Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Više od sedamdeset recitatora sudjelovalo je na IX. po redu Pokrajinskoj smotri recitatora na hrvatskom jeziku, održanoj 6. studenog u čitaonici subotičke Gradske knjižnice.

S ciljem očuvanja i njegovanja standardnog hrvatskog jezika, ali i govora Bunjevaca i Šokaca, smotra svake godine okuplja djecu osnovnih i srednjih škola, ali i one mlade do 27 godina starosti koji vole kazivati poeziju.

smotra recitatora 2010-becaSvake godine, po riječima predsjednice „Hrvatske čitaonice" Bernadice Ivanković, u smotru se uključuju djeca iz škola u kojima se nastava odvija na hrvatskom jeziku, ali i iz mjesnih udruga kulture. Ona izražava veliku žalost što se ove godine nitko iz Srijema nije prijavio iako organizator snosi dio putnih troškova. Recitatori su podijeljeni u tri dobne skupine: mlađu (učenici nižih razreda osnovne škole), srednju (učenici viših razreda) i stariju (srednjoškolci i mladi do 27 godina).

Djecu i nastavnike pozdravila je generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg koja rado prati ovu manifestaciju rekavši kako je očuvanje i njegovanje materinskog jezika od iznimne važnosti te da je hrvatski jezik bogat, lijep i melodiozan te se njime trebamo dičiti.

Smotru je pozorno pratila i konzulica savjetnica Vesna Njikoš Pečkaj.

U ime Hrvatskog nacionalnog vijeća djeci se obratio član Izvršnog odbora zadužen za obrazovanje i dogradonačelnik Grada Subotice Pero Horvacki. On im je čestitao na trudu koji ulažu u recitiranje i pohvalio one koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku te ih potaknuo da povedu i svoje prijatelje i vide kako je lijepo učiti na hrvatskom jeziku.

smotra recit 2010-rad zirijaPovjerenstvo u sastavu: Katarina Čović, Katarina Čeliković i Marija Šeremešić proglasilo je najbolje u svim kategorijama. Svi su sudionici dobili na dar knjigu na hrvatskom jeziku, a oni najbolji i pohvalnicu kao i nagradni izlet u Osijek, 19. studenoga, gdje će biti gosti Dječjeg kazališta. Stručno povjerenstvo izrazilo je zadovoljstvo kvalitetom kazivanja poezije i izborom koji je bio primjeren dobi i mogućnostima recitatora.

smotra recit 2010-najbolji_maliPobjednici u mlađoj skupini:

Anastazija Balatinca (Bački Breg), Lucija Buza (Tavankut), Mario Buza (Subotica), Aneta Firanj (Sombor), Petar Huska (Subotica), Zdenko Ivanković (Subotica), Kristina Kemenj (Svetozar Miletić), Leona Matković (Subotica, Miljana Pejak (Bački Monoštor), Katarina Piuković (Subotica), Ivana Tikvicki (Mala Bosna), Milica Vuković (Tavankut)

smotra recit 2010-najbolji_srednjiPobjednici u srednjoj skupini:

Miroslava Bijelić (Vajska), Sara Dulić (Subotica), Emina Firanj (Sombor), Davorin Horvacki (Subotica), Josip Jaramazović (Subotica), Marina Mačković (Subotica), Katarina Skenderović (Subotica), Nataša Vojnić Tunić (Stari Žednik)

smotra recit 2010-najbolji_velikiPobjednici u starijoj skupini:

Gordana Cvijin (Subotica), Andrea Dulić (Subotica), Dejana Jakšić (Sombor), Lea Jevtić (Sombor), Ivan Kovač (Subotica), Ivana Rudić (Subotica), Ivan Škravan (Vajska), Bernadica Vojnić Mijatov (Subotica).

U novom svesku časopisa „Klasje naših ravni", 9.-10., 2010., tiskani su jezikoslovni radovi: Ante Sekulića „O Ambroziju Šarčeviću i njegova dva rječnika" i Roberta Hajszana „O narodima, narodnostima i jezicima u panonskoj regiji".

Petko Vojnić Purčar piše o književnoj moći, poetskim nedoumicama i drugim pitanjima. Andrija Kopilović razmatra neke aspekte odnosa vjerskih zajednica i kulturne raznolikosti, dok Lazar Francišković piše na temu Kalvarije. Franja Petrinović potpisuje dvije nove pripovijetke: „Kaznena ekspedicija" i „Da li je, eventualno, u pitanju samo trenutni strah koji je potpuno obuzima", a Ljubica Kolarić-Dumić, pak dvije priče za djecu: „Uzalud se bunilo moje djetinjstvo" i „Zaustavljena zvona", dok je Stjepanu Bartošu objavljena drama „Kraj čitanja".

