Pozovite » (+381) (0)24 535-533

8. saziv kolonije Stipan SabicMeđunarodna umjetnička kolonija nazvana imenom Stipana Šabića, likovnog pedagoga i slikara, bila je od 20. do 25. kolovoza 2018. godine ishodište, u svom osmom sazivu, likovnim stvarateljima iz zemlje i inozemstva. Ove godine okupila je dvanaest akademskih slikara, a to su: Ernő Palkó iz Rumunjske, Zvezdana Jembrih, Ana Jakić Divković, Ana Divković i Nina Horvat iz Hrvatske, Jakov Bararon iz Austrije, Ankica Karačić iz Njemačke, Mustafa Faljić, Enis-Bato Hasandžiković i Almedina Cifrić iz Bosne i Hercegovine te Ana Fafulić i Larisa Đurić iz Srbije. Iako nisu bili prisutni, svoje su radove poslali Dubravko Mokrović i Ivica Mareković iz Hrvatske i Andrea Balló iz Mađarske, što ih također čini sudionicima kolonije.

etnokamp u PlavniDrugi interkulturalni Etnokamp u Plavni, koji je održan od 22. do 24. kolovoza 2018. godine, okupio je 35 djece, većinom iz Plavne, a njih desetak iz susjedne Vajske. Kako su svi oni kroz ova tri dana uživali u igri, druženju, raznim radionicmaa ne trebam niti govoriti. Smijeha i radosti nije nedostajalo, a kao najbolji rekvizit pokazala se krpenjača. Tijekom trajanja Etnokampa, djeca su imala dan kravate, kada su naučili o povijesti kravate, te su je naučili vezati, a nosili su ih s ponosom i na završnoj priredbi. Na završnoj priredbi koja je održana u petak, 24. kolovoza, u Domu kulture u Plavni pohvalili su se i svojim dekupaž uradcima, torbama koje su pravili od starih majica, teglicama, te pjesmom i plesom koji su svladali za ovo kratko vrijeme. Istoga dana posjetio ih je i Hrcko, te ih počastio tortama i sokićem.

Dužijanca u Zagrebu sl.1„Naša je zagrebačka prvostolnica danas iznimno lijepa. Ponajprije zbog ljepote slavlja dana Gospodnjega, otajstva Uskrsnuća kojega smo po vjeri i Božjoj ljubavi mi dionici. No, tu ljepotu proširuje današnja proslava Dužijance u Zagrebu. Ona nam je darovana po prisutnosti vjernika, bunjevačkih Hrvata koji nam dolaze sa sjevera Bačke, iz raznih vojvođanskih mjesta gdje žive Hrvati. S nama su Šokci iz Podunavlja i Srijema, u istome zahvaljivanju Bogu. U snazi euharistijske povezanosti svima vam prenosim molitveno zajedništvo i blizinu našega nadbiskupa Josipa Bozanića s posebnom čestitkom predvoditelju ovoga hodočašća, biskupu subotičkomu mons. dr. Ivanu Pénzesu koji slavi 50. obljetnicu svećeništva“, rekao je na početku misnoga slavlja Dužijance u Zagrebu pomoćni zagrebački biskup mons. Ivan Šaško koji je i predvodio euharistijsko slavlje.

Dužijanca izložba u Zagrebu sl.1U sklopu manifestacije Dužijanca u Zagrebu, 18. kolovoza u Etnografskom muzeju otvorena je izložba Bunjevačko veliko ruvo. Izložbu je otvorila savjetnica predsjednice Hrvatske, zadužena za društvene djelatnosti i mlade Renata Margaretić Urlić koja je između ostaloga poručila mladima da gdje god u svijetu bili pronose i njeguju svoj identitet, te čuvaju svoju baštinu. Otvorenju je prisustvovao i savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak, koji je u svom govoru rekao kako je Središnji državni ured učinio sve što je mogao kako bi Zagrepčani mogli vidjeti samo jedan mali dio onoga što se može vidjeti svake godine u Subotici na Dužijanci. Nazočili su i izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Jasmina Tomašić, te narodni zastupnik u Skupštini Srbije, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.

blagdan velike gospe PlavnaZahvaljujući mjesnom HKUPD-u Matoš, u Plavni se uspješno čuva običaj gosponoša vezan za blagdan Velike Gospe. Tim povodom i ove godine su tri mlade Plavanjke obukle šokačku nošnju staru oko 100 godina te nosile Gospin kip na blagdanskoj misi koju je predvodio župnik Josip Štefković.

izlozba olaska cipkaGrad Olaš (Kiskunhalas) u južnoj Mađarskoj smatra se gradom čipke. Za to je zaslužna olaška čipka poznata diljem svijeta, poput one venecijanske ili briselske. Subotičani se s ovom jedinstvenom i prefinjenom rukotvorinom mogu upoznati zahvaljući izložbi Čudo Olaša: čipka koja se do kraja rujna može pogledati u subotičkom Gradskom muzeju.
Olaška čipka nastala je 1902. godine, zahvaljujući pokretaču mađarske domaće radionosti i mjesnom profesoru crtanja Árpádu Dékányu i krojačici Máriji Markovits koja je njegove nacrte izradila te kasnije razradila ovu tehniku. Već svojom prvom pojavom čipka iz ovog mađarskog grada postigla je uspjeh u svijetu. Između dvaju svjetskih ratova osvojila je nagrade na preko dvadeset međunarodnih izložaba. Po riječima stručnjaka, ova čipka spaja u sebi narodne ukrase, motive secesije i bogatstvo kompozicija.

Manda JakšićIma li stvaralaštvo potencijal da stvaratelja izvuče iz teških životnih situacija, da razvedri misli, podigne skrhano tijelo i izliječi ga od rana koje život zadaje? Na to pitanje tražio sam, nenadano, odgovor od Mande Jakšić, rođene Miloš, koja izrađuje slike u jedinstvenoj tehnici vune. Ova Sonćanka, rođena prije skoro osamdeset godina, imala je još jednu sestru i petero braće. Prije 48 godina s mužem Jerkom došla je u Novi Sad, a ubrzo se nastanila u Petrovaradinu, gdje još uvijek živi.

Duzijanca 2018 sl.3Središnja proslava Dužijance 2018. godine održana je u nedjelju, 12. kolovoza, a kako nalaže stoljetna tradicija, započela je u crkvi sv. Roka u Subotici koja je kolijevka Dužijance, gdje je još 1911. godine prvi puta slavljena. Svečani blagoslov ovogodišnjem bandašu Marku Križanoviću i bandašici Mariji Piuković, kao i svima nazočnima podijelio je mons. dr. Andrija Anišić, župnik spomenute župe i predsjednik Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca. Uslijedila je povorka do subotičke katedrale sv. Terezije Avilske gdje je održano svečano euharistijsko slavlje koje je predvodio subotički biskup mons. dr. Ivan Pénzes uz koncelebraciju katedralnog župnika mons. Stjepana Beretića i svećenike Subotičke biskupije, đakone i bogoslove. U svečanoj procesiji u crkvu su ušli, pored predvoditelja žetvenih svečanosti, i bandaši i bandašice iz okolnih mjesta koji su također prinijeli svoje krune, te mali bandaš Marijan Rukavina i mala bandašica Kristina Šarčević.