Pozovite » (+381) (0)24 535-533

zavitni dan2010-turkaljZavitni dan Bačkog Monoštora, 65. zaredom, proslavljen je sukladno bogatoj tradiciji uz nazočnost velikog broja vjernika, svećenika i uzvanika iz miljea politike, diplomacije i kulture iz zemlje i inozemstva. Crkvena proslava održana je u srijedu, 13. listopada, zavitnom svetom misom u crkvi sv. Petra i Pavla.

U subotu, 16. listopada, u organizaciji KUDH „Bodrog", u sportskoj dvorani OŠ „22. oktobar" u Bačkom Monoštoru održan je svjetovni dio proslave Zavitnoga dana, uz sudjelovanje institucija kulture iz Vojvodine, Republike Hrvatske i BiH.

Zavitna sv. Misa održana je u srijedu, 13. listopada, točno u podne. Uz koncelebraciju većeg broja svećenika Subotičke biskupije, misu je predvodio mons. dr. Andrija Kopilović. Župnik župe Bački Monoštor vlč. Goran Vilov, veliki štovatelj tradicije, s radošću je ugostio svoje kolege. „Kontinuitet od 65 godina dovoljno govori o čvrstoj vjeri i odanosti Bogu i Gospi mojih župljana. Zahvalan sam svojim kolegama koji su nazočnošću na misi doprinijeli uzvišenosti osjećaja, a osobito dr. Kopiloviću na nadahnutoj propovijedi. Nadam se da će Zavitni dan obilježavati i generacije poslije nas, jer čuvanjem ovakvih tradicija najbolje čuvamo i svoj nacionalni i vjerski identitet."

zavitni dan2010-nastupNa samom početku programa dječji pjevački zbor „Bodroga" izveo je himnu institucija kulture šokačkog Podunavlja, svečanu pjesmu Sonćanke Božane Vidaković „Šokadija", a potom je predsjednica ove udruge Marija Turkalj biranim riječima pozdravila brojne uzvanike. Skupu se obratila i konzulica savjetnica Generalnog konzulata RH u Subotici Vesna Njikoš Pečkaj.

„Ova povijesno kulturna manifestacija odavno je prerasla granice Bačkog Monoštora i postala međunarodna. Svi ovi uzvanici iz Mađarske, Hrvatske, BiH, iz cijele Vojvodine, ove večeri svjedoče o samoprijegoru naših domaćina u očuvanju svojeg vjerskog, povijesnog, a samim tim i nacionalnog identiteta", rekla je, među ostalim, Vesna Njikoš Pečkaj.

zavitni dan2010-nastup2Skup je pozdravio i dopredsjednik Skupštine AP Vojvodine Siniša Lazić, a potom su domaćini, folklorci KUDH-a „Bodrog", svojom skladnom pjesmom i dinamičnim plesom dobro ugrijali srca i dlanove prepunog gledališta. Gromoglasno se pljeskalo i dragim gostima iz BiH, članovima KUD-a „Rudine" iz župe Vidoši, najveće katoličke u livanjskom kraju. Na pozornici su se potom smjenjivale folklorne skupine HKUD-a „Valpovo 1905", HKUD-a „Vladimir Nazor" iz Sombora, UG „Šokačka grana" iz Osijeka, HKPD „Silvije Strahimir Kranjčević" iz Bačkog Brega i HKUPD „Mostonga" iz Bača. Na koncu, program je svojom svirkom i pjesmom začinio pučki guslar iz KUD-a „Rudine".

zavitni dan2010-uzvaniciPoslije priredbe, za sudionike i uzvanike priređena je večera uz svirku tamburaškog sastava KUDH „Bodrog" u prostorijama mjesnog Doma kulture. Predsjednica „Bodroga" Marija Turkalj bila je prezadovoljna odzivom uzvanika i uspjehom manifestacije, rekavši kako su „prepoznali jedni druge kao braću i sestre i jednim prekrasnim druženjem potvrdili svoju snagu i volju za življenjem onih vrednota koje jedan narod i čine narodom".