Časopis „Klasje naših ravni" može se nabaviti u knjižari „Danilo Kiš", znane kao „kod Mirka".

U novom svesku „Klasja" tiskan je, nadalje, ulomak „Surova istina", iz novog romana Dražena Prćića, kao i pjesme Roberta G. Tillyija. Davor Bašić Palković piše o prikazu kapitalnog djela „Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata" dr. Matije Evetovića, u Subotici i Baji. Đuro Vidmarović piše o sveobuhvatnoj knjizi iz kulturne baštine Hrvata u Boki kotorskoj, Đuro Franković donosi pregled narodnog kalendara za rujan i listopad, dok Katja Bakija piše o scenskim iščitavanjima djela Mire Gavrana u Hrvatskom kazalištu u Pečuhu.

„Klasje", također, objavljuje novi nastavak rukopisa Antonije Čota Rekettye „Lemeš u osimu plemenitog drača".

Milovan Miković

dani bv 2010-djecaOvogodišnja najveća književna manifestacija Hrvata u Vojvodini i Srbiji Dani Balinta Vujkova s podnaslovom Dani hrvatske knjige i riječi, devetu godinu zaredom organizira Hrvatska čitaonica, održana je od 27. do 29. listopada. Ona se svake godine održava u mjesecu knjige u cilju očuvanja narodnog govora i stvaralaštva na hrvatskom književnom jeziku, oživljavanja književne baštine i valorizacije velikoga djela našeg najvećeg sakupljača narodne književnosti Balinta Vujkova. Tema IX. dana Balinta Vujkova bila je Narodna književnost Hrvata u Podunavlju.

«Pozdravljajući napore koji se ulažu na planu očuvanja objekata i toponima koji su vezani uz običajno naslijeđe u gradu Subotici, kao što je Gabrić ćuprija, kao predstavnici hrvatske zajednice ne možemo ne iskazati svoje nezadovoljstvo i oštar prosvjed glede prešućivanja treće po brojnosti nacionalne zajednice u gradu – Hrvata», stoji u priopćenju predstavnika Hrvatskog nacionalnog vijeća, Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Naime, čelnici spomenutih hrvatskih institucija reagirali su u povodu natpisa «U Subotici vekovima žive zajedno Bunjevci, Mađari i Srbi» koji se nalazi na ploči postavljenoj uz novu Gabrić ćupriju, svečano otvorenu 23. listopada, u nazočnosti gradskih čelnika.

Predsjednik HNV-a Slaven Bačić, predsjednik DSHV-a Petar Kuntić i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov smatraju da je na taj način opet izravno javno zanijekano postojanje Hrvata u ovome gradu, čiji su prinosi, kako navode, tijekom više stoljeća bili od odlučujućeg značaja za njezin razvoj.

«Prešućivanjem u javnosti Hrvata u Subotici niječe se na simboličnom planu i njihovo postojanje te pridonosi stvaranju negativnih predodžaba o njima», ocijenili su čelnici hrvatske manjine, koji odgovornima za ovaj čin, osim gradske vlasti, smatraju i mjerodavne stručne ustanove, prije svega Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika kulture, koji, kako navode, ne bi smio ovakvim djelovanjem, negativnim sastavnicama u politici imenovanja spram Hrvata, vrijeđati dostojanstvo pripadnika hrvatske zajednice u gradu.

U priopćenju se također ističe da nije poštivana niti norma o obveznom trojezičnom – srpskom, mađarskom i hrvatskom – isticanju javnih natpisa u gradu Subotici, čime cijeli slučaj dobiva i dodatnu negativnu dimenziju.

Predstavnici hrvatske zajednice u Subotici izrazili su uvjerenje da se naznačeni nedostaci, u duhu načela dobrih namjera, mogu ispraviti na zadovoljstvo pripadnika svih najbrojnijih nacionalnih zajednica u gradu.

U povodu otvorenja novoizgrađene «Gabrić ćuprije» oglasio se u ime Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost «Ivan Antunović» mons. dr. Andrija Kopilović. On u priopćenju ističe da je njima kao crkvenom Institutu posebno zasmetalo to što ispod natpisa «Što Bog sastavi, nek niko ne rastavi», stoji potpis «Narodna poslovica».

«Žao nam je što se tako olako Božja riječ pretvara u 'narodnu poslovicu'. 'Što, dakle, Bog združi, čovjek neka ne rastavlja' (Evanđelje po Mateju 19, 6; i Evanđelje po Marku 10,9). Tako stoji u Bibliji, a kad se to pretvorilo u narodnu poslovicu, ne znamo. Mislimo da nikom ne bi smetalo da je na spomenutu ploču stavljen navedeni biblijski citat, koji je ujedno i sastavni dio obreda crkvenog vjenčanja», navodi se u priopćenju.

