Pozovite » (+381) (0)24 535-533

U novom svesku časopisa „Klasje naših ravni", 9.-10., 2010., tiskani su jezikoslovni radovi: Ante Sekulića „O Ambroziju Šarčeviću i njegova dva rječnika" i Roberta Hajszana „O narodima, narodnostima i jezicima u panonskoj regiji".

Petko Vojnić Purčar piše o književnoj moći, poetskim nedoumicama i drugim pitanjima. Andrija Kopilović razmatra neke aspekte odnosa vjerskih zajednica i kulturne raznolikosti, dok Lazar Francišković piše na temu Kalvarije. Franja Petrinović potpisuje dvije nove pripovijetke: „Kaznena ekspedicija" i „Da li je, eventualno, u pitanju samo trenutni strah koji je potpuno obuzima", a Ljubica Kolarić-Dumić, pak dvije priče za djecu: „Uzalud se bunilo moje djetinjstvo" i „Zaustavljena zvona", dok je Stjepanu Bartošu objavljena drama „Kraj čitanja".

Časopis „Klasje naših ravni" može se nabaviti u knjižari „Danilo Kiš", znane kao „kod Mirka".

U novom svesku „Klasja" tiskan je, nadalje, ulomak „Surova istina", iz novog romana Dražena Prćića, kao i pjesme Roberta G. Tillyija. Davor Bašić Palković piše o prikazu kapitalnog djela „Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata" dr. Matije Evetovića, u Subotici i Baji. Đuro Vidmarović piše o sveobuhvatnoj knjizi iz kulturne baštine Hrvata u Boki kotorskoj, Đuro Franković donosi pregled narodnog kalendara za rujan i listopad, dok Katja Bakija piše o scenskim iščitavanjima djela Mire Gavrana u Hrvatskom kazalištu u Pečuhu.

„Klasje", također, objavljuje novi nastavak rukopisa Antonije Čota Rekettye „Lemeš u osimu plemenitog drača".

Milovan Miković

dani bv 2010-djecaOvogodišnja najveća književna manifestacija Hrvata u Vojvodini i Srbiji Dani Balinta Vujkova s podnaslovom Dani hrvatske knjige i riječi, devetu godinu zaredom organizira Hrvatska čitaonica, održana je od 27. do 29. listopada. Ona se svake godine održava u mjesecu knjige u cilju očuvanja narodnog govora i stvaralaštva na hrvatskom književnom jeziku, oživljavanja književne baštine i valorizacije velikoga djela našeg najvećeg sakupljača narodne književnosti Balinta Vujkova. Tema IX. dana Balinta Vujkova bila je Narodna književnost Hrvata u Podunavlju.

«Pozdravljajući napore koji se ulažu na planu očuvanja objekata i toponima koji su vezani uz običajno naslijeđe u gradu Subotici, kao što je Gabrić ćuprija, kao predstavnici hrvatske zajednice ne možemo ne iskazati svoje nezadovoljstvo i oštar prosvjed glede prešućivanja treće po brojnosti nacionalne zajednice u gradu – Hrvata», stoji u priopćenju predstavnika Hrvatskog nacionalnog vijeća, Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Naime, čelnici spomenutih hrvatskih institucija reagirali su u povodu natpisa «U Subotici vekovima žive zajedno Bunjevci, Mađari i Srbi» koji se nalazi na ploči postavljenoj uz novu Gabrić ćupriju, svečano otvorenu 23. listopada, u nazočnosti gradskih čelnika.

Predsjednik HNV-a Slaven Bačić, predsjednik DSHV-a Petar Kuntić i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov smatraju da je na taj način opet izravno javno zanijekano postojanje Hrvata u ovome gradu, čiji su prinosi, kako navode, tijekom više stoljeća bili od odlučujućeg značaja za njezin razvoj.

«Prešućivanjem u javnosti Hrvata u Subotici niječe se na simboličnom planu i njihovo postojanje te pridonosi stvaranju negativnih predodžaba o njima», ocijenili su čelnici hrvatske manjine, koji odgovornima za ovaj čin, osim gradske vlasti, smatraju i mjerodavne stručne ustanove, prije svega Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika kulture, koji, kako navode, ne bi smio ovakvim djelovanjem, negativnim sastavnicama u politici imenovanja spram Hrvata, vrijeđati dostojanstvo pripadnika hrvatske zajednice u gradu.

