Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Sredstva s natječaja za sufinanciranje aktivnosti hrvatskih kulturnih udruga koji je u drugom dijelu 2011. godine raspisalo Hrvatsko nacionalno vijeće, stavljena su na raspolaganje potpisivanjem ugovora u prostorijama HNV-a upriličenim 22. studenoga. Sredstva nisu dostatna za cjelokupno djelovanje udruga, ali će u svakom slučaju pomoći njihov rad, kažu čelnici udruga.

Od približno pedeset udruga koliko ih postoji, za sredstva s natječaja prijavilo se 39 i svakoj su odobrena sredstva, u mogućnosti koje je dopuštao proračun natječaja od milijun dinara.

Sredstva koja su dobivena na netom završenom natječaju bit će iskorištena za operativne troškove, kaže predsjednik Hrvatske likovne udruge „Cro Art" Josip Horvat.

„To je dovoljno za slikarski materijal kolonije koju planiramo održati. Njezin naslov je 'Panon' i okupit će po tri slikara iz tri okolne zemlje - Hrvatske, Srbije i Mađarske. Svima je poznato kakvo je materijalno stanje u našoj zemlji i nastojimo se snaći s onim što dobijemo. Za preostala potrebna sredstva obraćamo se sponzorima, prijavljujemo se i na druge natječaje, a računamo i na same ljubitelje likovne umjetnosti."

Bez obzira na samu količinu dobivenog novca, natječaj ipak pomaže udrugama, mišljenja je član Organizacijskog odbora Festivala bunjevački pisama Vojislav Temunović.

„Sredstva su ograničena, ali su dostatna za početne troškove organiziranja same manifestacije kao i za sam rad udruge. Nemamo nikoga tko je profesionalno zaposlen i takvih izdataka nemamo i svi to radimo iz ljubavi. Imamo nekoliko honorarnih suradnika koji rade s djecom u orkestru i to je sve."

Prilikom odlučivanja o dodjeli sredstava, Hrvatsko nacionalno vijeće nastojalo je prije svega da sve udruge dobiju novac, ali iz toga slijedi da nisu svi mogli dobiti koliko su tražili, kaže predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić.

„Vodili smo se procjenom članova Odbora za kulturu, članova Izvršnog odbora i samih vijećnika. To su ljudi koji su angažirani u ovom području i veoma dobro poznaju kulturnu scenu. O iznesenim prijedlozima se glasovalo, čime je stvorena konačna lista raspodjele sredstava."

Jedan broj udruga koje imaju bogatu tradiciju, fundus nošnji, glazbala i brojno članstvo, svakako imaju veće ambicije u pogledu svojih aktivnosti. To onda znači da su te aktivnosti skuplje od onih koje ostvaruju manje ili mlađe kulturne udruge, koje se ne smiju zaobići, ističe Sarić Lukendić.

potpisivanje ugovora hnv2011-2„Mislim da je upravo u tome srž problema - poduprijeti financijski one koji će svojim kulturnim sadržajima doista dati kvalitetu, ali istodobno veoma uskratiti sredstva malim ili nedavno osnovanim kulturnim udrugama koje, zbog činjenice da nemaju iza sebe kulturnu tradiciju nisu niti u mogućnosti natjecati se na ravnopravan način s onima koji to rade već desetljećima. Stoga moramo naći rješenje prihvatljivo za sve."

S jedne strane treba poticati daljnje osnivanje udruga i učlanjivanje mlađih naraštaja, a s druge je neophodno održati aktivnosti koje dugo postoje i postale su tradicija i predstavljale nas sve ove godine u javnosti, i upravo je tu težina u odlučivanju o potpori, navodi Lukendić.

Na raspodjelu sredstava bilo je i primjedbi na posljednjoj sjednici Vijeća, i upravo je ta rasprava pridonijela iniciranju teme o utvrđivanju kriterija za dodjelu sredstava o kojoj će biti riječi na predstojećem redovitom skupu udruga početkom prosinca, dodaje Lukendić.

