Pozovite » (+381) (0)24 535-533

U najstarijoj subotičkoj matičnoj knjizi krštenih koju je 1. prosinca 1687. godine počeo voditi fra Barholomeus (Bartolomej, što je redovničko ime franjevca Bariše – Bartula Benjovića) već na prvoj strani ovog zavičajno i, uopće, povijesno izuzetno važnog dokumenta nailazimo na prezime Sučić (Szuczich). Dana 5. prosinca je krštena Marta (Martha), kći Marka Jurića i Marte Sučić, kumovao je Matija Kulić.

VI tambura instrumental festivalaŠestu godina zaredom, festival nastao u suradnji jedne udruge iz Srbije (subotička HGU Festival bunjevački pisama) i jedne glazbene škole u Hrvatskoj (Glazbena škola Požega), pridonosi glazbenom razvoju, ali i povezivanju mladih tamburaša iz ovih dviju država. Riječ je o Tambura instrumental festivalu koji je natjecateljskog karaktera i koji se održava bijenalno u Požegi i Subotici. Ove godine festival je održan u Subotici (25. i 26. ožujka 2019.), u svečanoj dvorani ovdašnje Muzičke škole. Ukupno je okupio oko stotinu tamburaša iz 18 glazbenih škola iz Srbije (Subotice, Sombora, Ade, Bečeja, Pančeva, Kule, Apatina, istureni odjel Sonta, i Novog Sada) te Hrvatske (Požege, Slavonskog Broda, Virovitice, Zaboka, Sesveta, Siska, Osijeka, Zagreba – Podsused i Vukovara).

 

Foto: facebook stranica HGU Festival bunjevački pisama

srijemska rapsodijaU prostorijama Hrvatske čitaonice Fischer u Surčinu je prošloga tjedna predstavljen prvijenac literarne sekcije ove udruge, zbirka pjesama Srijemska rapsodija. U knjizi su zastupljeni poezija te aforizmi ukupno sedmero autora, članova Fischerove literarne sekcije, čije su teme šarolike: od ljubavi, rođendana, Srijema kao inspiracije…
Urednice knjige su Katica Naglić, Irena Obradović i Marija Brzić, koje su se pobrinule i za izgled naslovnice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Foto: facebook stranica Rkt Župa presvetog Trojstva Surčin

Skupstina UBHKupovina njive u Đurđinu, formiranje liste Velikani Dužijance, izložba novošivenog starog bunjevačkog ruva, Milenijsko fotografiranje – neki su od brojnih planova Udruženja bunjevačkih Hrvata Dužijanca iznesenih na njegovoj redovitoj sjednici Skupštine, održanoj u 25. ožujka 2019. godine u sjedištu Udruge – vjeronaučanoj dvorani župe sv. Roka u Subotici. Osim programa rada za ovu godinu, ovom je prigodom, među ostalim, predstavljeno izvješće o radu u 2018. te obavljen prijam novih članova.

 

 

 

 

Foto: facebook stranica UBH Dužijanca

Jelacic logoGodišnja skupština HKPD-a Jelačić održana je 23. ožujka 2019. godine u dvorani Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Petrovaradinu. Bila je to prigoda da se članovi Društva (sudjelovalo je njih pedesetak) osvrnu na prošlogodišnji rad, te da utvrde planove za tekuću godinu, koji su, po riječima predsjednika udruge Petra Pifata, vrlo dinamični.

Križevi pored puta su materijalna ali i duhovna baština. Govore nam puno o prošlom vremenu, a njihov izgled danas, govori o nama. Kada je u pitanju Ruma, povijesni podatci govore da je u tom gradu 1836. godine bilo devet javnih križeva i jedan javni kip u čast svetog Ivana Nepomuka u Ulici sv. Ivana uz kapelicu koja je bila uzidana uz ogradu župske porte. Danas ih je očuvano svega šest. Jedan se nalazi ispred crkve i sazidan je 1748. godine u vrijeme kada je građena crkva. Drugi obnovljeni križ se nalazi na Bregu (dijelu Rume gdje većinom žive Hrvati), dva su izmještena i smještena u porti crkve. Samo jedan od njih u svom prvobitnom obliku danas se nalazi na svom izvornom mjestu, ruiniran i podbočen da ne padne. Smješten je na Pavlovačkom putu uz cestu prema Vrdniku i čeka svoju obnovu.

kolutski krizGreda na gredi. Okomita na uspravnoj. Jednostavnost križa toliko plijeni da je to gotovo nemoguće sakriti. Nije mu potrebno ništa osim dvije grede. No kada se one spoje, nastaje predmet koji na čudesan način i trajno povezuje sramotu i slavu. Obrise takve sudbine doživio je kolutski križ, koji se nalazi usred ravne južne granice bereškoga atara. Kada dolazite u Bereg iz toga pravca, s lijeve (zapadne) strane vam pogled puca prema bereškoj ljepotici, crkvi Sv. Mihovila arkanđela, dok na desnoj (istočnoj) vidite Berešku šumu. Pokraj samog puta nalazi se jednostavan križ, pobijen u tlo. Nema korpusa, a ni limeni luk koji spaja tri kraja koja se pružaju prema prostranstvima okolice nije više tu. Otkinut čeka svoju obnovu.

100 godina sumske kraljiceFranjo Štefanović (1879. – 1924.), petrovaradinski skladatelj, vjerojatno nije znao da sklada prvu operu na svijetu u kojoj će glumiti djeca kada je započinjao skladati jedno od svojih najpoznatijih djela. Rođen u poznatoj i velikoj petrovaradinskoj obitelji u ovom mjestu, u današnjoj Reljkovićevoj 18, cijenjeni učitelj i potonji upravitelj petrovaradinske škole, veliki je dio svojega otvorenog duha i svojeg glazbenog i pedagoškoga znanja posvetio djeci, u kojima je tražio i nalazio nadahnuće, posebice kada su znali odgovarati na njegove zahtjeve u stalnom uvježbavanju dječje glazbe koju je skladao i s njima izvodio.