 

Ne samo za žitelje Bačkog Monoštora, nego i za svakog tko je u ovom selu, biseru Gornjeg Podunavlja rođen, a živi bilo gdje u svijetu, 13. listopad je osobit dan. Na taj dan 1944. godine ovo podunavsko mjesto izbjeglo je Božjom providnošću veliki pogrom. Naime, partizansko-ruski generali predvidjeli su u Monoštoru zaustavljanje njemačkih snaga u povlačenju, kako bi popunili zalihe hrane i vode. Bilo je posve izgledno sravnjivanje sela sa zemljom od strane savezničkog topništva, kako bi se uništilo što više žive sile i tehnike njemačke vojske. Seljani, koji su za tu nakanu doznali, nisu izbjegli, nego su se u noći 12./13. svi okupili u crkvi Sv. Petra i Pavla. Župnik Matiša Zvekanović zaiskao je od Boga i Gospe pomoć za selo. U ponoć je u mraku služena sv. misa Prečistom Srcu Marijinu. Sutradan, 13. listopada, na dan zadnjeg ukazanja Gospe u Fatimi, njemačke snage su kroz selo prošle bez zaustavljanja. Sve se smirilo, saveznički stožer je odustao od granatiranja Bačkog Monoštora i opasnost je uklonjena. U znak zahvalnosti, Monoštorci su se zavjetovali da će svake godine 13. listopada točno u podne svetom misom zahvaljivati Bogu i Gospi za spasenje. Svjetovnu proslavu Zavitnoga dana organizira Kulturno-umjetničko društvo Hrvata „Bodrog".

 

Tekst: Ivan Andrašić

Hrvatska zajednica je putem snimanja programa «Kolo igra, tamburica svira», u Dvorani sportova u Subotici dobila mogućnost bez skrivanja iskazati vlastiti identitet. Istaknuo je to predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić te dodao da je ovo također i prilika pokazati da skupa s drugim nacionalnim zajednicama Hrvati žive u jednoj multikulturnoj sredini.

Subotica je 13. listopada bila domaćin snimanja glazbeno-scenskog spektakla Hrvatske radiotelevizije «Lijepom našom», programa pod lokalnim nazivom «Kolo igra, tamburica svira», čijoj su organizaciji veliku pomoć pružili Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini.

Hrvatsko nacionalno vijeće bilo je glavni pokrovitelj snimanja emisije u Subotici, a veliko postignuće programa je što on predstavlja afirmaciju javnog očitovanja Hrvata, kaže predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić.

lijepom nasom u su-monostor«Ovo je prilika kada možemo doći na koncert hrvatske glazbe gdje će se javno očitovati pripadnost svom narodu, i to afirmativno i slobodno. Osim toga ovdje imamo i jačanje zajedništva i povezivanje Hrvata iz cijele Vojvodine.»

Hrvatsko nacionalno vijeće pomoglo je dolazak autobusa s publikom iz Srijema, Bačkog Podunavlja i iz Sombora, i na taj način je pokazano da se ovo snimanje emisije ne odnosi samo na subotičke, već na sve Hrvate u Vojvodini, dodaje Slaven Bačić.

U programu su sudjelovala i društva koja su predstavila kulturni milje drugih nacionalnih zajednica koje žive u Vojvodini. Slaven Bačić stoga podsjeća:

«Afirmacija identiteta jedne nacionalne skupine ne znači u isto vrijeme i nijekanje identiteta drugih skupina. Zapravo se kroz integrativni multikulturalizam pokazuje da nacionalne skupine ne žive jedne pored drugih nego skupa i okrenute jedne prema drugima, i zajednički sudjeluju u kulturnom životu.»

lijepom nasom u su-sobaJavno snimanje programa «Kolo igra, tamburica svira» u okviru emisije «Lijepom našom» može biti novi početak odnosa hrvatskog javnog servisa prema vojvođanskim Hrvatima kako ne bismo bili samo u emisijama poput «Glasa domovine» i sličnim, dodaje Slaven Bačić.

Isticanje bogatstva raznolikosti glavni je cilj programa «Kolo igra, tamburica svira». To je program koji prati bogatstvo tradicijske kulture, ističe voditelj emisije «Lijepom našom» Branko Uvodić.

