Pozovite » (+381) (0)24 535-533

bibićevi daniKako djecu usmjeriti na prave vrijednosti, odvojiti ih od računala i mobitela i potaknuti da kroz igru i zabavu stvore nove poznanstva? Na ovo pitanje najbolji odgovor dali su članovi Odreda izviđača Lazar Bibić iz Šida (najstariji izviđački odred u Srijemu) kada su 2011. godine prvi puta organizirali Olimpijadu u zaboravljenim dječjim igrama. Riječ je o manifestaciji sportskog karaktera, namijenjenoj djeci i odraslima, nastaloj u želji da se djeca više aktiviraju u rekreativnom smislu i da se barem malo očuvaju dječje igre od zaborava. Od prije dvije godine ova manifestacija nosi ime Bibićevi dani, a čine ju tri akcije.

 

 

 Izvor: Facebook Crveni Krst Šid

novosadski kommageJedna kuća u danas ultrapopularnoj Ulici Laze Telečkog u Novom Sadu priča svojim posjetiteljima od petka, 31. svibnja 2019., dvije kazališne priče. Toga dana u njezino su ime progovorili kazalištarci, rodbina, prijatelji i čuvari uspomena na Ivana Hajtla. Kuća na broju 15, naime, poslužila je toga dana oživljavanju uspomene na velikoga glumca, koji je svojom pojavom obilježio kazališne daske, televizijske ekrane i filmske scene druge polovice prošloga stoljeća u Vojvodini. Pojavile su se toga dana (a tijekom najuzbudljivijega dijela Sterijinoga pozorja) ispred kuće izloženi kazališni plakati, najave predstava i fotografije Hajtla na sceni. Sve što je prikazano tiskano je u istoj toj kući, u kojoj se do prije 15 godina nalazila tiskara Talija Srpskog narodnoga kazališta (SNP) kojoj, u borbi s tržišnom konkurencijom, nije pomogla niti muza čije je ime nosila.

Izvor: www.communications.rs

izložba sremU Muzeju Srema u Srijemskoj Mitrovici 8. svibnja 2019. otvorena je izuzetna arheološka izložba kustosice Arheološkog muzeja u Zadru Timke Alihodžić pod nazivom Ispričat ću ti priču. Izložba kroz pogrebne rituale govori o rimskom načinu života. Posjetitelji Muzeja Srema imat će priliku pogledati ovu zanimljivu izložbu sve do 15. lipnja, kroz panoe, vitrine s izloženim materijalom i kopijama predmeta, upoznati se s pričama koje govore o običajima pokapanja, mogućim zanimanjima, navikama i socijalnom statusu ljudi koji su živjeli u Jaderu, u vremenu vladavine careva od Augusta do Konstantina, pa i dalje. Na osnovu rezultata antropološke analize i grobnih priloga, autorica pokušava bar donekle rekonstruirati život ljudi čiji su grobovi prezentirani na izložbi. Ova izložba je prvi put predstavljena 2015. godine u Arheološkom muzeju u Zadru, te je gostovala diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Srijemska Mitrovica je četvrti grad gdje je ona predstavljena u Srbiji.

Foto: facebook stranica Muzej Srema

Manifestacijski turizam 2Sve manifestacije koje su od značaja za turizam mogu se podijeliti prema sljedećim kriterijima: (1) porijeklu izvođenja: (2) trajnosti (permanentnosti) u mjestu održavanja; (3) rangu održavanja; (4) masovnosti i uloženim financijskim sredstvima; (5) motivima posjetitelja i (6) sadržaju programa.

gibarac svadbeni obicajiU Muzeju Vojvodine u Novom Sadu među postavkama nalazi se i uradak diplomirane etnologinje i više kustosice Muzeja Tatjane Bugarski pod nazivom Elementi svadbenih običaja u Gibarcu. U radu su predstavljeni neki od elemenata svadbenih običaja u Gibarcu, selu u Srijemu, koje je do posljednjeg desetljeća XX. vijeka uglavnom bilo naseljeno Šokcima – Hrvatima. Podatci se odnose na običaje koji su prakticirani u razdoblju od Drugog svjetskog rata do sedamdesetih godina XX. vijeka, mada su se mnogi od njih održavali i kasnije. Istraživanje je obavljeno u više navrata, u razdoblju od 2008. i 2010. godine, a u radu su opisani običaji koji su se vršili prije svadbe, zatim svadba i običaji poslije nje. Prikazane su uloge koje su sudionici imali u svadbenom ritualu, naročito svadbeni časnici, ali i uloga i značaj sela kao društvene i običajne zajednice. Uradak Elementi svadbenih običaja u Gibarcu nastao je u suradnji s Društvom za očuvanje običaja šokačkih Hrvata Gibarac, koji su imali želju u suradnji s etnologinjom Bugarski na ovaj način ovjekovječiti svadbene običaje u Gibarcu, svojstvene, kako Gibarčani s ponosom vole reći, „samo za to selo“.