Pozovite » (+381) (0)24 535-533

lazar cvijinHrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo osnovan je 18. siječnja 1970. godine u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici pod imenom HKUD Bunjevačko kolo. Toj prvoj osnivačkoj skupštini nazočilo je čak 354 člana. Bila je to nakon 1956. godine prva, a u sljedećih dvadesetak godina i jedina kulturna udruga Hrvata u Subotici. Već nakon nekoliko godina HKUD Bunjevačko kolo doživjelo je brojna politička previranja, veliki broj članstva je isključen zbog optužbi za nacionalizam, a iz imena je na dirigiranoj skupštini Društva (24. lipnja 1973.) izbrisan pridjev „hrvatsko”. Bez obzira na političku strukturu, u Društvu se i tada čuvala tradicija Hrvata-Bunjevaca. Uz nekoliko prethodnih pokušaja, Društvu je na skupštini, koja je održana 18. lipnja 1995. godine vraćen pridjev „hrvatski”, a ono je preustrojeno u Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo

skola folkloraKOPRIVNICA – Zimska škola hrvatskoga folklora u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, 26. po redu, održana je od 3. do 12. siječnja u Koprivnici. Škola je osmišljena kao vid stručnog usavršavanja za voditelje folklornih i tamburaških skupina te učenja sviranja na tradicijskim instrumentima, a polaznici su iz hrvatske dijaspore i same Hrvatske. Školu je pohađalo više od 120 polaznika, među kojima i predstavnici hrvatskih KUD-ova iz Vojvodine/Srbije: Senka Horvat i Zdenko Ivanković iz HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice, Ana Hodak iz HKD-a Šid iz Šida i Nenad Temunović iz HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice. Horvat i Hodak bile su u sekciji plesova, Temunović u sekciji za tamburaše a Ivanković u sekciji tradicijskih glazbala. Na programu su bile pjesme, plesovi i glazba Panonskog područja, a među ostalim izučavali su se i plesovi bunjevačkih Hrvata iz Srbije. 

Izvor: Hrvatska riječ

katica naglic knjigaU nakladi Hrvatske čitaonice Fischer iz Surčina prije Božića je objavljena knjiga Božićni običaji Hrvata u Surčinu, Novim Banovcima i Novom Slankamenu čija je autorica predsjednica ove udruge Katica Naglić. Knjiga je nastala kao dio terenskog istraživanja, najprije božićnih običaja u Srijemu, a potom i običaja Hrvata u Banatu koje je provodio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u okviru kolegija Prakse terenskog istraživanja studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Milane Černelić, a u koje se uključila i autorica knjige. Kako navodi autorica, cilj njenog ispitivanja i zapisivanja običaja jest da se oni sačuvaju od zaborava jer generacija koja ih je u potpunosti živjela, koja ih se sjeća i koja ih sada djelomično živi, polako nestaje. Osim običaja u Surčinu, u knjizi su obuhvaćeni i običaji u Starim Banovcima i Novom Slankamenu jer su to mjesta koja prema njenim riječima nisu obuhvaćena istraživanjima običaja Hrvata u Srijemu. Iako su male, duhovno su povezane zajednice, s kojima su Surčinci i rodbinski povezani.

kraljci u rumiHKPD Matija Gubec iz Rume nastoji očuvati svoje običaje koji se u Rumi na Brijegu prakticiraju desetljećima. U povodu blagdana Tri kralja mladi Brežani kraljci su 11. siječnja 2020. godine organizirali igranku u prostorijama Društva koja je jedna od najposjećenijih u ovoj hrvatskoj udruzi.