«Ovdje smo pokazali da je kultura doista most među narodima i da upravo sve to blago koje čuvamo i mi i pripadnici svih drugih naroda u ovim krajevima čine jedan predivni vez, rekao bih 'zlatovez' svega lijepoga što će ovaj kraj donijeti u miraz Europskoj uniji koja ipak nije tako kulturno bogata kao mi.»

lijepom nasom u su-uzvaniciSubotica je grad koji zna čuvati kulturne tradicije svojih stanovnika, rekao je tom prigodom gradonačelnik Saša Vučinić.

«Te tradicije međusobno se prepliću, obogaćuju i čuvaju. Uz njih odrastaju ljudi koji vole i poštuju jedni druge i koji skupa pokušavaju ono što je najljepše s ove naše ravnice i vojvođanske prijestolnice tambure prenijeti mladim naraštajima. I mislim da u tome uspijevamo.»

U programu su sudjelovala kulturno-umjetnička društva iz Subotice, Tavankuta, Bačkog Monoštora, Sonte i Sombora, kao i više vokalnih solista i tamburaških ansambala. Među njima su bili i gosti iz MKC «Népkör» čiji je voditelj sekcije narodnih plesova Roland Brezovski rekao da su u centru sa zadovoljstvom prihvatili poziv za sudjelovanje u programu.

«Drago nam je što smo pozvani na ovakvu manifestaciju i čast nam je gostovati u programu hrvatske nacionalne televizije.»

Očekivanja jedne od sudionica programa, članice KPZH «Šokadija» iz Sonte su se ostvarila. Prije nastupa je podijelila dojmove s nama.

«Očekujemo pljesak i da ćemo dobro i uspješno nastupiti. Ne sumnjamo u sebe.»

lijepom nasom u su-kicoU gledalištu je bila i gošća iz Osijeka, koja je veliki ljubitelj narodnog stvaralaštva.

«Ovu emisiju puno ljudi voli gledati. Ja sam sada prvi put na ovoj manifestaciji i baš me zanima kako će sve izgledati. Drago mi je zbog ovoga i ovakvih prilika treba biti svugdje gdje ima Hrvata.»

Poznata hrvatska glazbena zvijezda Vera Svoboda kaže da je bila veoma vesela kada je dobila poziv da sudjeluje u snimanju emisije u Subotici. Ona kaže da ju je publika ovdje uvijek dobro primala.

«Možda je to i zato što smo manje ovdje, pa su ljudi željni čuti ovakvu glazbu. Ipak, malo su jači osjećaji kada pjevam u inozemstvu nego doma.»

lijepom nasom u su-modna revijaOd visokih gostiju, među ostalima su na snimanju bili nazočni veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Željko Kuprešak te saborski zastupnik Neven Mimica.

Tijekom programa priređena je i modna revija Marije Šabić, a programu su sudjelovali i specijalni gosti iz Republike Hrvatske – Šima Jovanovac, Boris Ćiro Gašparac i Krunoslav Kićo Slabinac.

Prvi dio emisije bit će emitiran na programu Hrvatske televizije u nedjelju, 17. listopada, a drugi sedam dana kasnije, 24. listopada.

Tekst: Siniša Jurić
Slike: Augustin Juriga

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

Svečanom akademijom, izložbom publikacija i dodjelom nagrada za najbolja zavičajna knjiška ostvarenja Gradska knjižnica u Subotici obilježila je 13. listopada 120 godina svojega postojanja.

Program je započeo otvorenjem izložbe „Biblioteka na prekretnici dvaju milenija" na kojoj su predstavljene knjige koje je Knjižnica dobila na dar, među kojima je i stotinu knjiga koje je darovala Ljerka Alajbeg, generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici. Na izložbi su predstavljeni napisi iz tiskovina o radu Gradske knjižnice. Izložbu je otvorila pomoćnica gradonačelnika Ljubica Kiselički.

dan biblioteke draganRavnatelj Knjižnice Dragan Rokvić u uvodnoj je riječi mnoštvo prisutnih podsjetio na bogatu prošlost Grada i na vrijeme kada je osnovana Knjižnica, prisjetivši se velikana koji su inicirali njezino otvorenje. Naznačivši kako je glavni cilj modernizacija Knjižnice, on je zahvalio kolegama knjižničarima na velikom trudu, a napose onima koji su slavili trideset godina rada u ovoj ustanovi.

