Pozovite » (+381) (0)24 535-533

novosadski kommageJedna kuća u danas ultrapopularnoj Ulici Laze Telečkog u Novom Sadu priča svojim posjetiteljima od petka, 31. svibnja 2019., dvije kazališne priče. Toga dana u njezino su ime progovorili kazalištarci, rodbina, prijatelji i čuvari uspomena na Ivana Hajtla. Kuća na broju 15, naime, poslužila je toga dana oživljavanju uspomene na velikoga glumca, koji je svojom pojavom obilježio kazališne daske, televizijske ekrane i filmske scene druge polovice prošloga stoljeća u Vojvodini. Pojavile su se toga dana (a tijekom najuzbudljivijega dijela Sterijinoga pozorja) ispred kuće izloženi kazališni plakati, najave predstava i fotografije Hajtla na sceni. Sve što je prikazano tiskano je u istoj toj kući, u kojoj se do prije 15 godina nalazila tiskara Talija Srpskog narodnoga kazališta (SNP) kojoj, u borbi s tržišnom konkurencijom, nije pomogla niti muza čije je ime nosila.

Izvor: www.communications.rs

izložba sremU Muzeju Srema u Srijemskoj Mitrovici 8. svibnja 2019. otvorena je izuzetna arheološka izložba kustosice Arheološkog muzeja u Zadru Timke Alihodžić pod nazivom Ispričat ću ti priču. Izložba kroz pogrebne rituale govori o rimskom načinu života. Posjetitelji Muzeja Srema imat će priliku pogledati ovu zanimljivu izložbu sve do 15. lipnja, kroz panoe, vitrine s izloženim materijalom i kopijama predmeta, upoznati se s pričama koje govore o običajima pokapanja, mogućim zanimanjima, navikama i socijalnom statusu ljudi koji su živjeli u Jaderu, u vremenu vladavine careva od Augusta do Konstantina, pa i dalje. Na osnovu rezultata antropološke analize i grobnih priloga, autorica pokušava bar donekle rekonstruirati život ljudi čiji su grobovi prezentirani na izložbi. Ova izložba je prvi put predstavljena 2015. godine u Arheološkom muzeju u Zadru, te je gostovala diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Srijemska Mitrovica je četvrti grad gdje je ona predstavljena u Srbiji.

Foto: facebook stranica Muzej Srema

Manifestacijski turizam 2Sve manifestacije koje su od značaja za turizam mogu se podijeliti prema sljedećim kriterijima: (1) porijeklu izvođenja: (2) trajnosti (permanentnosti) u mjestu održavanja; (3) rangu održavanja; (4) masovnosti i uloženim financijskim sredstvima; (5) motivima posjetitelja i (6) sadržaju programa.

gibarac svadbeni obicajiU Muzeju Vojvodine u Novom Sadu među postavkama nalazi se i uradak diplomirane etnologinje i više kustosice Muzeja Tatjane Bugarski pod nazivom Elementi svadbenih običaja u Gibarcu. U radu su predstavljeni neki od elemenata svadbenih običaja u Gibarcu, selu u Srijemu, koje je do posljednjeg desetljeća XX. vijeka uglavnom bilo naseljeno Šokcima – Hrvatima. Podatci se odnose na običaje koji su prakticirani u razdoblju od Drugog svjetskog rata do sedamdesetih godina XX. vijeka, mada su se mnogi od njih održavali i kasnije. Istraživanje je obavljeno u više navrata, u razdoblju od 2008. i 2010. godine, a u radu su opisani običaji koji su se vršili prije svadbe, zatim svadba i običaji poslije nje. Prikazane su uloge koje su sudionici imali u svadbenom ritualu, naročito svadbeni časnici, ali i uloga i značaj sela kao društvene i običajne zajednice. Uradak Elementi svadbenih običaja u Gibarcu nastao je u suradnji s Društvom za očuvanje običaja šokačkih Hrvata Gibarac, koji su imali želju u suradnji s etnologinjom Bugarski na ovaj način ovjekovječiti svadbene običaje u Gibarcu, svojstvene, kako Gibarčani s ponosom vole reći, „samo za to selo“.

Marijan CrtalicNjih su dvojica, a mi smo sami naziv je izložbe hrvatskog multimedijalnog umjetnika Marijana Crtalića u Galeriji Dr. Vinko Perčić u Subotici. Izloženi video radovi prikazuju njegov projekt Nevidljivi Sisak koji se bavi kulturnom revitalizacijom, odnosno zaštitom dijela kulturne baštine toga grada. Svojim umjetničkim radom, autor se, kako kaže, bori za nekakve ideale.
„Nalikujem na nekakvog heroja i tu je zapravo srž značenja podnaslova izložbe – Predstava. Ja sebe prikazujem kao heroja bez obzira kakva sam osoba zapravo“, kaže on.

 

 

Foto: facebook profil Marijan Crtalić