U priopćenju se također ističe da nije poštivana niti norma o obveznom trojezičnom – srpskom, mađarskom i hrvatskom – isticanju javnih natpisa u gradu Subotici, čime cijeli slučaj dobiva i dodatnu negativnu dimenziju.

Predstavnici hrvatske zajednice u Subotici izrazili su uvjerenje da se naznačeni nedostaci, u duhu načela dobrih namjera, mogu ispraviti na zadovoljstvo pripadnika svih najbrojnijih nacionalnih zajednica u gradu.

U povodu otvorenja novoizgrađene «Gabrić ćuprije» oglasio se u ime Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost «Ivan Antunović» mons. dr. Andrija Kopilović. On u priopćenju ističe da je njima kao crkvenom Institutu posebno zasmetalo to što ispod natpisa «Što Bog sastavi, nek niko ne rastavi», stoji potpis «Narodna poslovica».

«Žao nam je što se tako olako Božja riječ pretvara u 'narodnu poslovicu'. 'Što, dakle, Bog združi, čovjek neka ne rastavlja' (Evanđelje po Mateju 19, 6; i Evanđelje po Marku 10,9). Tako stoji u Bibliji, a kad se to pretvorilo u narodnu poslovicu, ne znamo. Mislimo da nikom ne bi smetalo da je na spomenutu ploču stavljen navedeni biblijski citat, koji je ujedno i sastavni dio obreda crkvenog vjenčanja», navodi se u priopćenju.

U priopćenju se također sa žaljenjem ukazuje da je na javnom mjestu u našem gradu, koji se inače ponosi tolerancijom i suživotom različitih naroda i vjeroispovijesti, istaknuto kako «u Subotici vekovima zajedno žive Bunjevci, Srbi i Mađari». Hrvati su, dakle, izostavljeni.

Vodstvo i predstavnici hrvatske manjine uspjeli su se izboriti za skidanje spomenute ploče s posvetom s Gabrić ćuprije, a gradonačelnik Saša Vučinić smatra da je napravljena jedna nenamjerna pogreška i da ona mora biti ispravljena.

likovna kolonija stanisic 2010-mDrugi saziv Likovne kolonije „Ivan Gundić Ćiso - Dalmata" održan je 23. listopada u Stanišiću, u organizaciji mjesnog Hrvatskog kulturnog društva „Vladimir Nazor".

U koloniji su sudjelovali likovni umjetnici iz Beograda, Subotice, Sombora i Stanišića, a sva djela nastala na koloniji ostala su u zbirci društva.

Svojevrsno iznenađenje priredio je Josip Horvat iz Subotice koji je društvu na dar donio sliku „Masline" Ivana Vlašića iz Velike Gorice, koji je rodom iz Stanišića i koji je, saznavši za koloniju, poslao svoj prilog kako bi obogatio zbirku društva.

Kolonija je počela u jutarnjim satima, a završena tijekom popodneva, kada je održana i izložba radova na kojoj je bio nazočan znatan broj mještana i gostiju - predstavnika političkog i kulturnog života Hrvata u Vojvodini.

Druga po redu Likovna kolonija „Vajska 2010." održana je 23. listopada u Vatrogasnom domu u Vajskoj, u organizaciji Hrvatskog kulturno-umjetničkog prosvjetnog društva „Dukat" iz Vajske, na čelu s predsjednikom Pavlom Pejčićem.

Rad desetak slikara, članova Likovnog odjela Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo" iz Subotice koje je predvodila Nedeljka Šarčević, odvijao se prostorijama Vatrogasnog doma, uz nazočnost nekolicine žitelja Vajske.

Gosti iz Subotice, među kojima su neki po prvi puta bili u ovom kraju, bili su oduševljeni okolišem Vajske te su se s domaćinima dogovorili da se sljedeća, treća kolonija održi u ranije doba godine, kako bi mogli stvarati u prirodi.

