Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Aktivnosti Zavoda
Za malo selo Plavnu, smješteno uz Dunav, dijelom svojega života i rada vezana su dvojica zapaženih hrvatskih kulturnih djelatnika: književnik Antun Gustav Matoš, te glazbenik i književnik dr. Josip Andrić. U valu brojnih iseljavanja, zabilježenih u posljednjoj dekadi, lokalni šokački Hrvati, koji su nekada tvorili većinsko stanovništvo, ostali su u osjetnoj manjini. Dobri poznavatelji stanja u selu kažu da danas u Plavni živi jedva 800 osoba, među njima nešto manje od 150 Hrvata, poglavito starije dobi. Iako malobrojni, ponosni Hrvati ne dopuštaju gašenje tradicije, pa su 2008. godine osnovali i udrugu s hrvatskim predznakom, HKUPD Matoš. Za svoju najznačajniju manifestaciju odabrali su Dane A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića, koji se svake godine u svibnju održavaju u znak sjećanja na ovu dvojicu velikana povijesti Plavne. Manifestacija, jedanaesta zaredom, održana je i ove, 2019. godine, 11. i 12. svibnja.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je koncem 2018. i u prvoj polovini 2019. godine u okviru redovitih aktivnosti na planu digitalizacije knjiške i novinske baštine vojvođanskih Hrvata digitalizirao i objavio na mrežnim stranicama Zavoda (http://zkvh.org.rs/index.php/digitalizacija) veliki broj sadržaja, što je ukupno više od dvije tisuće stranica. Tako su objavljeni raritetni naslovi s početka 20. stoljeća poznatih autora, primjerice Lajče Budanovića (Bog: Čitaj pa se misli, 1927. i Budite svijesni katolici, 1928.) i Paje Vidakovića (Božić, 1907.), ali i građa koju je „po starim 'Danicama' napabirčio I. P. Jablanović“ (pravo ime Ive Prćić; Ezopčice: Priče za kat. mladež, 1928., Tmurni i vedri dani: crtice iz prošlosti Bunjevaca i Šokaca, 192?.).
Banatski su Hrvati u razdoblju od 5. do 6. travnja 2019. godine bili domaćini terenskog istraživanja studenata Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Mladi su znanstvenici bili pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Milane Černelić, uz organizacijsku potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Razgovori su obavljeni u Starčevu i Opovu, a glavni su koordinatori, koji su pronašli i pripremili kazivače, bili Katica Naglić i Dalibor Mergel. O tome koliko je taj posao dobro učinjen govori podatak da su pojedini od njih bili spremni dva dana u nekoliko navrata pripovijedati o svojoj tradicijskoj baštini.
Književna večer posvećena Isidoru Isi Velikanoviću (hrvatskom prevoditelju, komediografu satiričaru, piscu humorističnih novela i crtica) održana je 29. ožujka 2019. u prostorijama Rusinskog doma u Šidu. Podsjećanje na rad i stvaralaštvo velikog hrvatskog velikana koji je rođen 29. ožujka 1869. godine u Šidu, a umro 21. kolovoza 1940. godine u Zagrebu, organizirali su Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKD Šid, u povodu obilježavanja 150. obljetnice njegovog rođenja. O Isi Velikanoviću govorili su te večeri upraviteljica Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Vukovaru dr. sc. Vlasta Novinc i doktorandica na postdiplomskom studiju Humanističke znanosti na Sveučilištu u Zadru Marina Jemrić iz Vukovara, dok je moderator književne večeri bio ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov.
U organizaciji Društva hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Društva hrvatskih književnika, Croatica neprofitni d.o.o.-a, te Hrvatskoga vrtića, osnovne škole, gimnazije i đačkog doma (HOŠIG) iz Budimpešte koncem ožujka 2019. godine je u glavnom gradu Mađarske priređeno drugo izdanje manifestacije Hrvatska književna Panonija. U pitanju je susret hrvatskih književnika iz zemalja panonskog prostora: Mađarske, Srbije, Hrvatske, BiH i Austrije. Manifestacija je priređena na 547. obljetnicu smrti Janusa Pannoniusa (1434. – 1472.), hrvatskog humanista, latinskoga pjesnika, diplomata i biskupa Pečuha.