Ovom je prigodom, Gradska knjižnica je dodijelila i priznanje Mariji Šimoković za najbolju zavičajnu knjigu „Velosiped gospodina Vermeša".

Nagradu za cjelokupni zavičajni opus dobio je Tomislav Žigmanov. U obrazloženju se, među ostalim, kaže:

dan biblioteke tome„Subotički književnik i publicist, po zanimanju profesor filozofije, trenutačno u funkciji ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, plodan je književnik zanimljiv književnim i drugim kritičarima u zavičaju, ali i izvan njega. (...) Tomislav Žigmanov je do sada dobio nekoliko vrijednih nagrada, kako u Subotici, tako i u Hrvatskoj što je posebno značajno za naše književnike, koji teško probijaju granice. Među nagradama izdvajamo subotičko Priznanje „Ferenc Bodrogvari" (2003.), potom nagradu „Zvane Črnja" (2007.) za najbolju knjigu eseja objavljenu u Hrvatskoj, te čak dvije nagrade za knjigu „Prid svitom" u 2010. godini: to je srebrna plaketa Matice hrvatske i najsvježija nagrada, koju je Žigmanov primio početkom listopada ove godine, a dodjeljuje ju Društvo hrvatskih književnika iz Zagreba i ZIRAL - Zajednica izdanja „Ranjeni labud" iz Mostara za najbolje književno djelo, objavljeno u razdoblju od 2006. do 2010., koje za temu ima život Hrvata izvan Hrvatske. Spomenutim nagradama pridružuje se Gradska biblioteka Subotica svojim priznanjem Tomislavu Žigmanovu za njegovo posve originalno književno tematiziranje zavičaja, kako tematski i stilski, tako i jezično."

Kao i prethodnih godina, nagrađeni su i najvjerniji čitatelji.

U programu su sudjelovali recitatori Hrvatske čitaonice Ivan Kovač i Marija Jaramazović.

Proslavi obljetnice prisustvovali su, među ostalima, i generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg i konzulica Vesna Njikoš Pečkaj, te zamjenik pokrajinskog tajnika za kulturu Radoslav Petković.

U posjet Vojvodini 9. listopada doputovalo je Društvo geografa Dalmacije pod vodstvom fra Zvonka Tolića, među kojima je bio i Mario Mimica sa svojim kolegama iz Agencije za odgoj i obrazovanje Splita, ujedno predsjednik ogranka Matice hrvatske u Splitu.

Nakon posjeta Petrovaradinu i Baču, posjetili su Franjevački samostan u Subotici, a primljeni su i u Hrvatskom nacionalnom vijeću.

U srdačnom i toplom ozračju, goste je pozdravio zamjenik gradonačelnika Subotice i član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za obrazovanje Pero Horvacki.

geografi1 malaU ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata gostima se obratila djelatnica Zavoda Katarina Čeliković uručivši im publikacije o Hrvatima u Vojvodini i upoznavši ih s aktualnim prilikama u kulturi.

Fra Zvonko Tolj je Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata i Katoličkom institutu za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović" u Subotici predao nekoliko paketa izdanja zbornika „Kačić" kao doprinos njihovim knjižnicama.

geografi malaGosti su iskazali veliku spremnost pomoći učenicima u obrazovanju na hrvatskom jeziku o kojoj će biti riječi u narednom razdoblju.

darko macan-mDjeci treba govoriti istinu i to je način na koji svoja djela, knjige i stripove stvara hrvatski romanopisac i autor stripa, Darko Macan. On je 6. listopada u Gradskoj knjižnici ispred učenika hrvatskih odjela osnovnih škola «Matko Vuković» i «Sveti Sava» demonstrirao vlastito umijeće, uz dakako sudjelovanje nazočne djece. Susret su organizirali Gradska knjižnica, Hrvatsko akademsko društvo te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Darko Macan piše knjige kakve se sviđaju njemu i kakve bi se mogle svidjeti djeci. No, od stvarnosti ne bježi i ne želi risati svijet onakvim kakav on zapravo nije.

