Pozovite » (+381) (0)24 535-533

radio subotica program na hrvatskom jezikuNakon privatizacije, Javno poduzeće Radio Subotica koje je bilo na usluzi svojim slušateljima gotovo pet desetljeća, emitirajući programe na srpskom i mađarskom, a u posljednjih 18 godina i na hrvatskom jeziku, u listopadu 2016. godine dobilo je novog vlasnika – poduzeće VTV ComNet. Uz nepromijenjeni naziv i frekvenciju, shema programa je bitno izmijenjena pa tako veći dio čini glazba, a od 5. srpnja slušatelji su, među ostalim, u prilici čuti program na hrvatskom jeziku u produkciji Hrvatske udruge novinara Cro news, čiji je glavni i odgovorni urednik Branimir Kuntić.

Duzijanca u zedniku sl.1Nakon duhovne obnove uoči proslave Dužijance, u nedjelju, 9. srpnja, započela je sveta misa – zahvalnica Bogu za ovogodišnje plodove zemlje. U prepunoj crkvi sv. Marka misu je predvodio vlč. Dražen Dulić uz koncelebraciju domaćina župe vlč. Željka Šipeka i vlč. Miroslava Orčića. Čast da ove godine budu bandaš i bandašica u Žedniku pripala je Davoru Pandžiću i Tatjani Poljaković, uz pratnju malog bandaša i bandašice Luke Dózsai i Martine Vukov.

Duzijanca bajmak sl.3Svečanom misom zahvalnicom u crkvi sv. Petra i Pavla u Bajmaku proslavljena je 9. srpnja 2017. Dužijanca u ovome mjestu. Nositelji bajmačke zahvale Bogu za žetvu i novi kruh bili su bandaš Željko Vari, bandašica Emina Mihaljević te mali bandaš Filip Šindrić i mala bandašica Dora Gabrić. Svetu je misu predvodio mons. dr. Andrija Anišić, uz koncelebraciju župnika vlč. Zsolta Bendea.

etno kamp plavna sl.1Djeca iz Subotice i okolnih naselja jako dobro znaju za Etno kamp Hrvatske čitaonice, koji će ove godine biti održan jubilarni, 10. put, a sreću i zadovoljstvo sudjelovati na ovom kampu, prošloga su tjedna imala djeca iz Plavne, za koju je on organiziran prvi put. Njih oko 25-ero okupilo se od 6. do 8. srpnja, na prvom Etno kampu u Plavni, koji su zajednički organizirali Hrvatska čitaonica Subotica i Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo Matoš.

kiparska radionica u somboruU Hrvatskom domu u Somboru u tijeku je kiparska radionica koju pohađa petnaestak polaznika, koji uz stručno vodstvo stječu početnička znanja rada s glinom, uče rad na grnčarskom kotaču i pečenje u grnčarskoj peći. Jedna od sudionica ove radionice je i Slavica Periškić, koja se do sada oprobala u slikanju na staklu, slikanju na svili, a rad s glinom za nju je jedan novi izazov.

filmska radionica tavankutNa Etno salašu Balažević od 18. do 28. lipnja 2017. održana je filmska radionica „Kad se male ruke slože“, koju je organizirala Udruga za audiovizualno stvaralaštvo Artizana iz Zagreba u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem, Osnovnom školom Matija Gubec i istoimenim Hrvatskim kulturno-prosvjetnim društvom iz Tavankuta, te Inovativnom mrežom iz Subotice. Tijekom 10 dana radionicu je pohađalo 16 učenika, koji nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku (od čega, 15 učenika od V. do VIII. razreda i jedan srednjoškolac), po osmero iz Tavankuta i Subotice. Njihovi predavači bili su redatelji Branko Ištvančić iz Zagreba (rodom iz Tavankuta) i Zoltán Siflis iz Subotice, kao mentori za dokumentarni film, redateljica iz Zagreba Irena Škorić, kao mentorica za kratki igrani film, te montažeri Miklós Farkas iz Subotice i Mario Vuković iz Zagreba.

Anica BalazevicGalerija Prve kolonije naive u tehnici slame i mjesni HKPD Matija Gubec organizirali su samostalnu izložbu Anice Balažević. Izložba je priređena povodom 25 godina od smrti te tavankutske slamarke. Prikazano je njezinih šesnaest radova koji se nalaze u privatnome vlasništvu, te u zbirci HKPD-a Matija Gubec. „Zašto je ova izložba važna za tavankutsko slamarstvo? Zato što je važno sagledati vlastite temelje i početke, upoznati stvaralaštvo protagonista ovog likovnog izraza, među kojima je i Anica Balažević. Njezine su slike svjedočanstvo jednog prošlog vremena, kako spram tematike tako i spram tehnike izvedbe, a predstavljaju jedan od stupnjeva u razvitku slamarstva u Tavankutu općenito“, kaže povjesničarka umjetnosti i predsjednica Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame Ljubica Vuković-Dulić.

Bereska nosnja nekad i sad sl.1Nošnja je obilježje svakog naroda, svake subetničke skupine. Ona se prva pokazuje i prikazuje. Ona se ljubomorno čuva kao onaj posljednji trag tog nacionalnog obilježja. Čak i onda kada izađe iz svakidašnje uporabe, nošnja se ljubomorno čuva u starim škrinjama, predaje novim generacijama kao najveće blago uz podrazumijevajuću obvezu brige o njoj. Tako svoju nošnju ljubomorno čuvaju i Berežani i s ponosom ističu da je njihova nošnja oduševila i austrougarskog cara Franju Josipa, koji je, kažu, kupio nekoliko kompleta nošnji koje se i danas čuvaju u Beču.