Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Aktivnosti Zavoda
Knjiška produkcija Hrvata u Vojvodini u 2017. godini broji 32 naslova (i 1 publikacija na srpskom jeziku), čiji su autori vojvođanski Hrvati. Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov imenovao je Povjerenstvo za nagradu „Emerik Pavić“ koje ove godine, temeljem donesene odluke, čine Ljubica Vuković Dulić, povjesničarka umjetnosti (predsjednica), dr. sc. Jasminka Dulić, sociologinja i Željka Zelić, dipl. novinarka. Povjerenstvo se sastalo u ponedjeljak, 3. rujna te se upoznalo s knjiškom produkcijom Hrvata u Vojvodini u 2017. godini.
Velika turistička destinacija, Dubrovnik, i ove je godine bio domaćinom prestižnog seminara, 47. po redu, Zagrebačke slavističke škole, od 20. do 31. kolovoza 2018. godine, okupivši polaznike s raznih strana svijeta: Australije, Austrije, Belgije, BiH, Bugarske, Češke, Francuske, Južne Koreje, Makedonije, Njemačke, Poljske, Portugalije, Rusije, SAD, Slovačke, Slovenije, Srbije, Švicarske i Ukrajine. Po preporuci Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata seminar su pohađali etnolog Dalibor Mergel iz Pančeva i diplomirani povjesničar Vladimir Nimčević iz Subotice. Voditeljica Zagrebačke slavističke škole je doc. dr. sc. Tatjana Pišković, zamjenica voditeljice je doc. dr. sc. Ivana Brković, a programska tajnica dr. sc. Ana Ćavar.
Temeljem odluke Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata o dodjeli nagrade za najbolju knjigu proze, koja nosi ime Iso Velikanović, glasovitoga hrvatskog prozaista i prevoditelja rođenog u Srijemu, Povjerenstvo za izbor iste, u sastavu Klara Dulić, master prof. jezika i književnosti (predsjednica), Mirjana Crnković, master edu. filozofije, master edu. hrvatskog jezika i književnosti i Katarina Čeliković, prof. komparativne književnosti i ruskog jezika i književnosti, održalo je prvu ovogodišnju sjednicu 31. kolovoza 2018. godine.
„Da su podunavski Bunjevci i Šokci Hrvati nije nešto što se dogodilo nekakvom propagandom između dva svjetska rata kao što su tvrdili pojedini srpski povjesničari prije 1990. godine, nekakvim dekretom Komunističke partije 1945., već je naš identitet tu bio star, ukorijenjen, povezan s ostalim Hrvatima na čitavom hrvatskom etničkom prostoru“, istaknuo je zagrebački povjesničar Robert Skenderović na predstavljanju svoje knjige Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije, koje je u srijedu, 18. srpnja, u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu priredio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, u čijoj je sunakladi, uz Podružnicu za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest iz Slavonskog Broda, ona objavljena koncem 2017. godine. Nakon promocije u Subotici, Budimpešti i Zagrebu, predstavljanje je održano u Tavankutu, mjestu autorovih predaka.
Radi veće dostupnosti znanstvenih sadržaja koji za temu imaju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata odlučio je još 2012. godine cjelovite sadržaje brojeva Godišnjaka za znanstvena istraživanja objaviti i na internetskim stranicama Zavoda. Na taj način svjesno želimo osnažiti diseminaciju sadržaja o Hrvatima u Vojvodini i tako barem djelomice otkloniti deficite na tome području. Objavljeni sadržaj Godišnjaka broj 8 dostupan je na sljedećoj adresi: http://www.zkvh.org.rs/index.php/god-sep/8-2016