Pozovite » (+381) (0)24 535-533

digitalizirane knjige 1U sklopu međunarodnog projekta Digitalizacija baštinskih knjižnih fondova: naša nužnost i obveza, koji je dobio sredstva na natječaju digitalne i javne humanistike europskog digitalizacijskog konzorcija DARIAH-EU, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata digitalizirao je do kraja travnja devet knjiga iz fonda knjižnice Franjevačkog samostana i objavio ih na svom internetskom portalu, a možete ih naći ovdje. Knjige spadaju u hrvatsku „raru“, odnosno raritete od iznimne važnosti za Hrvate i hrvatsku kulturu kako u Vojvodini tako i u Hrvatskoj i u širem europskom kulturnom prostoru.

kolokvij bastovanovic 1Kao jedan od najtemeljitijih uvjeta za punopravno članstvo u velikoj europskoj obitelji, Europska unija je još 1993. takozvanim Kopenhaškim kriterijima postavila poštivanje prava nacionalnih manjina. Srbija je 2008. potpisala sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, a jedan od njezinih prioriteta jest postati punopravnom članicom te zajednice. Upravo ova dva pitanja povezala je tema znanstvenog kolokvija – Zaštita prava nacionalnih manjina u EU – Srbija u procesu europskih integracija – koji je održan 7. travnja u sjedištu Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici. Uvodničar je bio master politologije i europskih studija Darko Baštovanović.

etnolosko istrazivanje 1Devet studenata Filozofskog fakulteta iz Zagreba posjetilo je početkom travnja Srijem. Svrha njihovog posjeta bila je etnološko-terensko istraživanje običaja srijemskih Hrvata. Prva etnološka istraživanja studenata iz Zagreba u Vojvodini započela su 2011. godine u Bačkoj kada su teme bile običaji i kultura bunjevačkih Hrvata. Nakon dvije godine nastavljena su istraživanja šokačkih Hrvata, da bi sada prvi puta studenti zajedno sa svojom profesoricom Milanom Černelić posjetili Srijem. Posjet je organiziran u suradnji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Filozofskog fakulteta u Zagrebu i HKC Srijem – Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice.

antun gustav matosU cilju pospješivanja sustavnoga pristupa valorizaciji aktualne književne produkcije među Hrvatima u Vojvodini, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata ustanovio je 2014. godine trijenalnu nagradu za najbolju knjigu poezije, koja nosi ime „Antun Gustav Matoš“ (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), slavnog hrvatskog pjesnika, koji je za sebe zapisao da je Bunjevac podrijetlom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem. Za nagradu „Antun Gustav Matoš“ natječu se knjige pjesnika Hrvata iz Vojvodine, bez obzira na mjesto gdje žive, koje su objavljene na hrvatskom jeziku ili na nekom od njegovih dijalekata.

emerik pavicKnjiška produkcija Hrvata u Vojvodini u 2016. godini broji 29 naslova, čiji su autori vojvođanski Hrvati, priopćio je u utorak, 4. travnja 2017. godine ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov. Ujedno, predstavio je javnosti i Povjerenstvo za nagradu, koje ove godine, temeljem donesene odluke, čine predsjednica Povjerenstva Ljubica Vuković Dulić, povjesničarka umjetnosti, Željka Zelić, spisateljica i Dario Španović, povjesničar i etnolog. Sukladno njihovoj struci, Ljubica Vuković Dulić procjenjivat će vizualno-likovno oblikovanje, Željka Zelić književna djela, a Dario Španović više će pratiti znanstveno-publicistička djela.