Natječajna sredstva za rad kulturnih udruga ove su godine iznosila dva milijuna dinara, a taj je novac zainteresiranim udrugama podijeljen u proljetnom i jesenskom natječaju.

Tekst: Siniša Jurić
Fotografije:Siniša Jurić i Hrvatska riječ

Zavičajno društvo Ličana „Sinac" iz Zagreba gostovalo je 19. studenoga u Tavankutu, gdje se po prvi puta u ovome mjestu, ali i općenito u Vojvodini, predstavilo svojom izvedbom ličkih pjesama i plesova. Članovi ZD-a „Sinac" odazvali su se pozivu Hrvatskoga kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec" iz Tavankuta s namjerom prikaza na koji način čuvaju baštinu i ljubav prema Sincu, Gackoj, Lici i Hrvatskoj - zapravo ljubav prema svomu narodu kroz očuvanje sinčernske čakavice, kojom vješto izvode pjesme uz tamburašku pratnju.

U mjesnoj školi u Tavankutu gosti su izveli čakavske pjesme, ličke narodne plesove, potom igrokaz na starohrvatskoj čakavici, kojim je na duhovit način prikazano kako je nekada izgledao jedan „sajmeni dan" u ličkom mjestu Otočac, te posebno za ovu prigodu i dvije pjesme za domaćine - „Hej, salaši na sjeveru Bačke" i „Tavankute, moje selo malo".

Zavičajno društvo „Sinac"najstarije je društvo Ličana u Zagrebu, osnovano 1979. godine. Osnovali su ga Sinčerani, otišavši iz svoga zavičaja „trbuhom za kruhom" u Zagreb, navodi predsjednik društva Ivan Bogdanić:

„Iz naše postojbine ljudi su se raselili po cijelome svijetu, a stjecajem okolnosti iz Sinca ih je najviše došlo upravo u Zagreb. Tako smo osnovali ovo društvo, u sklopu kojega smo od samoga početka djelovali na očuvanju kulturnih vrijednosti našega kraja, jer je Sinac bio važna kulturna točka naše ličke postojbine. U našem društvu imamo i Bunjevaca, čiji su preci ostali u Lici i koji, kao i ovdašnji Bunjevci, govore ikavicom."

sinac u tavankutu2

Društvo njeguje izvorni tradicijski izričaj ličkog folklora, s posebnim osvrtom na tradicijsku baštinu mjesta Sinac, koje se smjestilo na izvorima rijeke Gacke u Lici. Zavičajno društvo također nastoji pomagati kulturnim institucijama područja iz kojega potječu, te poticati osnivanje novih kulturno-umjetničkih društava na području Like, kako bi sačuvali kulturno naslijeđe svoga zavičaja od zaborava.

Članovi ZD-a „Sinac", osim na kulturnom, žele svomu kraju pomoći i na gospodarskom planu. Naime, iza bogatog i plodnog razdoblja za gospodarstvo i kulturu, u Sincu su kroz povijest uslijedili dani smanjenih gospodarskih mogućnosti, a time i iseljavanja stanovništva i osiromašivanja kulturnih dobara, ističe Ivan Bogdanić:

„Želimo da Lika malo zaživi, s obzirom da je tonula sve donedavno. Odlaskom Ličana u svijet, zapuštene su velike površine obradivog poljoprivrednog zemljišta i tako su danas veliki resursi tamo ostali neiskorišteni. Stoga nastojimo financijski pomoći pojedincima i institucijama u našem kraju, kako u području kulture, tako i što se tiče gospodarstva, kako se mladi ne bi više iseljavali iz Like."