drako macan u su s djecom«Djeca mogu shvatiti više nego što razumijemo i ne shvaćaju sva djeca jednako. Djeca će u knjizi naći ono što ih zanima. Možda neće razumjeti sve, ali ono što ne razumiju ostavit će za kasnije. I meni su neke stvari u knjigama naknadno postajale jasnije, kada bih se s njima susreo u životu. Ali bitno je da ne treba lagati, najgore su knjige u kojima imamo samo cvjetiće i leptire. To bi bilo u redu da izlaze iz autorovog osobnog iskustva, ali one nastaju iz želje da se djeci ne priča ni o čemu ružnom.»

Umjetnik iz Zagreba u prvih je pola sata rada s učenicima prikazao kako nastaje strip, od zamisli preko tijeka pripovijetke do crteža. Nakon toga su učenici mogli postavljati pitanja o njemu i njegovu radu. Tako doznajemo da Darko Macan trenutačno radi na seriji horora za djecu. To predstavlja odmak od onoga što se smatra da jest knjiga za djecu, kaže Macan.

drako macan u su«Horori govore i o umiranju i o gubicima i o žrtvovanju i, zapravo, o izostanku sretnoga kraja. Sada pokušavam pričati o svijetu kakvog ga ja vidim: to jest svijet koji je gadan, ali u kojemu mogu postojati dobri ljudi. Vežimo se uz njih i onda će svijet biti manje gadan.»

Gradska knjižnica ovim susretom nastavlja tradiciju predstavljanja hrvatskih književnika, kaže informatorica na hrvatskom jeziku u Gradskoj knjižnici Bernadica Ivanković. Ona ističe da je zainteresiranost djece za knjigu nakon svakog ovakvog predstavljanja puno veća.

«Očito je da djeca poslije svakog susreta traže upravo knjige koje smo im predstavili. I, općenito, kada imamo radionice ili događaje u Knjižnici, ono što im pokažemo i bolje im predstavimo, traži se za čitanje. To je korak k poticanju na čitanje i razvijanju čitalačkih navika. To je i korak k upoznavanju materinjeg jezika izravno od hrvatskih književnika.»

drako macan u su-djecaDjeca i danas čitaju jednako koliko su čitala i prije dvadesetak i više godina, podsjeća Darko Macan, a to su potvrdile i učenice Ivana Dulić i Ivana Romić.

«Čitam uglavnom lektiru, a ponekad uzmem nešto iz Gradske knjižnice. Nema dovoljno knjiga na hrvatskom, ima nas puno u razredu i nema knjiga za sve. Sviđa mi se knjiga 'Koko u Parizu'.»

«Omiljena knjiga mi je 'Heidi'. U školi kažu da trebamo čitati najmanje jednom mjesečno, ali ponekad volim i sama otići i uzeti knjigu.»

drako macan u su 2Dvije Darkove knjige izdao je i preveo «Kreativni centar», njegova knjiga «Žuta minuta» prodana je u Srbiji u desetostruko većoj nakladi od hrvatskog izdanja, a hrvatski književnik sudjelovat će i na predstojećem Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga.

Književnik je posjetio i Osnovnu školu «Ivan Milutinović» u Subotici, a u čitaonici Gradske knjižnice susreo se s učenicima Gimnazije i Politehničke srednje škole, odjela na hrvatskom jeziku. Također, ovaj hrvatski romanopisac posjetio je učenike osnovnih škola u Tavankutu, Đurđinu i Maloj Bosni.

Tekst: Siniša Jurić

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

Generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg uručila je 101 knjigu Gradskoj knjižnici u Subotici, u povodu 120 obljetnice od osnutka ove ustanove. Većinom se radi o knjizi Ante Sekulića «Bački Hrvati», ali i o knjigama drugih autora čije su knjige stigle putem donacije Hrvatske matice iseljenika. Ovo je samo prvi korak ovoga tipa u suradnji s hrvatskim Konzulatom u Subotici, te je najavljena i još jedna donacija knjiga iz Hrvatske putem Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Tijekom razgovora ravnatelja Gradske knjižnice Dragana Rokvića i konzulice Ljerke Alajbeg, bilo je riječi o položaju knjige na hrvatskom jeziku u našoj zemlji, te općenito o kulturnim odnosima i položaju kulture Hrvata u Vojvodini.