U priopćenju se također sa žaljenjem ukazuje da je na javnom mjestu u našem gradu, koji se inače ponosi tolerancijom i suživotom različitih naroda i vjeroispovijesti, istaknuto kako «u Subotici vekovima zajedno žive Bunjevci, Srbi i Mađari». Hrvati su, dakle, izostavljeni.

Vodstvo i predstavnici hrvatske manjine uspjeli su se izboriti za skidanje spomenute ploče s posvetom s Gabrić ćuprije, a gradonačelnik Saša Vučinić smatra da je napravljena jedna nenamjerna pogreška i da ona mora biti ispravljena.

likovna kolonija stanisic 2010-mDrugi saziv Likovne kolonije „Ivan Gundić Ćiso - Dalmata" održan je 23. listopada u Stanišiću, u organizaciji mjesnog Hrvatskog kulturnog društva „Vladimir Nazor".

U koloniji su sudjelovali likovni umjetnici iz Beograda, Subotice, Sombora i Stanišića, a sva djela nastala na koloniji ostala su u zbirci društva.

Svojevrsno iznenađenje priredio je Josip Horvat iz Subotice koji je društvu na dar donio sliku „Masline" Ivana Vlašića iz Velike Gorice, koji je rodom iz Stanišića i koji je, saznavši za koloniju, poslao svoj prilog kako bi obogatio zbirku društva.

Kolonija je počela u jutarnjim satima, a završena tijekom popodneva, kada je održana i izložba radova na kojoj je bio nazočan znatan broj mještana i gostiju - predstavnika političkog i kulturnog života Hrvata u Vojvodini.

Druga po redu Likovna kolonija „Vajska 2010." održana je 23. listopada u Vatrogasnom domu u Vajskoj, u organizaciji Hrvatskog kulturno-umjetničkog prosvjetnog društva „Dukat" iz Vajske, na čelu s predsjednikom Pavlom Pejčićem.

Rad desetak slikara, članova Likovnog odjela Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo" iz Subotice koje je predvodila Nedeljka Šarčević, odvijao se prostorijama Vatrogasnog doma, uz nazočnost nekolicine žitelja Vajske.

Gosti iz Subotice, među kojima su neki po prvi puta bili u ovom kraju, bili su oduševljeni okolišem Vajske te su se s domaćinima dogovorili da se sljedeća, treća kolonija održi u ranije doba godine, kako bi mogli stvarati u prirodi.

„Malo je onih koji imaju povijesni privilegij proglasiti rođendan ovakvog velikana za svoj blagdan, a još je manje onih koji u svom susjedstvu imaju nacionalnog heroja, kuću u kojoj se rodio i crkvu u kojoj je kršten", riječi su koje su pratile svečanu akademiju održanu 16. listopada u Novom Sadu, u povodu rođendana velikog hrvatskog bana, Josipa Jelačića.

dan jelacica 2010-3Obilježavanje ovog datuma kao jednog od četiri najznačajnija blagdana hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji počelo je misom u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu. U istoj crkvi prije 309. godina kršten je Josip Jelačić. Ban Jelačić nije bio samo vojskovođa, on je bio narodni čovjek čiji je put zalaganja i borbe u očuvanju kulturnog identiteta hrvatskog naroda bio veliki, zbog čega ga narod osobito poštuje.

U petak 15. listopada u galerijskom prostoru HKPD „Jelačić" otvorena je izložba posvećena rođendanu bana Jelačića. Autor izložbe je Branislav Marić, koji živi i radi u Petrovaradinu. Njegove slike čuvaju trenutak bezvremenosti kao nešto najljepše što autor može darivati svojoj publici. Rađene kombiniranom tehnikom prikazuju petrovaradinske crkve, kuće, žitelje i bana Josipa Jelačića.

proslava dana bjelacica 2010-2-mNa početku svečane akademije skupu se obratio predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić riječima:

„Ovo je jedan od četiriju blagdana koji se najviše tiče ovog podneblja tj. Petrovaradina, Novoga Sada i Srijema. Ovo nije prvi put da se u Petrovaradinu tj. Novom Sadu ovaj blagdan slavi, međutim, ono što bih htio naglasiti jest da ovo Hrvatsko nacionalno vijeće nakon izvjesne stanke želi aktivnije sudjelovati u proslavljanju blagdana, prije svega kako bi Hrvati iz ovog dijela Vojvodine ovaj blagdan mnogo više osjetili kao svoj. Pozivam vas da svoju nacionalnu pripadnost, svoje hrvatstvo javno očitujete, budući da su došla bolja vremena", rekao je Bačić i pozvao i na aktivno sudjelovanje u radu udruga, kao i na potporu hrvatskom tisku i hrvatskim medijima.