Društvo svojim pjesmama i izričajem daje velik doprinos u glazbenom i plesnom obogaćivanju ličkog melosa, koji predstavlja gostujući na brojnim smotrama folklora diljem Hrvatske, a njihove nastupe imala je priliku vidjeti i publika u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, te Mađarskoj.

sinac u tavankutu3U društvu djeluje folklorno-dramska sekcija, pjevački zbor i tamburaška sekcija pod vodstvom Anamarije Bogdanić Vlašić, a trenutačno je 40-ak aktivnih članova, među kojima se, osim Ličana, nalaze i Slavonci i Zagorci koji žele sudjelovati u očuvanju ličke kulturne baštine. Članovi su različite dobi - od školaraca do umirovljenika što, kako ističu u društvu, daje posebnu draž, jer stariji se vraćaju u mladost i novim naraštajima prenose ljubav i znanje, a mladi uče, unose živost i jednakim žarom vole zavičaj svojih djedova i očeva.

Gosti iz Zagreba također su sudjelovali na svetoj misi u župnoj crkvi u Tavankutu, održanoj sljedećeg dana za sve pokojne članove HKPD-a „Matija Gubec". Tamburaškom izvedbom duhovnih pjesama i narodnom nošnjom ličkoga kraja, Sinčerani su uljepšali misno slavlje, a potom su, zajedno s domaćinima, posjetili vječna počivališta pokojnih Gupčevih članova koji su za života dali značajan doprinos očuvanju kulturnog identiteta bačkih, bunjevačkih Hrvata.

Tekst: Marija Matković
Fotografije: HKPD „Matija Gubec"

Projekt „Noć kazališta" jednodnevna je manifestacija posvećena scenskim i izvedbenim umjetnostima koja se održava svake godine, treće subote u studenome. Pokraj niza već gotovih predstava, „Noć kazališta" svoj program širi i na gostovanja međunarodnih koprodukcija, razmjene predstava, čitanja i uprizorenja tekstova suvremenih europskih autora, okrugle stolove i susrete s izravnim uključenjima putem interneta. Ove je godine šest zemalja preuzelo organizaciju „Noći kazališta „, to su: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Austrija, Slovačka, Crna Gora i Srbija.

Ovogodišnja manifestacija „Noć kazališta" održala se u 27 gradova diljem Hrvatske i u 70 institucija, a 119 predstava pogledalo je 40 tisuća posjetitelja.

U okviru ove manifestacije u Vinkovcima je u Gradskom kazalištu 19. studenoga, publiku komedijom „Oporuka" oduševila dramska sekcija HKUD-a „Vladimir Nazor" iz Sombora. Predstavu je po motivima opere Giacoma Puccinija napisao Vanča Kljaković, a adaptirao Ivica Janjić. Radnja komedije smještena je u Slavoniji, a događa se sedamdesetih godina prošloga stoljeća. U predstavi je na komičan način prikazana ljudska pohlepa za ostavštinom pokojnika, a rađena je pod redateljskom palicom Marije Šeremešić. Svoju izvrsnu glumu i ovoga puta su pokazali Zvonimir Lukač, Jolika Raič, Klara Oberman, Ivica Pekanović i drugi. U prostorijama Hrvatske matice iseljenika u Vinkovcima upriličen je okrugli stol, gdje je predsjednik ovoga društva Mata Matarić predstavio 75 godina rada HKUD-a „Vladimir Nazor" iz Sombora.

Organizator ovogodišnje manifestacije u Vinkovcima bila je Hrvatska matica iseljenika - podružnica Vukovar, ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima i Gradsko kazalište „Joza Ivakić" iz Vinkovaca.

Izvedeno je pet predstava za djecu, a pokraj Somboraca, predstavu za odrasle „Modna revija Mice Trofrtaljke" izvelo je kazalište „Mika Živković" iz Retkovca.

lemesani u noci kazalista 2011Jedan od gradova u kojem se također održavao program „Noći kazališta" je i Beli Manastir. HBKUD „Lemeš" iz Svetozara Miletića je bio pozvan gostovati na ovoj manifestaciji. Po preporuci predsjednika HKUD-a „Vladimir Nazor" iz Sombora Mate Matarića ukazana je čast dramskome odjelu HBKUD-a „Lemeš" da gostuje s predstavom „Stipanova princeza".