Kada je riječ o hrvatskom korpusu, Konzulat je upoznat s činjenicom da nema dovoljno novije građe koja pripada hrvatskoj književnosti, kaže konzulica Ljerka Alajbeg.

«Ustanovili smo da u ovoj knjižnici nema dovoljno literature na hrvatskom jeziku. To se osobito odnosi na lektiru za učenike koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Poznato je da ima i velikih problema s udžbenicima, a tu spada i lektira. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da obogatimo fond knjiga na hrvatskom jeziku kako bi i učenici hrvatskih odjela ravnopravno sa svima ostalima mogli čitati na hrvatskom, koristiti lektiru. Uz to, činimo i napore da se riješi problem s udžbenicima.»

Sustav nabave knjiga se nakon raspada zajedničke države također raspao i zbog toga su svakako stradali i manjinski jezici i kultura jer se novi sustav koji bi zadovoljio potrebe za popunom knjižnog fonda, a i u ostalim segmentima kulture, nije još dovoljno konsolidirao. Stoga će Konzulat učiniti ono što je u njihovoj moći kako bi se popravilo stanje.

Konzulica Ljerka Alajbeg izrazila je zahvalnost zbog toga što je Gradska knjižnica pokazala razumijevanje za suradnju s nacionalnim zajednicama.

Gradska knjižnica ima veliki značaj za kulturu Hrvata u Vojvodini, kaže njezin ravnatelj Dragan Rokvić. On ističe da je povećanje broja čitatelja temeljni cilj ove knjižnice.

«U našoj su knjižnici svi zavičajni i izvorni pisci, djela Balinta Vujkova su u cijelosti kod nas i slično. Kada govorimo o sadržaju tih kulturnih odnosa, moramo povećavati kapacitete subotičke knjižnice, a ne baviti se marginalijama. U kulturi se često dolazi u situaciju da se zbog raznih interesa, cijela kulturna djelatnost pretvara u manifestacijsku. To je sve prigodnog, festivalskog, svečarskog ili estradnog karaktera. Pri tom se zaboravlja činjenica da naša djeca još uvijek nemaju lektiru na vlastitu jeziku.»

Tijekom ove jeseni pokreće se cijeli niz sastanaka i razgovora s nacionalnim vijećima kako bi se još jasnije formulirala njihova primarna zadaća, zaštita identiteta, jezika, kulture i baštine, navodi Dragan Rokvić.

On dodaje da se mapa kulturnih odnosa ne samo u Gradu nego i u cijeloj Pokrajini mijenja. Razlog tomu je da su nacionalne zajednice dobile diskrecijsko pravo uređivati zbivanja u četirima glavnim područjima očuvanja nacionalnog identiteta.

Izborom nacionalnih vijeća sada postoje legitimna tijela i partneri za razgovore o reformi, ne samo Knjižnice nego i ostalih ustanova kulture, kaže Dragan Rokvić.

Gradska knjižnica u Subotici osnovana je 13. listopada 1890. godine, a prema riječima njezina ravnatelja, u njoj je sačuvano gotovo 70 posto kulturne baštine grada Subotice.

Tekst: Siniša Jurić

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

izlozba sokci i bastina - nosnjaBogatstvo šokačke baštine

Udruga građana „Urbani Šokci" iz Sombora, u suradnji s Gradskim muzejom, priredila je izložbu „Šokci i baština 2010.", koja je otvorena u 30. rujna, a mogla se pogledati do 10. listopada. Izložbeni prostor je na dan otvaranja bio premalen da primi sve zainteresirane za ovu tematsku izložbu koja se sastoji od materijala sakupljenog između društava koja njeguju tradicionalne običaje i koja čuvaju kulturnu baštinu regionalne grupe hrvatskog naroda Šokaca, a smještena su uz rijeku Dunav na području Mađarske, Hrvatske i Srbije.

