Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Iso VelikanovicSrijem, ovo rubno područje mnogih carstava i kraljevstava, dao je mnogo svjetski poznatih velikana. Jedan od takvih je Iso Velikanović (1869. – 1940.), u prvom redu poznat kao najplodniji hrvatski prevoditelj djela svjetske književnosti. Međutim, Velikanović se istaknuo i kao epski pjesnik, komediograf, humoristički pisac i pripovjedač.
Iso Velikanović je rođen 29. ožujka 1869. u Šidu. Poslije završene gimnazije u Vinkovcima, studirao je neko vrijeme filozofiju, a zatim je prešao na medicinu, da bi se na koncu posvetio studiju svjetskih jezika, prevodilačkom i književnom radu. Bio je tajnik Matice hrvatske (1918. do 1922.), član Društva hrvatskih književnika i Novinarskoga društva banovine Hrvatske. Umro je u Zagrebu, u svom stanu na Medvešćaku, 21. kolovoza 1940. poslije duge i teške bolesti.

mladenGalerija Prve kolonije naive u tehnici slame te HKPD Matija Gubec iz Tavankuta organizirali su izložbu slika odabranih iz privatne kolekcije Mladena Poljakovića, koji je ljubav prema umjetnosti naslijedio od oca Matije Poljakovića (1909. – 1973.), poznatog subotičkog dramskog pisca. Izložba je otvorena u subotu, 5. rujna 2020. godine u prostoru tavankutske Galerije. 
Autorica izložbe je Ljubica Vuković-Dulić, povjesničarka umjetnosti i viša kustosica subotičkog Gradskog muzeja. 

zoom tavankutHrvatski sabor kulture iz Zagreba organizirao je prošloga tjedna, od 1. do 4. rujna 2020.  godine online seminar s temom „Tradicijsko pjevanje Bunjevaca iz Subotice i okolice“. Teorijski i praktični dio vodila je diplomirana etnomuzikologinja i profesorica u subotičkoj Muzičkoj školi Tamara Štricki-Seg.

kalendarIako su se, posebno od osnivanja Radio Marije Srbije, realizatori crkvenog medijskog projekta odlučili posvetiti u većoj mjeri radijskom programu (ako se gledaju elektronički mediji), javne televizije su ih, možda zbog svojih zakonskih obveza, potaknule na zajedničko djelovanje i na TV programima. U odgovorima na naše upite o vjerskom programu, oba medijska javna servisa (RTS i RTV) stvari su postavila vrlo široko, navodeći da se različite emisije i programski sadržaji koji su u cjelini ili dijelom posvećeni vjerskim temama, emitiraju u okviru radijskih i televizijskih programa: informativni, obrazovno-znanstveni, kulturno-umjetnički, zabavni. 

mirko„Osnovna djelatnost javnoga medijskog servisa u funkciji je ostvarivanja javnog interesa, a podrazumijeva proizvodnju, kupovinu, obradu i objavljivanje radio, televizijskih i multimedijskih sadržaja, naročito informativnih, obrazovnih, kulturno-umjetničkih, dječjih, zabavnih, sportskih, vjerskih i drugih koji su od javnog interesa za građane, a koji za cilj imaju ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, razmjenu ideja i mišljenja, njegovanje vrijednosti demokratskog društva, unaprjeđivanje političke, spolne, međunacionalne i vjerske tolerancije i razumijevanja, kao i očuvanje nacionalnog identiteta srpskog naroda i nacionalnih manjina, kao i pružanje audio i audio-vizualnih medijskih usluga i objavljivanje elektroničkih izdanja kao usluga od javnog interesa.“ 

stipanSvijet ne počinje i ne završava s nama, stoga je kultura sjećanja važna kako za pojedince tako i za razne forme zajednica (obitelji, gradove, narode...). Da nije korona epidemije, u drugoj polovici kolovoza bio bi održan jubilarni deseti saziv međunarodne umjetničke kolonije Stipan Šabić koju u čast navedenom likovnom pedagogu, slikaru i kulturnom djelatniku iz zajednice vojvođanskih Hrvata organizira Hrvatska likovna udruga Croart iz Subotice. 

surcinNajmlađa hrvatska udruga kulture u Srijemu, Hrvatska čitaonica Fischer iz Surčina proslavila je 29. kolovoza 2020. godine svoju četvrtu obljetnicu. Prigodnim i skromnim kulturno-umjetničkim programom, u skladu s epidemiološkim mjerama, članovi ove kulturne udruge predstavili su publici svoje aktivnosti u proteklih godinu dana. U kulturno-umjetničkom programu predstavili su se tamburaška sekcija, vokalna solistica Janja Šćujac, članovi literarne sekcije sa svojim pjesmama i aforizmima, a gledateljstvo je imalo priliku vidjeti i novi igrokaz literarne sekcije Dogovor kuću gradi.

mat„Kako pamtim, uvik smo u našoj kući imali risare i risaruše iz Monoštora. Bila su dva para risara i risaruša iz obitelji Šeremešić. Vođa risara bio je bandaš, a bandašica njegova žena. Radili su na njivi po cili dan, onako kako su se dogovorili s gazdom. Na njivi se zadnji snop uvik vezo s tri užeta. Tada bi svi iz domaćinove kuće uzeli snop zajedno, dizali ga tri puta i vikali ‘Jezus’. Nakon toga svi su krenili kući. Na čelu kolone bio je bandaš koji je na glavi nosio krunu od ispletenog žita. Krunu il vinac plela je na njivi glavna risaruša”, opisao je u knjizi „Somborske žetvene svečanosti” Dužionicu u Matarićima Đeno Matarić.