U „Noći kazališta" u Belom Manastiru posjetitelji su uživali u predstavi i dobro se zabavili. Dvorana Gradskog kazališta je bila popunjena do posljednjega mjesta, a publika je s oduševljenjem pratila program, te burnim pljeskom i smijehom nesebično nagradila glumce. Bila je to noć opuštanja, zabave i razmjene iskustava dviju skupina - Gradskog kazališta iz Belog Manastira i Lemešana. Tijekom večeri razgovaralo se o dojmovima s predstave i aktivnostima rada dviju skupina. Razmijenjeni su darovi i, naravno, razgovaralo se o uzvratnom posjetu.

Tekst i fotografije: Lucia Tošaki i Zlatko Gorjanac

Izložbeni prostor prizemlja Otvorenoga sveučilišta u Subotici od 14. do 21. studenoga bio je rezerviran za jesensku skupnu izložbu slika likovnog odjela HKC-a „Bunjevačko kolo", otvorenu na prigodnoj svečanosti 14. studenoga 2011. Izloženo je bilo pedeset dva djela u izvedbi trideset i jednog autora.

Prema uvodnim riječima voditeljice likovne sekcije Nedeljke Šarčević, ovaj jesenski skupni postav predstavlja presjek razine kvalitete stvaralaštva, rada i iskustva svakog pojedinca, stjecanog tijekom cijele godine na mnogim likovnim druženjima i kolonijama.

„Ali, tu kod jesenske izložbe svaki naš član ima priliku pustiti mašti na volju i prema svojoj inspiraciji i kreativnosti uraditi neko novo djelo i putem ove izložbe ga prezentirati javnosti", kaže Nedeljka Šarčević.

Izložbu je otvorio zamjenik glavne urednice Hrvatske riječi, književnik Zvonko Sarić obraćajući se prigodnim riječima nazočnoj publici.

„Raduje svako otvorenje izložbe u našem gradu, jer su izložene slike uvijek pokazatelj stvaralačkog duha i dijela duhovnosti grada Subotice. I ova, skupna, jesenska izložba članova likovnog odjela Hrvatskog kulturnog centra 'Bunjevačko kolo' pokazatelj je i aktualnog duha vremena, djelić na kulturnoj mapi ovoga grada. Likovni odjel Hrvatskog kulturnog centra 'Bunjevačko kolo' radi u cilju promidžbe likovnog stvaralaštva, koje se promovira kroz niz likovnih izložbi. Poznate su nam proljetne i jesenske izložbe članova ovoga odjela, koje imaju skupni karakter, a odjel organizira i samostalne izložbe svojih članova, kao i likovnu koloniju 'Bunarić'. Treba istaknuti i sudjelovanje članova likovnog odjela Hrvatskog kulturnog centra na međunarodnim kolonijama, gdje se promiče interkulturni dijalog, te dijalog različitih umjetničkih izričaja", rekao je Sarić.

Prije službenog otvorenja izložbe Sarić je pročitao nekoliko odabranih stihova subotičkog pjesnika Mirka Kopunovića, a za glazbeni dio svečanog otvorenja pobrinula se glazbenica Nela Skenderović.

Nakon otvorenja posjetitelji su se družili s članovima likovnog odjela na prigodnom domjenku, pa smo iskoristili prigodu i upitali neke od njih za dojmove.

Divna Lulić-Jovčić, slikarica iz Subotice:„Četiri godine sam članica likovnog odjela HKC-a 'Bunjevačko kolo' i slikanje je, uz pisanje poezije, moja velika ljubav. Na ovoj izložbi prezentirala sam sliku s tematikom žene kao vječitog nadahnuća i konja kao moje dugogodišnje inspiracije".

Alojzije Kujundžić, slikar iz Subotice:„Kao jedan od osnivača ovoga odjela aktivan sam u njemu još od 1987. godine, sudjelujući u brojnim likovnim aktivnostima kakva je i ova jesenska skupna izložba. Ovoga puta izlažem mrtvu prirodu, iako sam grafičar i najčešće radim portrete, a sada sam sebi dopustio malo lutanja po pastelu, jer ga volim i uvijek je izazovan".

