Pozovite » (+381) (0)24 535-533

106662622 335483804113562 5397226377313084292 n 001Gradska knjižnica Subotica obogatila je svoj fond za 18 naslova Katoličkog društva Ivan Antunović koje su predsjednik vlč. dr. Ivica Ivanković Radak i tajnica udruge Klara Dulić-Ševčić 4. lipnja 2020. godine uručili ravnatelju subotičke knjižnice prof. Draganu Rokviću i višoj diplomiranoj bibliotekarki Bernadici Ivanković. Donacijom knjiga vlastite naklade nastavljena je dobra suradnja Katoličkog društva Ivan Antunović i Gradske knjižnice Subotica.

untitledNeizostavno područje u okviru Strategije informiranja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji predviđeno za istraživanje i predstavljanje u ovom važnom dokumentu Hrvatskog nacionalnog vijeća, čija je izrada u tijeku, svakako su mediji na hrvatskome, i to tiskani, elektronički i društvene mreže. U cilju dobivanja što realnije slike glede stanja u ovom području izrađeni su namjenski upitnici za sve vrste medija, a rezultati ovog dijela ispitivanja govore u prilog tome da se društvene mreže u odnosu na ostale medije na hrvatskome i u ovdašnjoj hrvatskoj zajednici mnogo više „konzumiraju“ i prate. To se, prije svega, odnosi na Facebook stranice i Facebook grupe s kojima prvenstveno i u najvećoj mjeri raspolažu i koriste ih u svom radu hrvatske institucije, politička stranka, udruge kulture, medijske i ostale udruge, te župe, redovničke, odnosno molitvene zajednice, svjetovni redovi i druge vjerske organizacije u Vojvodini, odnosno Srbiji. Stoga je, nakon feljtona o predstavljanju hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini putem interneta, logičan i opravdan slijed da se na približno sličan način predstavi i njihovo stanje po pitanju korištenja društvenih mreža.

stjepan baricNedavno (20. travnja) navršilo se 75 godina od smrti političara i publicista Stjepana Barića, koji se, budući da je rođen i odrastao u Zemunu, smatra i velikanom zajednice ovdašnjih Hrvata. U nastavku donosimo, uz manje intervencije, tekst kojega je o Bariću priredio Vlatko Rukavina i koji je objavljen u Biografskom leksikonu Hrvata istočnoga Srijema

revijaProšloga tjedna iz tiska je izašao novi broj ilustriranog časopisa Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca. I ovogodišnji, deveti broj Revije svojevrsan je pregled fotografija i tekstova koji spojeni na jednom mjestu donose detaljan prikaz svih manifestacija Dužijance 2019. godine, kao i svih drugih brojnih aktivnosti koje čine Dužijancu prepoznatljivom.

pavkaSonta je jedno od podunavskih sela s nekad dominirajućim postotkom šokačkih Hrvata u strukturi stanovništva. Po popisu od 2002. godine bila je to većina od 59 posto, dok je danas, uslijed više čimbenika koji ne idu u prilog bitisanju hrvatske zajednice na ovim prostorima, taj postotak umanjen. Sigurne pokazatelje koliko, nitko ne može precizno navesti. Sve malobrojniji i sve stariji Šokci iz navedenih mjesta ne posustaju u nakani da, kako god znaju, očuvaju izuzetno bogatu tradiciju svojih predaka. Među njima, na vrlo istaknutom mjestu je pučka pjesnikinja, sedamdesetosmogodišnja Pavka Domić iz Sonte. Ovih dana iz tiska joj je izašla knjiga pjesama, njezin samostalni poetski prvijenac Od srca k srcu.

gubec kraljiceČlanovi folklornog odjela Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec iz Tavankuta dva mjeseca za vrijeme pandemije koronavirusa nisu imali aktivnosti u društvu. Početkom svibnja članovi su se počeli okupljati na pjevačke probe, gdje se iskoristila prilika uvježbavanja kraljičkih pjesama. 

internetU prvom nastavku našeg feljtona o internetskim stranicama hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini (Srbiji) ukazali smo na važnost za život zajednice posjedovanja, od strane pripadnika, cjelovitih uvida u pojedine segmente društvenog života. Istom smo prigodom konstatirali kako tako što ne vrijedi samo za sastavnice iz povijesti, nego, gdjekad i presudno, značajno je imati „potpune preglede prilika i konstelacija u sadašnjosti“. Zašto? Jer se tako šire i snaže prostori za iznalaženje kvalitetnih rješenja za izbave. 

jasna melUz čestitke Jasni Melvinger (26. 5. 1940., Petrovaradin), književnici i jezikoslovki za 80. rođendan, upriličili smo i razgovor o njenom stvaralaštvu.
Jasna Melvinger je gimnaziju i studij južnoslavenskih jezika i jugoslavenske književnosti završila na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, gdje je 1969. magistrirala nakon poslijediplomskih studija i stručnog usavršavanja u Francuskoj. Doktorirala je 1981. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bila je asistentica od 1964. do 1971. na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a djelatnica i ravnateljica novosadskog Kulturnog centra od 1971. do 1976. godine, te glavna i odgovorna urednica Tribine mladih u Novom Sadu. Od 1976. godine, izvanredna, a nakon 1991. i redovita profesorica na osječkoj Pedagoškoj akademiji.