„Malo je onih koji imaju povijesni privilegij proglasiti rođendan ovakvog velikana za svoj blagdan, a još je manje onih koji u svom susjedstvu imaju nacionalnog heroja, kuću u kojoj se rodio i crkvu u kojoj je kršten", riječi su koje su pratile svečanu akademiju održanu 16. listopada u Novom Sadu, u povodu rođendana velikog hrvatskog bana, Josipa Jelačića.

dan jelacica 2010-3Obilježavanje ovog datuma kao jednog od četiri najznačajnija blagdana hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji počelo je misom u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu. U istoj crkvi prije 309. godina kršten je Josip Jelačić. Ban Jelačić nije bio samo vojskovođa, on je bio narodni čovjek čiji je put zalaganja i borbe u očuvanju kulturnog identiteta hrvatskog naroda bio veliki, zbog čega ga narod osobito poštuje.

U petak 15. listopada u galerijskom prostoru HKPD „Jelačić" otvorena je izložba posvećena rođendanu bana Jelačića. Autor izložbe je Branislav Marić, koji živi i radi u Petrovaradinu. Njegove slike čuvaju trenutak bezvremenosti kao nešto najljepše što autor može darivati svojoj publici. Rađene kombiniranom tehnikom prikazuju petrovaradinske crkve, kuće, žitelje i bana Josipa Jelačića.

proslava dana bjelacica 2010-2-mNa početku svečane akademije skupu se obratio predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić riječima:

„Ovo je jedan od četiriju blagdana koji se najviše tiče ovog podneblja tj. Petrovaradina, Novoga Sada i Srijema. Ovo nije prvi put da se u Petrovaradinu tj. Novom Sadu ovaj blagdan slavi, međutim, ono što bih htio naglasiti jest da ovo Hrvatsko nacionalno vijeće nakon izvjesne stanke želi aktivnije sudjelovati u proslavljanju blagdana, prije svega kako bi Hrvati iz ovog dijela Vojvodine ovaj blagdan mnogo više osjetili kao svoj. Pozivam vas da svoju nacionalnu pripadnost, svoje hrvatstvo javno očitujete, budući da su došla bolja vremena", rekao je Bačić i pozvao i na aktivno sudjelovanje u radu udruga, kao i na potporu hrvatskom tisku i hrvatskim medijima.

dan jelacica 2010-2Svečanost su svojim izvedbama ispunili pjevački zbor HKPD-a „Jelačić", kao i instrumentalni odjel spomenutog društva pjesmama „Ljubimo te naša diko", „Moj Srijem", kao i „Da te mogu pismom zvati", „Tajna najveća" i druge koje je izvelo HKPD „Ljutovo". Folklorni nastup upriličili su članovi HKPD „Tomislav" iz Golubinaca i HUK „Lajčo Budanović" iz Male Bosne. Čast predstaviti život i djelovanje bana Josipa Jelačića pripala je povjesničaru mr. Dominiku Demanu.

„Rođendan našega bana nije slučajno uvršten među blagdane hrvatske nacionalne zajednice. Znajući kroz kakve je sve golgote i stradanja prošao naš narod tijekom minulih desetljeća, uspomena na Jelačića bana budila je u srcima osjećaj nacionalne samosvijesti, slobode i dostojanstva. Cijena pjevanja pjesme 'Ustani Bane' bila je drastična. Ne zaboravimo da je bolje da nas ljudi ne vole zbog onoga što po savjesti jesmo nego da nas vole radi onoga što zapravo nismo", rekao je voditelj programa Petar Pifat te pozvao nazočne da skupa otpjevaju pjesmu „Ustani Bane".

dan jelacica 2010-4Na svečanosti su, među ostalima, bili nazočni generalna konzulica RH u Subotici Ljerka Alajbeg, ministar savjetnik u Veleposlanstvu RH u Beogradu Filip Damjanović, predsjednik DSHV-a i narodni zastupnik Petar Kuntić, dogradonačelnik Subotice Pero Horvacki, zastupnik u Skupštini APV Duje Runje, zamjenik pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne zajednice Mato Groznica, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov i mnogi drugi.

