'Šokačke narodne nošnje u Bačkoj', a UG 'Urbani Šokci', zahvaljujući financijskoj pomoći HNV-a, realizirala je CD sa starim šokačkim svatovskim pjesmama. Zbog manjka sredstava nismo mogli uvrstiti i Šokce iz Mađarske, Baranje i Slavonije, no zadovoljni smo realiziranim. Na CD-u su zapisane pjesme iz Bačkog Brega, Bačkog Monoštora, Sonte, Plavne i Bača i moram reći da su se svi potrudili i pronašli baš one stare napjeve koji su se pjevali prije 100 i više godina. Nastavak ovog projekta, odnosno naš sljedeći projekt je da se pjesme s CD-a notno obrade i da se skupa s tekstovima tiska pjesmarica tako da ovo veliko nematerijalno bogatstvo nas Šokaca s ovih prostora ostane trajno zabilježeno za sljedeće generacije", kaže Marija Šeremešić, predsjednica UG „Urbani Šokci" iz Sombora.

U svojemu izlaganju o nastanku i značaju ovoga projekta, Marija Šeremešić se osvrnula na izložbu šokačkog tradicijskog ruha, te je publika u Baču mogla vidjeti nekoliko fotografija s izložbe, a potom su nazočni čuli i nekoliko starih svatovskih napjeva Šokaca iz bačkog Podunavlja. Izvorna pjevačka skupina UG „Tragovi Šokaca" iz Bača, prezentirala je nekoliko napjeva koji su snimljeni na CD-u kao i nekoliko starih šokačkih pjesama.

„Drago nam je da je baš naša udruga bila organizator prvog predstavljanja CD-a, tim više što je naša izvorna pjevačka skupina, osnovana prije nešto više od dva mjeseca, dala doprinos ostvarenju ovoga projekta. Za kratko vrijeme uspjeli smo uvježbati nekoliko starih napjeva koje smo sakupljali od naših starih i, kao što vidite, trud se isplatio. Program naše udruge i jest sakupljanje i zapisivanje naše povijesti, običaja i sl. No, mi smo mala udruga i tek smo počeli s ozbiljnijim radom. Nadamo se da će hrvatske udruge bačkog Podunavlja i dalje surađivati, osobito na ovakvim projektima jer od velike je važnosti sve što je vezano za nas Šokce prikupiti i zabilježiti", kazala je Stanka Čoban, predsjednica UG „Tragovi Šokaca" iz Bača.

Tekst i fotografija: Stanka Čoban

Središnja tema novoga sveska „Klasja naših ravni", broj 11-12 za 2011. godinu, je 300. obljetnica rođenja hrvatskog velikana Ruđera Boškovića, o čijem svestranom radu i djelovanju piše prof. dr. sc. Stipe Kutleša.

U rubrici Motrišta tekstove objavljuju: Vladan Čutura (Shakespeareov Caliban i problem antizapadnjaštva u Srbiji), Milovan Miković (Jezičnost osobnog i povijesnog iskustva - O pjesništvu Vojislava Sekelja; O značajkama hrvatske književnosti u Vojvodini), Sanja Vulić (Uloga školskoga predmeta Narodopis u promicanju nacionalnoga identiteta manjinskih zajednica u Mađarskoj, na primjeru bugarske i hrvatske manjine), Robert Hajsan (Ikavica Balinta Vujkova u usporedbi s južnogradišćanskohrvatskim govorima),  Ljubica Kolarić-Dumić (Odnos pjesnika i kraja), Juditha Plankos (U traganju za vlastitim granicama) Jakov Basch (Ukanjižen), Zvonko Sarić (Putujući prema kraju noći) i Barbara Panić (Sinagoga).

U ovom svesku „Klasja" objavljeni su, također, šesti ulomak iz romana Damin gambit Tomislava Ketiga, kao i TV drama Stjepana Bartoša naslovljena: 1937. godina.

Dio novoga broja posvećen je pjesničkom i znanstvenom radu dr. Miloša Miloševića, admirala Bokeljske mornarice. U rubrici Baština tiskan je posljednji nastavak teksta Lemeš u osimu plemenitog ravničarskog drača čija je auorica Antonija Čota Rekettye.

Likovni prilozi u ovom broju Klasja djelo su beogradske keramičarke Dušice Brguljan.

Časopis Klasje naših ravni izlazi u sunakladništvu ogranka Matice hrvatske u Subotici i NIU „Hrvatska riječ".

Tekst: Milovan Miković