Izvor: Hrvatska riječ

Kulturno prosvjetna zajednica Hrvata „Šokadija" započela je obilježavanje prvog desetljeća svojega postojanja. Pomalo neobično, ali igrom kalendara dva mjeseca prije desete obljetnice osnivanja Zajednice održana je jubilarna, deseta kultna manifestacija „Šokadije", „Šokačko veče 2011.". Po riječima osnivača i prvog predsjednika Mate Zeca, temelji ove manifestacije postavljeni su još 2001. godine u sklopu „Grožđebala" OKUD-a „Ivo Lola Ribar".

„Već tada je jedna skupina članova „Lole" riješila ne dopustiti nasilno mijenjanje, koje bi vremenom dovelo i do cjelovitog gašenje tradicija sonćanskih Šokaca, pa smo organizirali zasebnu večer u kojoj smo pokazali svo bogatstvo naših starinskih običaja. Nakon donošenja Zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina uslijedile su aktivnosti koje su dovele do rascjepa u OKUD-u i formiranja nove udruge s nacionalnom odrednicom. U samom mjestu bilo je puno otpora od pojedinih struktura. Ljudi, nažalost u većini oni koji su trebali preuzeti liderske pozicije, jednostavno se nisu mirili ni sa statusom nacionalne manjine, a pogotovu s formiranjem institucije s jasno profiliranom nacionalnom odrednicom. Nakon ovih deset godina sa zadovoljstvom mogu konstatirati kako smo odabrali jedini ispravan put.", kaže Zec.

sokacko vece 2011-2-mOvogodišnja manifestacija započela je 18. studenog, otvaranjem izložbe slika nastalih na dosadašnjih pet likovnih kolonija u organizaciji  „Šokadije". Izložbu je u prostorijama sonćanske knjižnice otvorio sadašnji predsjednik „Šokadije" prof. Zvonko Tadijan, u nazočnosti nekoliko sudionika ovogodišnje kolonije, među kojima su bili i Somborci Stipan Kovač i Milorad Rađenović - Đene.

U večernjim satima organizirana je manifestacija u sklopu zajedničkog projekta „Šokci i baština" institucija kulture podunavskih Šokaca „Veče tamburice i ikavice". Manifestacijom šokačke pisme, svirke tamburaša i stihove na ikavici članovi društava iz Berega, Monoštora, Sombora, Sonte, Bača, Vajske i Plavne predstavili su posjetiteljima u velikoj dvorani Doma kulture, ali i konzumentima programa na hrvatskom jeziku RTV 2 i radijske emisije „Zvuci bačke ravnice" bogatstvo tradicije svojih mjesta.

sokacko vece 2011-3-mSredišnja svečanost održana je 19. studenog. U nazočnosti generalne konzulice subotičkog konzulata Republike Hrvatske Ljerke Alajbeg, predsjednika OO DS-a Apatin Gorana Orlića, predsjednika MO DS-a Sonta Veljka Bačića, te predsjednika Savjeta i tajnika MZ Sonta Igora Jakšića i Renate Kuruc održana je večer folklora i običaja, uz proglašenje i javno čitanje najljepše pjesme pisane šokačkom ikavicom.

„Ovo je četvrta godina izbora najlipše pisme pisane šokačkom ikavicom, a osobito me veseli stalan rast broja prijavljenih autora. Više od toga veseli me što su se ove godine, po prvi put, pojavile i mlade snage, pa je, tako, pobjednica dvadeset četverogodišnja Anita Đipanov iz Bačkog Monoštora. Tako se ponavlja pravilo da je samo mladost naša budućnost. Nadam se da će iduće godine biti još više autora, a isto tako i da ćemo uspjeti izdati Zbornik pjesama prvih pet godina Lipe riči", rekao je idejni tvorac i realizator ovog literarnog projekta Ivan Andrašić.