Izložene su originalne svečane narodne nošnje podunavskih Šokaca Bačke i narodne nošnje gostujućih društava. Pokraj nošnji, posjetitelji izložbe mogli su vidjeti i sitnije upotrebne predmete iz domaćinstva vezane za svakodnevni život kao što su alati za različite poslove, sakralni predmeti religiozne namjene, stare fotografije, knjige i rukopis za knjigu Dušanke Dubaić iz Apatina s crtežima i likovnim prikazima šokačke narodne nošnje, ali i tradicionalne glazbene instrumente kao što je tambura dr. Josipa Andrića s kraja 19. stoljeća.

izlozba sokci i bastina - bmasulovicTri dobra razloga

Članice pjevačke skupine KUDH „Bodrog" iz Bačkog Monoštora svojim su skladnim, dvoglasnim pjevanjem šokačkih pjesama uljepšale svečanost otvorenja izložbe, dok je uvodna riječ pripala direktoru Gradskog muzeja Sombor Branimiru Mašuloviću. Gradski muzej je bez razmišljanja početkom godine prihvatio ponudu biti suradnikom ovog projekta, a za to su po riječima Branimira Mašulovića, postojala bar tri razloga.

„Prvi je razlog poštivanje svekolike kulturne baštine Šokaca u Vojvodini, drugo, ne manje važno, jest iskazivanje zajedničke volje za zaštitu te iste baštine jer je projekt međunarodnog karaktera i briše virtualno bar za vrijeme svoga trajanja granice triju država. Treće, što se projekt pojavljuje u vremenu snažne posvećenosti očuvanju europskog, ali i autohtonog kulturnog nasljeđa čiji smo i mi nezaobilazni dio", rekao Branimir Mašulović.

izlozba sokci i bastina - seremesicPredsjednica UG „Urbani Šokci" Marija Šeremešić izrazila je zadovoljstvo povodom realiziranja sedmog projekta ove udruge u dvije godine od njenog osnivanja, te je zahvalila pokroviteljima i svim sudionicima - izlagačima.

Dunav spaja

Nazočne je pozdravila i projekt podržala u ime Generalnog konzulata Republike Hrvatske, ali i u ime veleposlanstva Republike Hrvatske, generalna konzulica Ljerka Alajbeg.

izlozba sokci i bastina - alajbeg„Sve ono što su Šokci donijeli sa sobom darovali su drugima, ali su isto tako kao dar preuzimali nešto od drugih. To zajedničko bogatstvo i zajednička sinergija može uroditi jedino tako lijepim, plemenitim i bogatim rezultatima koji se djelomice vide i na ovoj izložbi. Izložbe ove naravi također su jedan dio očuvanja identiteta naroda na ovim prostorima. To je bogata baština i značajan identitet koji je svojom nazočnošću ovdje obogatio ovaj dio Vojvodine, ali i cijelu državu i zajedno sa drugim narodima pokazao put kako se surađuje, kako se zajedno živi, kako zapravo Dunav i ostale rijeke nisu nešto što nas razdvaja, nego što nas spaja i što će nas u budućnosti spajati", rekla je Ljerka Alajbeg.

izlozba sokci i bastina - gligorevicŠokce simbolizira baština

Izložbu je otvorila mr. sc. Ljubica Gligorević, etnologinja i muzejska savjetnica Gradskog muzeja u Vinkovcima.

Ona smatra kako od naziva „Šokci i baština" nije mogao naći primjereniji naziv izložbe, jer Šokce iznad svega simbolizira upravo baština. Izrazila je zadovoljstvo što su u Gradskom muzeju u Somboru izloženi predmeti Šokaca iz triju država, ali je napomenula da i u okolici Temišvara u Rumunjskoj žive Šokci koji su tamo doseljeni iz vinkovačkog kraja i Babine Grede, te da bi jednoga dana bilo lijepo vidjeti i njihove eksponate na jednoj od ovakvih izložbi. Ljubica Gligorević smatra kako je vrlo značajno što postoje udruge i KUD-ovi, čija je neizmjerna važnost u njegovanju šokačke baštine i svih etnosa koji žive na našim prostorima.

