Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Cro art Likovna kolonija Bunarić 2017Oko 15 članova likovnog odjela HKC-a Bunjevačko kolo skupa s oko 20 gostiju – slikara iz Hrvatske, Mađarske i Srbije, stvorilo je 80-ak radova na XXI. međunarodnoj likovnoj koloniji Bunarić 2017. održanoj od 17. do 19. kolovoza, u prostorijama spomenutog centra. Saziv je i ove godine napravio mješovit sastav sudionika – akademskih slikara, slikara amatera, likovnih pedagoga, kojima su glavni motivi na slikama bili oni koji obilježavaju ove prostore i Dužijancu, u sklopu koje se i održava kolonija. Bile su zastupljene sve tehnike – od pastela, akvarela do ulja odnosno akrila na platnu, rekla je prigodom zatvaranja u subotu Josipa Križanović, slikarica i članica Organizacijskog odbora Likovne kolonije Bunarić 2017., te dodala kako se poslije svake kolonije slike žiriraju, pravi se katalog i održava izložba u jesen sljedeće godine.

Pletenka Bitola sl.1Proteklih mjesec dana na ljetnoj sceni Kulturno-obrazovnog centra Šiđani su imali priliku uživati u različitim kulturnim sadržajima. Osim velikog broja lica s estrade, lokalnih grupa, večeri su bile rezervirane i za predstavljanja rada kulturno-umjetničkih društava koja djeluju na području šidske općine. Jedna od večeri proteklog tjedna bila je rezervirana za program Hrvatskog kulturnog društva Šid. U cjelovečernjem programu ova je udruga predstavila svoj rad izvedbom nekoliko koreografija i kompozicija članova folklorne i tamburaške skupine. Zajedno s njima predstavio se i folklorni ansambl Pletenka iz Bitole, čiji su članovi tri dana bili gosti hrvatske udruge iz Šida. Te večeri posjetitelji su imali prilike uživati u nesvakidašnjem spoju hrvatske i makedonske skladbe i plesova. Plod ovog susreta je uspostavljanje uspješne suradnje, a dogovoreno je da će već iduće godine Šiđani biti gosti folklorne manifestacije međunarodnog karaktera Ilindenski deni u Bitoli.

Branko MareticNa ovogodišnjoj manifestaciji Šidsko kulturno ljeto, osim gostiju folklornog ansambla Pletenka iz Bitole, koji su se publici predstavili zajedno s Hrvatskim kulturnim društvom Šid, gost je bio predsjednik HKC-a Marko Marulić iz Bitole dr. Branko Maretić. Bila je to prilika da se u razgovoru s njim upoznamo sa životom Hrvata u Makedoniji, s njihovim kulturnim djelovanjima, suradnji s kulturno-umjetničkim društvima ostalih nacionalnih zajednica i suradnji s državnim institucijama.

HKD Vladimir Nazor StanišićHrvatsko kulturno društvo Vladimir Nazor iz Stanišića raspisalo je Natječaj za najlipšu pismu na ikavici hrvatskih pjesnika koji žive ili su rođeni u Srbiji. Svaki pjesnik može sudjelovati s jednom pjesmom po vlastitom izboru pisanoj na hercegovačkoj, dalmatinskoj, ličkoj, bosanskoj, šokačkoj ili bunjevačkoj ikavici.
Pjesmu dostaviti na e-mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na adresu Društva.

Ivan Budimcevic hodocasce sl.2Put svetog Jakova je hodočasnički put dug oko 800 kilometara, koji vodi u grad Santiago de Compostela (Španjolska), u čijoj se katedrali nalazi grob svetog Jakova. Svake godine preko 100.000 vjernika, avanturista i istraživača prelazi ovaj put pješice ali i na biciklu, magarcu ili konju. Postoji nekoliko ruta ovog puta ali su najpoznatije francuska, španjolska i portugalska ruta. UNESCO je 1985. godine proglasio stari dio grada Santiago de Compostela svjetskom kulturnom baštinom, a 1993. godine španjolski i francuski dio Puta svetog Jakova UNESCO-vom svjetskom kulturnom baštinom.

Titus MackovicSecesijska arhitektura Subotice može se podijeliti na dva segmenta – arhitektonsku produkciju inspiriranu mađarskom varijantom secesije (tzv. mađarski nacionalni stil) te na objekte pročišćenog oblikovanja koji upućuju na bečke izvore. Mađarska varijanta stila svakako dominira subotičkim urbanim pejzažom zahvaljujući remek-djelima poput Sinagoge, palače Ferenca Raichle-a i Gradske kuće. Geometrijska varijanta secesijske produkcije, iako slabije zastupljena, također pridonosi ukupnoj slici Subotice koja svoj graditeljski zenit doživljava tijekom razdoblja često nazivanoga Fin de siècle, odnosno krajem 19. i početkom 20. stoljeća, sve do Prvoga svjetskog rata.

sredisnja svecanost Duzijanca 2017 sl.5Proteklog vikenda obilježena je središnja proslava žetvene svečanosti bunjevačkih Hrvata u Subotici i okolici – Dužijanca. Ova, 106. po redu manifestacija Dužijance, koja je započela još u travnju blagoslovom žita na Markovo i potom nastavljena nizom programa, svoj vrhunac doživjela je euharistijskim slavljem u katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske 13. kolovoza. Misnom slavlju prethodio je ispraćaj bandaša Luke Gabrića i bandašice Ane Ivanković Radak iz kolijevke Dužijance, crkve sv. Roka gdje je bandaškom paru te svim ostalim seoskim bandašima i bandašicama kao i najlipčim pratiocima bandaškog para blagoslov podijelio mons. dr. Andrija Anišić, župnik ove župe i predsjednik Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca – udruge koja je i organizator ove manifestacije.

Lazo Vojnic HajdukCentralna svečanost Dužijance 2017. održana je u Subotici. Ova tradicionalna svetkovina održava se i u okolnim naseljima Subotice kao izraz zahvalnosti Bogu za dobar rod žita. Manifestaciju je organizirala Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca s čijim smo dopredsjednikom Lazom Vojnićem Hajdukom, koji sljedeće godine bilježi pola stoljeća direktnog rada u organiziranju i sudjelovanju u Dužijanci, razgovarali o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti ove svečanosti.