Pobjedničku pjesmu „Stvaranje slova" knjigama je nagradila NIU „Hrvatska riječ", a pročitala autorica.

sokacko vece 2011-4-mDesetu obljetnicu slavljenici su obilježili cjelovečernjim programom. Prisutne je pozdravila i večer folklora otvorila konzulica Ljerka Alajbeg. Često prekidani pljeskom, na pozornici su se smjenjivali folklorci, tamburaši i glumci. Već samim svojim izlaskom, najmlađi članovi folklorne sekcije, poglavito učenici prvog razreda osnovne škole, a potom i skupina starije djece, dobro su zagrijali dlanove gledatelja. Gromkim pljeskom pozdravljene su i glumice Ivana i Ljiljana Tadijan, Maja Andrašić i Agata Rižanji, za interpretaciju uloga u „Šokadijinim" nagrađivanim dramama, a nostalgične uzdahe i na koncu dug i buran pljesak izazvao je prikaz običaja odvođenja mlade.

Pjevačke numere Tomislava Jakšića i tamburaškog sastava „Šokadije" bile su novi atak na emocije gledatelja, a udarna točka programa, podugačak splet šokačkih pjesama i igara, izveden na profesionalnoj razini, nagrađen je frenetičnim pljeskom i pravim ovacijama. Program je ležerno, s blagom dozom onog jetkog, starog šokačkog humora, vodio predsjednik „Šokadije" prof. Zvonko Tadijan.

sokacko vece 2011-5-m

Tekst i fotografije: Ivan Andrašić

Pojedine temeljne postavke kvantne fizike, kao i druge napredne znanstvene teorije, koje su stoljećima kasnije otkrivane i dokazivane, a neke još uvijek ne mogu dokazati, osmislio je i predočio, nitko drugi, već Ruđer Bošković, hrvatski znanstvenik iz 18. stoljeća. Ove su činjenice predočene tijekom predavanja koje je 18. studenog u čitaonici subotičke Gradske knjižnice održao prof. dr. Stipe Kutleša. Ono je nosilo naslov „Ruđer Bošković - izazov i današnjoj suvremenosti".

Predavanje je održano u povodu obilježavanja 300 godina od rođenja velikog hrvatskog znanstvenika i filozofa, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Subotici i Gradske knjižnice.

Niska znanstvena razina društva u razdoblju u kojem je Ruđer Bošković živio kao i ondašnji način razmišljanja, prouzročili su da se spomenuta značajna znanstvena promišljanja utemelje na filozofiji, stoga je on jedinstvena poveznica dviju, u načelu, nespojivih krajnosti - filozofije i znanosti.

Njegovu je znanost nemoguće odvojiti od filozofije, kaže profesor Stipe Kutleša.

rudjer_boskovic-m„Njegove su ideje potekle iz metafizike, tj. filozofije. Njegova teorija prirodne filozofije ono je što doista nalazimo u suvremenoj fizici mikrosvijeta. O Boškoviću se često govori kao o preteči nekih novijih teorija poput Teorije relativnosti, Kvantne ili Teorije kvarkova. Do ideja koje su danas najaktualnije u znanosti, Bošković je davno došao, dakako na sasvim drukčiji način i bez ikakvih pomagala i pokusa, jer u to doba to nije bilo na raspolaganju. Stvorio je spekulativno-filozofsku teoriju iz koje je izveo i danas aktualne zaključke i zato se u današnje vrijeme više cijeni nego u svoje doba."

Ruđer Bošković je, među ostalim, bio prvi koji je tvrdio da tijela nemaju iste dimenzije kada stoje ili kada se kreću. To je stoljeće i pol kasnije dokazao Albert Einstein svojom Teorijom relativnosti.

Bošković je sam rekao da je „dosljednim umovanjem" došao do rezultata koji su i njemu samom bili čudni, ali i njegovim suvremenicima. Dakako, bez mogućnosti dokazivanja ovih teorija, one su lako bile odbacivane, kaže prof. Kutleša.