„Nedavno su održane 45. „Vinkovačke jeseni". One se ne bi mogle održavati da nema kulturno-umjetničkih društava. Takve udruge i takva društva njeguju baštinu uz sve pojedince, sve obitelji i sve nas koji je promičemo na sve moguće načine. I ova je izložba rezultat jedne udruge i jedne stručne institucije. Veselit će nas svi budući projekti, a veselit će nas i da ova izložba putuje po Bačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i po svijetu, te da je još upotpunimo svim onim raskošnim i lijepim što imao u posjedima - po institucijama ili u obiteljima", istaknula je Ljubica Gligorević čestitajući svim sudionicima i svima koji čuvaju dragocjene i lijepe predmete.

izlozba sokci i bastina - sudioniciVelik broj sudionika i suradnika

Sudionici izlagači ovog projekta Udruge građana „Urbani Šokci" su HKPD „Silvije S. Kranjčević" iz Bačkog Brega, KUDH „Bodrog" iz Bačkog Monoštora, KPZH „Šokadija iz Sonte, HKUPD „Dukat" iz Vajske, HKUPD „Matoš" iz Plavne i HKUPD „Mostonga" iz Bača, kao i gosti izlagači, Hrvatska manjinska samouprava iz Santova iz Mađarske i izlagači iz Hrvatske: „Vinkovački šokački rodovi" iz Vinkovaca i KUD „Seljačka sloga" iz Gajića.

Pokraj spomenutih, na otvorenju izložbe bili su nazočni i ministar savjetnik i voditelj konzularnog odjela Veleposlanstva RH u Beogradu Filip Damjanović, savjetnik predsjednika Skupštine Vojvodine Đorđe Čović, djelatnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković, voditelj podružnice HMI u Vukovaru Silvio Jergović, dopredsjednik HNV-a Mata Matarić, predstavnici gradskih vlasti grada Sombora i drugi.

Predsjednica UG „Urbani Šokci" Marija Šeremešić rekla nam je kako ova udruga radi na tome da se omoguće svi uvjeti kako bi izložba mogla putovati i po drugim mjestima i državama. U planu je i izrada kataloga u kojem će se moći vidjeti izloženi predmeti.

izlozba sokci i bastina - korpePo malobrojnim zapisima saznaje se da su Hrvati Šokci prostore na lijevoj obali Dunava u Bačkoj naselili tijekom XVIII. stoljeća. Bogato prirodno okruženje odredilo im je i tradicionalna zanimanja. Šokci od davnina njeguju zanate zasnovane na uporabi prirodnih materijala, rogoza, trske i drva. Od njih su izrađivali korpe, torbe, čamce, klompe i druge predmete za svakodnevnu upotrebu, ali i za održavanje kulturne tradicije. Ova grana hrvatskoga naroda je generacijama čuvala svoju vjeru, ikavicu, pjesmu, igru, izvorne običaje i nadaleko poznato tradicijsko ruho. Ručno tkanje na razboju, vezenje, pletenje i ukrašavanje ruha stariji su već više od 200 godina. Iako se razlikuju od mjesta do mjesta, po svojim specifičnostima Šokci su generacijama čuvali i sačuvali obilježja i ljepotu svoje baštine koja uz nasljeđa drugih naroda čini neprocjenjivo kulturno blago ovog područja.

Tekst: Zlatko Gorjanac

tomislav s predstavnicima dhkDanas, točno u podne, u prostorijama Društva hrvatskih književnika uručena je nagrada „Fra Lucijan Kordić" Tomislavu Žigmanovu, za njegovu knjigu Prid svitom : saga o svitu koji nestaje. Riječ je o nagradi koju dodjeljuju Društva hrvatskih književnika iz Zagreba i ZIRAL - Zajednica izdanja „Ranjeni labud" iz Mostara za najbolje književno djelo, objavljeno u razdoblju od 1. rujna 2006. do 1. rujna 2010., koje za temu ima život Hrvata izvan domovine.

Knjiga se inače pojavila u javnosti na današnji dan prije dvije godine, a objavljena je kao samizdat autora s mjestom izdanja Čikerija, u sunakladništvu osječkoga ogranka Matice hrvatske, uz pomoć desetak pokrovitelja i više od 230 prenumeranata.