Pozovite » (+381) (0)24 535-533

prica o krizevimaU Beregu, kako u samom selu, tako i u okolnom ataru nekoliko je križeva, koji su zahvalni mještani podizali kroz bezmalo tri stoljeća. Prvi je drveni križ na ulasku u selo, između Koluta i Berega. Podataka o tome kada je taj križ postavljen nema. Ispred crkve Svetog Mihovila križ je podignut 1863. godine. Nedaleko odatle je kip svetog Roka, kojeg su Berežani podigli 1873. godine.

cakovec 1Čitava armija mladih ljudi tvrdi da nije nužno trnje već da su zvijezde lako dostupne uz knjige i čitanje. To su potvrdili još jednom sudjelujući na IX. natjecanju u znanju i kreativnosti simbolično nazvanom Čitanjem do zvijezda koje je osmislila Hrvatska mreža školskih knjižničara. Veoma brzo ovaj pozitivni val raširio se cijelom Hrvatskom, a od prošle godine i Suboticom te naši učenici s radošću sudjeluju u njemu. Prošle godine okušali smo se s jednom ekipom na državnom natjecanju u Čakovcu, a ove godine smo proveli kompletno natjecanje na svim razinama. Nakon niza provjera na školskoj i međuškolskoj razini dobili smo reprezentaciju koja nas je 5. svibnja predstavljala u Čakovcu na nacionalnoj smotri. Nju su sačinjavale učenice OŠ Vladimir Nazor iz Đurđina: Josipa Dulić, Josipa Stantić i Lucija Horvacki u kategoriji kviza znanja, dok je plakat izradila Josipa Horvacki. Njih je pripremala profesorica Marta Vargek.

monostorski djaciOve godine na smotri je sudjelovalo oko 500 učenika, a Monoštorci su kroz literarne i likovne radove, tekstove o nekadašnjim svadbenim običajima, ali i starim fotografijama, predmetima i jelima dočarali nekadašnju šokačku svadbu. „Mlada je bila sprimita u crvene suknje, oplećak, imala je ‘punu glavu’, a između klasova se mećalo čapljino perje. Diver joj je mećo malo novaca u papučicu, da im život bude bogatiji“, dio je prikaza šokačke svadbe koji su za smotru pripremile Sara Horvat, Manuela Balaž i Laura Roža. Za sve one kojima šokačka ikavica nije baš poznata, pripremile su i mali rječnik nepoznatih riječi. Neki su nekadašnje običaje prikazali kroz stihove, drugi su se opet latili crtanja, neki su predano radili na sakupljanju starih fotografija i drugih predmeta.

ususret godisnjici hrvGupčeva lipa je naziv godišnjaka Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec iz Tavankuta. Predstavlja svojevrsnu kroniku Društva, u kojoj se objavljuju vijesti o radu, zatim o kulturnim i vjerskim događanjima, manifestacijama i aktivnostima tijekom godine. Prvi brojevi Gupčeve lipe objavljeni su za 1998. i 1999., obima su 16 stranica, a nakon pauze od 10 godina, nastavio je redovito izlaziti od 2009. Miroljub – tromjesečnik hrvatske kulturne udruge Vladimir Nazor iz Sombora. Počeo je izlaziti 1998. godine, a do sada je objavljeno 80-ak brojeva.

hrvatska rijec 1Na današnji dan prije 15 godina, 8. svibnja 2002. godine, većinom glasova zastupnika Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine usvojena je Odluka o osnutku Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“, što je jedan od najvažnijih događaja u području informiranja na materinjem jeziku u suvremenoj povijesti Hrvata u Vojvodini. Nositelj inicijative za osnutak NIU „Hrvatska riječ“ bilo je Hrvatskom akademsko društvo, a tadašnji zastupnik Hrvatskog narodnog saveza u Skupštini APV-a Kalman Kuntić istu stavlja sredinom 2001. u skupštinsku proceduru i operativno je provodi unutar složenih i, relativno, sporih procedura unutar Skupštine AP Vojvodine.

sastanak u plavniU subotu, 6. svibnja, održan je prvi sastanak povjerenstva za nagradu „Antun Gustav Matoš“ za najbolju knjigu poezije vojvođanskih Hrvata objavljenu 2014., 2015. i 2016. godine. Trijenalnu nagradu za najbolju knjigu poezije „Antun Gustav Matoš“ utemeljio je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u cilju pospješivanja sustavnoga pristupa valorizaciji aktualne književne produkcije među Hrvatima u Vojvodini. Za nju se natječu knjige pjesnika Hrvata iz Vojvodine, bez obzira na mjesto gdje žive, koje su objavljene na hrvatskom jeziku ili na nekom od njegovih dijalekata. Uzimaju se u obzir isključivo autorska poetska djela iz recentne književne produkcije, objavljena tijekom tri kalendarske godine koje prethode godini dodjele nagrade.

ruza tumbasAmaterska slikarica Ruža Tumbas (Subotica, 1929.) ove godine obilježava šezdeset godina od prve službene izložbe kao i sedamdeset godina bavljenja slikarstvom. Tim povodom u ponedjeljak, 8. svibnja, u galeriji Otvorenog sveučilišta u Subotici otvorena je njezina izložba. Tumbas je jedna od rijetkih živućih subotičkih slikara-amatera starijeg naraštaja. Poznata je po lirskim motivima salaša i bačkih krajolika koji čine većinu njezinog opusa. Njezine slike odišu tihom i nenametljivom lirikom, na njima obično nema ljudi, nitko ne remeti spokoj i tišinu prirode, ali zato vidimo djela ljudskih ruku, salaše i ceste suživljene s prirodom iz koje su i nastali.

moj nenadicNenadić. Salaši uz cestu Gakovo – Sombor. Razvučeni nekoliko kilometara, u nekoliko redi uz ovu cestu, pa i negdašnju prugu. I dok je cesta sve prometnija, pruga već godinama zarasta u korov i još samo starije mještane podsjeća kako su nekada u grad u školu putovali vlakom, koji je kroz Nenadić prolazio nekoliko puta na dan. Povijesni podaci kažu da je u XIX. stoljeću ovo salaško naselje zabilježeno kao naselje bunjevačkih Hrvata, koji bez obzira na doseljavanja kojih je bilo kako poslije Drugog svjetskog rata, tako i nakon raspada negdašnje države i dalje čine većinu stanovništva. Nenadić salaši bili su nekada jedno od najvećih uporišta Radićevog HSS-a. Hrvati iz ovih salaša uvijek su bili vezani uz Hrvatski dom i hrvatsku udrugu, a tako je i danas i Nenadićani su najaktivniji, kako u članstvu udruge tako i u njenom vodstvu.