„Njegove teorije tada nisu bile prihvaćene. Bile su kritizirane kao nemoguće i besmislene. Tek kasnije, nakon skoro dva stoljeća, znanost je, i to je doista čudno, pokazala da njegova, primjerice krivulja sila, nevjerojatno precizno odgovara onome što se danas može vidjeti u mikro svijetu, nuklearnoj fizici i tomu slično."

predavanje o r. boskovicu-publikaZa Boškovića se tvrdi da je podrijetlom i Hrvat, ali i Srbin, osim što su ga kao svojega prihvatili i Talijani, i Francuzi, kao uostalom i cijeli ondašnji svijet. Prof. Stipe Kutleša za program Uredništva na hrvatskom Radio Subotice iznosi sljedeće:

„Ističem da postoji dokument u kojem se navodi da je Bošković, izjašnjavajući se o jeziku kojim govori, rekao da je to 'lingua croatica'. U to vrijeme općeprihvaćeno je bilo da je jezik dubrovačkog kraja bio ilirski. Iz raspoloživih dokumenata vidi se da Ruđer Bošković nikada sebe nije dovodio u relaciju sa srpskim narodom."

Osim znanošću i filozofijom, Ruđer Bošković se bavio i diplomacijom, poezijom i prozom, ali je bio i svećenik isusovačkog reda. Ubraja se među najistaknutije svjetske znanstvenike svoga vremena. Rođen je 1711. godine u Dubrovniku.

Spomenik velikom hrvatskom geniju podigao je on sam, s više od 75 knjiga kapitalnih radova iz matematike, mehanike, astronomije, optike, filozofije i književnosti. Ipak, Bošković je ljudska djela smatrao trošnim i prolaznim, a najveći užitak je osjećao u pomaganju bližnjim i potrebitim. Njegovim imenom nazvana su razna društva, edicije, ulice i trgovi, institucije, a među ostalim i Institut za nuklearnu fiziku u Zagrebu.

Tekst: Siniša Jurić
Fotografije: Siniša Jurić i Hrvatska riječ

Hrvatsko društvo za pomoć učenicima „Bela Gabrić" organiziralo je 19. studenog 2011. godine u prostorijama Društva, besplatni Asertivni trening - trening komunikacijskih vještina i samopouzdanja u kojem je sudjelovalo 12 studenata i starijih srednjoškolaca. Upravo ovoj skupini prilagodila je Marija Skala, voditeljica treninga, program čiji je opći cilj bio razvijanje veće osjetljivosti za druge ljude i razvijanje komunikacijskih i socijalnih vještina.

Polaznici su naučili prepoznati različite stilove komuniciranja, kao što su pasivni, agresivni i asertivni. Za razliku od već poznatih načina komuniciranja, pasivnog i agresivnog, asertivni stil komunikacije podrazumijeva komunikaciju na otvoren, iskren i socijalno prihvatljiv način, uz uvažavanje prava drugih ljudi. Putem praktičnih primjera, individualnih i grupnih vježbi, polaznici su učili kako mogu postati svjesni svojih prava i prava drugih ljudi, kako zastupati sebe i svoje interese, a da istodobno ne narušavaju prava drugih ljudi. Oni su učili kako koristiti svoja prava, a da se zbog toga ne osjećaju nelagodno, već naprotiv, da steknu više samopouzdanja u zastupanju sebe u različitim situacijama u životu. Također, kroz vježbe učili su kako prepoznati neka ranija iskrivljena uvjerenja kod sebe i kod drugih ljudi, kako im se suprotstaviti i kako izgraditi jedan racionalniji pristup u komunikaciji.

asertivni trening2011-2„Naša udruga želi dati svoj doprinos u izgradnji kvalitetnijeg društva, a to znači pružati mogućnost usavršavanja. Zahvalni smo Mariji Skala, njezinom dragovoljnom vođenju cjelodnevnog seminara koji su naši članovi izvrsno prihvatili. Pripremila je odlične materijale, atmosfera je bila vrlo radna, za sve nas i zabavna, ali ponajprije korisna", kaže predsjednik Društva Petar Gaković.