Dom Hrvata u RumiSada je i službeno Hrvatski dom (Dom JNA) u Rumi postao vlasništvo Općine Ruma. Predsjednik te Općine Slađan Mančić i ravnatelj Republičke direkcije za imovinu Jovan Vorkapić uz prisustvo državnog tajnika u Ministarstvu obrane Bojana Jocića, potpisali su 26. prosinca ugovor o kupovini ovog objekta. Početna cijena objekta je bila 760.000 eura i ona je prema riječima predsjednika rumske općine prepolovljena na nešto više od 328.000 eura. Prvu ratu od osam milijuna dinara Općina je uplatila odmah, dok će ostatak biti isplaćen u četiri godišnje rate. Za prvu fazu adaptacije, konzervacije i restauracije objekta koja se planira na proljeće, osigurano je 30 milijuna dinara. Prema obećanjima čelnika lokalne samouprave, jednoj od najljepših građevina u Rumi, koja godinama stoji ruinirana će biti vraćen stari sjaj i ona će biti dom svih građana Rume.

feljton bunjevacko kolo 1Kao što je pokazano u prethodnom dijelu ovoga feljtona, poslijeratne godine donijele su Hrvatima u Subotici i drugim dijelovima Vojvodine i Srbije mogućnost okupljanja oko kulturnih ciljeva i to pod krovom predratnih društava i ustanova, od kojih je najreprezentativnije Hrvatsko kulturno društvo, te novoosnovanih ustanova – Hrvatske riječi, Hrvatskog narodnog kazališta itd. Međutim, sloboda djelovanja pod hrvatskim imenom bila je samo privid kulturne i nacionalne emancipacije Hrvata-Bunjevaca. Naime, u isto vrijeme komunističke vlasti su provodile mjere koje su negirale ne samo prijeratne kulturne i gospodarske rezultate Hrvata-Bunjevaca nego i poslijeratne. Dio hrvatskih intelektualaca, pod dojmom patnje svojih sunarodnjaka pritisnutih agrarnom reformom i brisanja hrvatskog identiteta Subotice i njene okolice, poput Balinta Vujkova, odustao je od daljnjeg javnog nastupanja u korist ideja socijalizma i komunizma i počeo istupati u korist nasušnih kulturnih potreba Hrvata-Bunjevaca: očuvanja hrvatskog jezika u subotičkim osnovnim i srednjim školama 1953. 
Poslije bezuspješnog pokušaja da podrede hrvatske intelektualce svojim ciljevima, komunističke vlasti su im ne samo otežale upliv u kulturne tokove grada nego i osujetile njihovo udruživanje (kroz ukidanje postojećih ili sprječavanje osnutka novih društava). Drugim riječima, kulturna politika komunističkih vlasti nije dovela do kohezije hrvatske intelektualne elite nego naprotiv, do njenog razbijanja. U promijenjenim okolnostima predratni hrvatski intelektualci su djelovali uglavnom neovisno jedni o drugima. Joso Šokčić i Matija Evetović bezuspješno su pokušali ostvariti svoje historiografske zamisli. Šokčić je htio objaviti monografiju o preporoditelju Bunjevaca-Hrvata Ambroziju Šarčeviću, a Evetović svoju Kulturnu povijest bačkih Hrvata.

kruzokKoncem prošle godine u okviru Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo s radom je počeo Književno-teatarski kružok (KTK), kojeg čine negdašnji članovi dječje dramske sekcije Kola kao i oni koji svojim kreativnim razmišljanjima i idejama žele ponuditi nove, suvremene sadržaje za ovdašnju kulturnu, osobito kazališnu scenu, s ciljem njezinog oplemenjivanja i obogaćivanja. Voditeljica Kružoka je profesorica književnosti Nevena Mlinko, a svojim prvim nastupom publici će se predstaviti sutra (subota, 18. prosinca 2020. godine), u okviru obilježavanja 50. obljetnice postojanja HKC-a Bunjevačko kolo.   

raygovori dan ivana antunovica„Svi smo pozvani biti sveti, ali na tome putu ne možemo sami, nego nam treba pomoć"

Katoličko društvo Ivan Antunović i ove godine organizira Dane biskupa Ivana Antunovića, te je tako 10. siječnja 2020. godine u Pastoralnom centru Augustinianum u Subotici održan XXVIII. Razgovor. Ovogodišnja tema Put odgoja za zrelu kršćansku duhovnost okupila je lijepi broj vjernika laika, kao i svećenika, a predavanje na spomenutu temu iznijela je gošća, profesorica s Hrvatskog katoličkog sveučilišta – Odjela za komunikologiju dr. sc. Snježana Mališa.