Pozovite » (+381) (0)24 535-533

PaulinumBiskupijska klasična gimnazija i sjemenište (kolegij) Paulinum obavještava zainteresirane učenike o drugom roku upisa u školu.

duzijanca u djurdjinu sl.1Svečanim euharistijskim slavljem u nedjelju, 6. kolovoza 2017., proslavljena je Dužijanca u Đurđinu. Nositelji ovogodišnje zahvale Bogu za žetvu i novi kruh bili su bandaš Damir Milodanović, bandašica Nevena Orčić, mali bandaš Andrej Orčić te mala bandašica Dunja Milanković. U crkvi sv. Josipa Radnika misu je predvodio svećenik iz Hrvatske, vlč. Ivan Benaković uz koncelebraciju župnika crkve sv. Rok iz Subotice i predsjednika Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca mons. dr. Andriju Anišića, žedničkog župnika crkve sv. Marka Evanđelista vlč. Željka Šipeka i svećenika domaćina vlč. Dražena Dulića. Misno slavlje uzveličao je Katedralni zbor Albe Vidaković.

duzijanca u mirgesu sl.1Dužijanca u Mirgešu proslavljena je u nedjelju, 7. kolovoza 2017., misom zahvalnicom u Domu kulture. Predvoditelj euharistijskog slavlja bio je župnik subotičke župe sv. Rok i predsjednik Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca mons. dr. Andrija Anišić, a koncelebrirao je župnik župe Srca Isusovog iz Tavankuta vlč. Franjo Ivanković.

Intervju Viktorija SimonViktorija Šimon Vuletić je istaknuta subotička kulturna djelatnica. Etnologinja-antropologinja po obrazovanju, od 2000. radila je kao etnolog u Gradskom muzeju u Subotici, gdje objavljuje stručni rad „Dossier: Kentaur – Identitet ljudi u multietničkim porodicama u Subotici“, te priređuje i organizira autorske izložbe „Istočna Afrika u doba Oskara Vojnića i suvremenika“ i „Kava kava i betel“ iz zaostavštine Oskara Vojnića. Od 2011. do nedavno bila je direktorica subotičkog Art kina „Aleksandar Lifka“, a njezino razrješenje s te dužnosti popraćeno je skupštinskom i javnom polemikom. Književne, stručne i polemičke tekstove objavljivala je u subotičkoj periodici (Rukovet, Subotičke novine, Museion...). Suosnivačica je Umjetničke radionice Medijala. Bavi se i prevođenjem s mađarskog i engleskog jezika.

Andrija Anisic portretU posljednje 24 godine druga nedjelja u kolovozu u znaku je proslave središnje žetvene svečanosti bunjevačkih Hrvata – Dužijance. Prije toga, svetkovina završetka žetve svake se godine proslavljala 15. kolovoza, na Veliku Gospu. Iza nas je veliki broj raznovrsnih događaja koji se priređuju u okviru ove svetkovine, čija je središnja proslava u nedjelju, 13. kolovoza. Prava je prigoda, u susret Dužijanci koja se slavi 106 godina, podsjetiti se kako je sve počelo, a pravi sugovornik na tu temu zasigurno je mons. dr. Andrija Anišić, župnik župe sv. Roka u Subotici, u čijoj je crkvi održana prva Dužijanca.

hkpd jelacic u istri sl.2Na životnom putu Mate Balote (1898. – 1963.), hrvatskoga književnika, akademika, ekonomista, profesora i novinara, a nadasve domoljuba i borca za očuvanje kulturnoga i teritorijalnoga identiteta hrvatskoga naroda u rodnoj mu Istri, zasigurno se morao naći i Novi Sad (vjerojatno i Petrovaradin) preko kojih je ovaj velikan, odlazeći za Suboticu ili se vraćajući iz nje, putovao.

Gubec Ruma logoKada je osnovano Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec u Rumi, ono tada nije nosilo naziv koje danas ima. Prvobitan naziv je bio Hrvatska ratarska čitaonica, osnovana prije Prvog svjetskog rata, 1903. Taj naziv, Čitaonica, se u svakodnevnom govoru Briježana (Hrvata koji najvećim dijelom žive u dijelu Rume koji se naziva Brijeg) zadržao do današnjih dana. U vremenu kada je Društvo osnovano, tadašnji članovi okupljali su se u prostorijama Društva kako bi tu nešto i pročitali, kako bi uzeli neku knjigu na čitanje i kako bi se educirali i obrazovali, počeli učiti svirati i glumiti.

Titus MackovicTitus Mačković (Subotica, 20. srpnja1851. – Subotica, 15. rujna1919.) rođen je u Subotici u uglednoj familiji subotičkog odvjetnika Benedeka Mačkovića, majke Marije rođ. Vasas. Pohađao je subotičku gimnaziju, a školovanje dovršava u Budimu. Mačković 1869. godine odlazi na studij u Zürich, na tamošnju Politehniku (Politechnikum), gdje je upravo tih godina predavao veliki autoritet i zagovornik neorenesansne arhitekture Gottfried Semper što će biti vrlo značajno za Mačkovićev arhitektonski izričaj. Studije Mačković nastavlja u Aachenu, a potom i u Beču, no, nije ih dovršio. Međutim, stječe solidno obrazovanje i na osnovu položenih ispita uspješno postaje „ženjerom“, te po povratku u Suboticu 1874. godine otvara svoj projektni ured.