dan jelacica 2010-2Svečanost su svojim izvedbama ispunili pjevački zbor HKPD-a „Jelačić", kao i instrumentalni odjel spomenutog društva pjesmama „Ljubimo te naša diko", „Moj Srijem", kao i „Da te mogu pismom zvati", „Tajna najveća" i druge koje je izvelo HKPD „Ljutovo". Folklorni nastup upriličili su članovi HKPD „Tomislav" iz Golubinaca i HUK „Lajčo Budanović" iz Male Bosne. Čast predstaviti život i djelovanje bana Josipa Jelačića pripala je povjesničaru mr. Dominiku Demanu.

„Rođendan našega bana nije slučajno uvršten među blagdane hrvatske nacionalne zajednice. Znajući kroz kakve je sve golgote i stradanja prošao naš narod tijekom minulih desetljeća, uspomena na Jelačića bana budila je u srcima osjećaj nacionalne samosvijesti, slobode i dostojanstva. Cijena pjevanja pjesme 'Ustani Bane' bila je drastična. Ne zaboravimo da je bolje da nas ljudi ne vole zbog onoga što po savjesti jesmo nego da nas vole radi onoga što zapravo nismo", rekao je voditelj programa Petar Pifat te pozvao nazočne da skupa otpjevaju pjesmu „Ustani Bane".

dan jelacica 2010-4Na svečanosti su, među ostalima, bili nazočni generalna konzulica RH u Subotici Ljerka Alajbeg, ministar savjetnik u Veleposlanstvu RH u Beogradu Filip Damjanović, predsjednik DSHV-a i narodni zastupnik Petar Kuntić, dogradonačelnik Subotice Pero Horvacki, zastupnik u Skupštini APV Duje Runje, zamjenik pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne zajednice Mato Groznica, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov i mnogi drugi.

Napis o životu i djelovanju bana Josipa Jelačića, autora povjesničara mr. Dominika Demana, možete pročitati ovdje.

Tekst i slike: Ankica Jukić-Mandić

U organizaciji Kulturno prosvjetne zajednice Hrvata „Šokadija" iz Sonte u subotu, 16. listopada, održana je međunarodna likovna kolonija „Sonta 2010.", peta zaredom.

Uz umjetnike, članove likovnog odjela HKC „Bunjevačko kolo" iz Subotice, „Likovne grupe 76" iz Sombora i likovne sekcije organizatora, u radu kolonije sudjelovala je i Ana Tudor s Hvara, Republika Hrvatska. Kako su jutarnji sati obećavali dan bez kiše, organizatori su skupinu umjetnika odveli na predviđenu lokaciju, u vikend-naselje „Staklara" na samoj obali Dunava.

kolonija sonta 2010-rad umjetnikaGoste je pozdravio i koloniju službeno otvorio predsjednik KPZH „Šokadija" prof. Zvonko Tadijan. Sudionicima je za dobrodošlicu priređen doručak u prirodi, no, na veliku žalost organizatora i umjetnika, ubrzo je počela rominjati dosadna jesenska  kiša, tako da se kolonija prinudno preselila u prostorije OŠ „Ivan Goran Kovačić" u Sonti. Dobro raspoloženje promjenom lokacije nije narušeno, umjetnici su i u zatvorenom prostoru svoje vizije uspješno prenijeli na platna, uz povremenu svirku tamburaškog sastava „Šokadije".

Organizatoru, KPZH „Šokadija" ostale su vrijedne slike, a umjetnici su u svoje domove ponijeli najugodnija sjećanja na boravak u Sonti.

kolonija sonta 2010-svirciU radu likovne kolonije „Sonta 2010." sudjelovali su: Cecilija Miler, dr. Đerđi Šarić i Slavica Periškić iz Sombora, Nedeljka Šarčević, Rudi Sedlar, Divna Lulić-Jovčić i Jadranka Vučetić iz Subotice, Ana Tudor iz Hvara, Republika Hrvatska, te članovi likovne sekcije domaćina Svetlana Zec i Stipan Lukić, a za perspektivnog sonćanskog slikara Nebojšu Prelića ova kolonija bila je prvo organizirano druženje s umjetnicima.

Koloniju je organizirala Kulturno prosvjetna zajednica Hrvata „Šokadija", a svojim donacijama uspješnoj organizaciji doprinijeli su Pekarska radnja „Zlatni klas" Prigrevica, Klanica „Danimes" Kljajićevo i Samostalna ugostiteljska radnja „Boss" Sonta.

Tekst: Ivan Andrašić