Dražen Petrekanić, član Upravnog odbora Društva, veoma je zadovoljan ovim treningom, iako već ima iskustva u sličnim tečajevima, ali je ovoga puta na zanimljiv način upoznao „komunikacijske sposobnosti i prijedloge kako se ponašati u različitim situacijama, kako na poslovnom planu, tako i u različitim životnim prilikama, kako reagirati, smiriti strasti sa sugovornikom, izvući najbolje iz svega", te se nada ovakvim seminarima i u predstojećem razdoblju.

„Moje iskustvo s ovakvim oblikom seminara, tj. treninga nije baš bogato te sam prezadovoljna što sam mogla prisustvovati ovom asertivnom treningu. Voditeljica je bila izvrsna jer je sve sudionike uključila u aktivnosti samog programa. Prvi put se susrećem s terminom asertivne komunikacije koja je od izuzetnog značaja ne samo za nas mlađe koji smo bili sudionici ovog treninga već i za širu populaciju budući da se znanje stečeno na seminaru može koristiti u svakodnevnim situacijama. Naučili smo da je važno izreći svoje mišljenje, osjećaje, pri tom prihvatiti odgovornost kada se to ne svidi drugima, ali s druge strane ne povrijediti ni onu drugu osobu s kojom smo možda u konfliktu", istaknula je sudionica treninga Marija Jaramazović.

asertivni trening2011-3

Najmlađi sudionik, Ivan Kovač, priznaje kako je trening pomalo naporan, ali i veoma koristan.

„Svi prisutni bili su dobro raspoloženi, uz šalu i na vrlo zabavan način naučio sam ono što će mi koristiti u životu", rekao je Ivan.

Uz stručno vodstvo voditeljice Marije Skala, trening je ostvario svoju svrhu te će, po planovima HDPU „Bela Gabrić", ovakvi treninzi biti organizirani i za druge zainteresirane mlade ljude.

Tekst i fotografije: Katarina Čeliković

U okviru programa Mjesec hrvatske knjige 15. studenoga 2011. godine u osječkoj Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici predstavljena su dva izdanja Hrvatskog akademskog društva iz Subotice - „Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca" i knjiga „Osvajanje slobode: Hrvati u Vojvodini deset godina nakon listopadskog prevrata 2000." Tomislava Žigmanova.

Prof. Josip Vrbošić je istaknuo kako je „Osvajanje slobode..." važna knjiga za Hrvate s one strane Dunava, ali i za sve Hrvate ma gdje živjeli. Pozicija Hrvata u Vojvodini itekako je važna za hrvatsko-srpske odnose koji bi trebali biti u dobrom suodnosu jedino ukoliko se pokuša nivelirati položaj srpske manjine u Hrvatskoj s položajem hrvatske manjine u Srbiji. Tako posloženi oni jesu i bit će mostovi među našim narodima, kazao je Vrbošić.

predstavljanje had-osijek2011-2Prof. Stanislav Marijanović je, izrazivši zadovoljstvo knjigama u nakladi HAD-a, podsjetio na povijest veza Hrvata u matici s Hrvatima na području Vojvodine i spomenuo nekolicinu hrvatskih intelektualaca, od nadbiskupa Maksimilijana Vrhovca, koji je Hrvate nastanjivao u Banatu, pa do Petra Matije Katančića, koji je u svojim djelima pratio nastanjivanje Hrvata u Bačkoj i ukazivao na njihovu autohtonost. Spomenuo je i dr. Josipa Andrića, koji je skladao više od 700 kompozicija i autor je opere „Dužijanca", što je općepoznata samobitnost Hrvata.

Marijanović je spomenuo i druge hrvatske intelektualce, a među inima i književnike Petka Vojnića Purčara i Jasnu Melvinger, koji su, kako je dodao, svojim stvaralaštvom zadužili hrvatsku zajednicu.

O projektu Leksikona ovom je prigodom govorio njegov glavni urednik dr. Slaven Bačić, a o svojoj najnovijoj knjizi „Osvajanje slobode..." govorio je Tomislav Žigmanov.

Tekst i fotografija: Slavko Žebić