Napis o životu i djelovanju bana Josipa Jelačića, autora povjesničara mr. Dominika Demana, možete pročitati ovdje.

Tekst i slike: Ankica Jukić-Mandić

U organizaciji Kulturno prosvjetne zajednice Hrvata „Šokadija" iz Sonte u subotu, 16. listopada, održana je međunarodna likovna kolonija „Sonta 2010.", peta zaredom.

Uz umjetnike, članove likovnog odjela HKC „Bunjevačko kolo" iz Subotice, „Likovne grupe 76" iz Sombora i likovne sekcije organizatora, u radu kolonije sudjelovala je i Ana Tudor s Hvara, Republika Hrvatska. Kako su jutarnji sati obećavali dan bez kiše, organizatori su skupinu umjetnika odveli na predviđenu lokaciju, u vikend-naselje „Staklara" na samoj obali Dunava.

kolonija sonta 2010-rad umjetnikaGoste je pozdravio i koloniju službeno otvorio predsjednik KPZH „Šokadija" prof. Zvonko Tadijan. Sudionicima je za dobrodošlicu priređen doručak u prirodi, no, na veliku žalost organizatora i umjetnika, ubrzo je počela rominjati dosadna jesenska  kiša, tako da se kolonija prinudno preselila u prostorije OŠ „Ivan Goran Kovačić" u Sonti. Dobro raspoloženje promjenom lokacije nije narušeno, umjetnici su i u zatvorenom prostoru svoje vizije uspješno prenijeli na platna, uz povremenu svirku tamburaškog sastava „Šokadije".

Organizatoru, KPZH „Šokadija" ostale su vrijedne slike, a umjetnici su u svoje domove ponijeli najugodnija sjećanja na boravak u Sonti.

kolonija sonta 2010-svirciU radu likovne kolonije „Sonta 2010." sudjelovali su: Cecilija Miler, dr. Đerđi Šarić i Slavica Periškić iz Sombora, Nedeljka Šarčević, Rudi Sedlar, Divna Lulić-Jovčić i Jadranka Vučetić iz Subotice, Ana Tudor iz Hvara, Republika Hrvatska, te članovi likovne sekcije domaćina Svetlana Zec i Stipan Lukić, a za perspektivnog sonćanskog slikara Nebojšu Prelića ova kolonija bila je prvo organizirano druženje s umjetnicima.

Koloniju je organizirala Kulturno prosvjetna zajednica Hrvata „Šokadija", a svojim donacijama uspješnoj organizaciji doprinijeli su Pekarska radnja „Zlatni klas" Prigrevica, Klanica „Danimes" Kljajićevo i Samostalna ugostiteljska radnja „Boss" Sonta.

Tekst: Ivan Andrašić

zavitni dan2010-turkaljZavitni dan Bačkog Monoštora, 65. zaredom, proslavljen je sukladno bogatoj tradiciji uz nazočnost velikog broja vjernika, svećenika i uzvanika iz miljea politike, diplomacije i kulture iz zemlje i inozemstva. Crkvena proslava održana je u srijedu, 13. listopada, zavitnom svetom misom u crkvi sv. Petra i Pavla.

U subotu, 16. listopada, u organizaciji KUDH „Bodrog", u sportskoj dvorani OŠ „22. oktobar" u Bačkom Monoštoru održan je svjetovni dio proslave Zavitnoga dana, uz sudjelovanje institucija kulture iz Vojvodine, Republike Hrvatske i BiH.

Zavitna sv. Misa održana je u srijedu, 13. listopada, točno u podne. Uz koncelebraciju većeg broja svećenika Subotičke biskupije, misu je predvodio mons. dr. Andrija Kopilović. Župnik župe Bački Monoštor vlč. Goran Vilov, veliki štovatelj tradicije, s radošću je ugostio svoje kolege. „Kontinuitet od 65 godina dovoljno govori o čvrstoj vjeri i odanosti Bogu i Gospi mojih župljana. Zahvalan sam svojim kolegama koji su nazočnošću na misi doprinijeli uzvišenosti osjećaja, a osobito dr. Kopiloviću na nadahnutoj propovijedi. Nadam se da će Zavitni dan obilježavati i generacije poslije nas, jer čuvanjem ovakvih tradicija najbolje čuvamo i svoj nacionalni i vjerski identitet."

zavitni dan2010-nastupNa samom početku programa dječji pjevački zbor „Bodroga" izveo je himnu institucija kulture šokačkog Podunavlja, svečanu pjesmu Sonćanke Božane Vidaković „Šokadija", a potom je predsjednica ove udruge Marija Turkalj biranim riječima pozdravila brojne uzvanike. Skupu se obratila i konzulica savjetnica Generalnog konzulata RH u Subotici Vesna Njikoš Pečkaj.

