Pozovite » (+381) (0)24 535-533

sastanak u plavniU subotu, 6. svibnja, održan je prvi sastanak povjerenstva za nagradu „Antun Gustav Matoš“ za najbolju knjigu poezije vojvođanskih Hrvata objavljenu 2014., 2015. i 2016. godine. Trijenalnu nagradu za najbolju knjigu poezije „Antun Gustav Matoš“ utemeljio je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u cilju pospješivanja sustavnoga pristupa valorizaciji aktualne književne produkcije među Hrvatima u Vojvodini. Za nju se natječu knjige pjesnika Hrvata iz Vojvodine, bez obzira na mjesto gdje žive, koje su objavljene na hrvatskom jeziku ili na nekom od njegovih dijalekata. Uzimaju se u obzir isključivo autorska poetska djela iz recentne književne produkcije, objavljena tijekom tri kalendarske godine koje prethode godini dodjele nagrade.

ruza tumbasAmaterska slikarica Ruža Tumbas (Subotica, 1929.) ove godine obilježava šezdeset godina od prve službene izložbe kao i sedamdeset godina bavljenja slikarstvom. Tim povodom u ponedjeljak, 8. svibnja, u galeriji Otvorenog sveučilišta u Subotici otvorena je njezina izložba. Tumbas je jedna od rijetkih živućih subotičkih slikara-amatera starijeg naraštaja. Poznata je po lirskim motivima salaša i bačkih krajolika koji čine većinu njezinog opusa. Njezine slike odišu tihom i nenametljivom lirikom, na njima obično nema ljudi, nitko ne remeti spokoj i tišinu prirode, ali zato vidimo djela ljudskih ruku, salaše i ceste suživljene s prirodom iz koje su i nastali.

moj nenadicNenadić. Salaši uz cestu Gakovo – Sombor. Razvučeni nekoliko kilometara, u nekoliko redi uz ovu cestu, pa i negdašnju prugu. I dok je cesta sve prometnija, pruga već godinama zarasta u korov i još samo starije mještane podsjeća kako su nekada u grad u školu putovali vlakom, koji je kroz Nenadić prolazio nekoliko puta na dan. Povijesni podaci kažu da je u XIX. stoljeću ovo salaško naselje zabilježeno kao naselje bunjevačkih Hrvata, koji bez obzira na doseljavanja kojih je bilo kako poslije Drugog svjetskog rata, tako i nakon raspada negdašnje države i dalje čine većinu stanovništva. Nenadić salaši bili su nekada jedno od najvećih uporišta Radićevog HSS-a. Hrvati iz ovih salaša uvijek su bili vezani uz Hrvatski dom i hrvatsku udrugu, a tako je i danas i Nenadićani su najaktivniji, kako u članstvu udruge tako i u njenom vodstvu.

prica o krizevimaKriževi u atarima, kraj cesta, na raskrižjima, odraz su vjere i pobožnosti naroda i podizali su ih pojedinci u znak zahvale Bogu. I dok se imena onih koji su ih podizali na nekima još daju iščitati, imena graditelja uglavnom su ostala nepoznata. Ali oni su i dalje prepoznatljiv motiv bačke ravnice, bunjevačkih salaša, šokačkih sela. Neki su se srušili i pod teretom vremena i nebrige, ali većina i dalje postoji. Postoji kao svjedodžba pobožnosti hrvatskog naroda, koji je i na ovakav način iskazivao svoju privrženost vjeri. Jedno od takvih mjesta je Monoštor.

bogatstvo razlicitostiOsnovna škola Matija Gubec iz Tavankuta organizirala je od 27. do 29. travnja V. međunarodni nagradni literarni, novinarski i likovni natječaj Bogatstvo različitosti za učenike osnovnih i srednjih škola iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije kojim se želi potaknuti djecu na raspravu o temama suživota s drugima i drugačijima, te razvijati solidarnost i povezivanje s vršnjacima iz različitih krajeva. Ove se godine održava peti puta. Nagrađena djeca u dvodnevnom boravku su sudjelovali u nekoliko radionica s djecom vršnjacima iz Tavankuta.

citanjem do zvijezdaEmanuela Bošnjak, učenica 2. f razreda Gimnazije Svetozar Marković iz Subotice osvojila je prvo mjesto na nacionalnoj razini natjecanja Čitanjem do zvijezda u kategoriji multimedijskog uratka. Nakon pilot projekta prošle godine, Gradska knjižnica Subotica se ove školske 2016./17. godine skupa s Hrvatskim nacionalnim vijećem priključila provedbi kviza znanja i kreativnosti Čitanjem do zvijezda i u osnovnim i u srednjim školama gdje se nastava odvija na hrvatskom jeziku. U natjecanju srednjoškolaca sudjelovalo je sedam učenika Gimnazije Svetozar Marković.

vojo sekelj 2U rodnoj Subotici, nakon kratke i teške bolesti, u 72. godini, u četvrtak, 4. svibnja 2017. godine, preminuo je poznati hrvatski književnik, publicist i kulturni djelatnik iz Vojvodine Vojislav Sekelj. Komemoracija u znak sjećanja na velikana pisane riječi bit će održana u petak, 5. svibnja, u Hrvatskom nacionalnom vijeću s početkom u 12 sati. Sprovod će biti istog dana u 15,30 sati iz kapele sv. Ane na Kerskom groblju.

Vojo SHrvatski književnik iz Subotice Vojislav Sekelj pamtit će se kao jedna od najrenomiranijih, najzanimljivijih i najintrigantnijih osoba hrvatske književne scene u Vojvodini s konca XX. i početka XXI. stoljeća. Osim što se, i više nego uspješno, okušao u gotovo svim književnim vrstama – objavio je više od deset vrijednih knjiga pjesama, romana, eseja i književnih kritika, ušavši s pjesmama i proznim djelima u brojne antologije – ujedno je bio i javno angažirani intelektualac: odvažno je, naime, znao dodatno šiljiti svoje oštro pero i spram događaja i pojava iz društvene zbilje, napose o onima prijepornima i devijantnima. Te su ga i takve aktivnosti onda odredile da postane posve raritetna pojava među piscima subotičkoga književnog kruga, napose u dijelu ovdašnjih hrvatskih spisatelja.