„Ova povijesno kulturna manifestacija odavno je prerasla granice Bačkog Monoštora i postala međunarodna. Svi ovi uzvanici iz Mađarske, Hrvatske, BiH, iz cijele Vojvodine, ove večeri svjedoče o samoprijegoru naših domaćina u očuvanju svojeg vjerskog, povijesnog, a samim tim i nacionalnog identiteta", rekla je, među ostalim, Vesna Njikoš Pečkaj.

zavitni dan2010-nastup2Skup je pozdravio i dopredsjednik Skupštine AP Vojvodine Siniša Lazić, a potom su domaćini, folklorci KUDH-a „Bodrog", svojom skladnom pjesmom i dinamičnim plesom dobro ugrijali srca i dlanove prepunog gledališta. Gromoglasno se pljeskalo i dragim gostima iz BiH, članovima KUD-a „Rudine" iz župe Vidoši, najveće katoličke u livanjskom kraju. Na pozornici su se potom smjenjivale folklorne skupine HKUD-a „Valpovo 1905", HKUD-a „Vladimir Nazor" iz Sombora, UG „Šokačka grana" iz Osijeka, HKPD „Silvije Strahimir Kranjčević" iz Bačkog Brega i HKUPD „Mostonga" iz Bača. Na koncu, program je svojom svirkom i pjesmom začinio pučki guslar iz KUD-a „Rudine".

zavitni dan2010-uzvaniciPoslije priredbe, za sudionike i uzvanike priređena je večera uz svirku tamburaškog sastava KUDH „Bodrog" u prostorijama mjesnog Doma kulture. Predsjednica „Bodroga" Marija Turkalj bila je prezadovoljna odzivom uzvanika i uspjehom manifestacije, rekavši kako su „prepoznali jedni druge kao braću i sestre i jednim prekrasnim druženjem potvrdili svoju snagu i volju za življenjem onih vrednota koje jedan narod i čine narodom".

 

Ne samo za žitelje Bačkog Monoštora, nego i za svakog tko je u ovom selu, biseru Gornjeg Podunavlja rođen, a živi bilo gdje u svijetu, 13. listopad je osobit dan. Na taj dan 1944. godine ovo podunavsko mjesto izbjeglo je Božjom providnošću veliki pogrom. Naime, partizansko-ruski generali predvidjeli su u Monoštoru zaustavljanje njemačkih snaga u povlačenju, kako bi popunili zalihe hrane i vode. Bilo je posve izgledno sravnjivanje sela sa zemljom od strane savezničkog topništva, kako bi se uništilo što više žive sile i tehnike njemačke vojske. Seljani, koji su za tu nakanu doznali, nisu izbjegli, nego su se u noći 12./13. svi okupili u crkvi Sv. Petra i Pavla. Župnik Matiša Zvekanović zaiskao je od Boga i Gospe pomoć za selo. U ponoć je u mraku služena sv. misa Prečistom Srcu Marijinu. Sutradan, 13. listopada, na dan zadnjeg ukazanja Gospe u Fatimi, njemačke snage su kroz selo prošle bez zaustavljanja. Sve se smirilo, saveznički stožer je odustao od granatiranja Bačkog Monoštora i opasnost je uklonjena. U znak zahvalnosti, Monoštorci su se zavjetovali da će svake godine 13. listopada točno u podne svetom misom zahvaljivati Bogu i Gospi za spasenje. Svjetovnu proslavu Zavitnoga dana organizira Kulturno-umjetničko društvo Hrvata „Bodrog".

 

Tekst: Ivan Andrašić