Pozovite » (+381) (0)24 535-533

ynanstveni kolokviji u SORodonačelnik plemenite obitelji Marković, Dujo Marković zaslužan je za doseljavanje Hrvata Bunjevaca na područje Subotice, Segedina i Baje 1687. godine. Austrijske vlasti postavili su ga za kapetana Sombora sa širokim ovlastima. Nakon njegove smrti isto povjerenje uživali su i njegovi sinovi Đuro i Matija Marković, koji su također bili somborski kapetani. Značajan trag, ne samo u Somboru već i na prostorima današnje Hrvatske i Austrije ostavili su i drugi članovi ove obitelji. Povijest Markovića detaljno je istražio povjesničar Vladimir Nimčević, koji je u novom broju Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio rad „Plemenita obitelj Marković u 17. i 18. Stoljeću“. Obitelj Marković bila je i tema LXIV. znanstvenog kolokvija Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji je održan u Somboru.

Topoteka Baština Hrvata u Srbiji logoZavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH), u suradnji s ICARUS-om (Međunarodnim centrom za arhivska istraživanja), uz financijsku potporu Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan R. Hrvatske, otvorio je virtualnu arhivsku zbirku Baština Hrvata u Srbiji na međunarodnoj suradničkoj digitalnoj platformi Topoteka (https://hrvatisrbija.topoteka.net/). U okviru virtualne platforme javnosti ćemo predstaviti fotografije, pisma, karte, razglednice, zvučne zapise i drugi dokumentarni materijal iz bliže i dalje prošlosti koji tematiziraju baštinu Hrvata u Srbiji a koja se trenutno nalazi razasuta po ladicama i ormarima u brojnim obiteljskim zbirkama.

nagradejni studenti HED 2019Među nagrađenima nagradom „Milovan Gavazzi” Hrvatskoga etnološkog društva (HED) za iznimna ostvarenja u etnološkoj i kulturnoantropološkoj struci u 2018. godini su i Eva Balković, Jelena Batur, Andrea Bosnić, Maja Flajsig, Robert Kapeš, Anamarija Knežević, Marija Rojko i Klara Zečević Bogojević, studenti Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Oni su nagrađeni u kategoriji studentski rad za izniman angažman u etnološkim i kulturnoantropološkim terenskim istraživanjima kulture srijemskih Hrvata u Vojvodini (Srbija), rezultate kojih su predstavili na znanstvenim kolokvijima te objavili u časopisu Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, sv. 10 (2018). Nagrada im je uručena 13. prosinca 2019. godine na tradicionalnom božićnom domjenku u Etnografskom muzeju u Zagrebu.

pozegaRođen u Plavni, osam godina živio u Požegi, a potom se trajno naselio u Zagrebu, pripovjedač, pjesnik, glazbenik i jezikoslovac dr. Josip Andrić (1894. – 1967.) povezao je kulturom prostor koji je danas u dvije države (Srbiji i Hrvatskoj). U povodu 125. obljetnice njegova rođenja dr. Andriću odužila se Požega, odnosno tamošnja Glazbena škola i Gradski muzej, priredivši omaž program kojega su činili koncert, izložba i predavanje. Iako je u tome slavonskom gradu živio i stvarao osam godina, Andrić je Požegi posvetio brojna (više od pedeset) glazbena djela i zahvaljujući njemu sačuvano je čak 508 pučkih napjeva požeškog kraja. 

kud jelsa u bg.bmpBEOGRAD – U organizaciji Hrvatskog kulturnog centra Beograd u Beogradu je održan koncert Kao nekad pred Božić na kojemu je nastupilo Kulturno-umjetničko društvo Jelsa iz istoimenog hvarskoga mjesta. Gosti su se predstavili sa svojom ženskom klapom Frecija, folklornim ansamblom, mandolinskim orkestrom i klapom Priženica. Hvarani su nastupili u dvorani Općine Vračar, a izveli su tradicionalne pjesme iz Jelse, s Hvara i Dalmacije. Prvi put u Beogradu nazočni su imali prilike čuti originalno kolendavanje (običajno božićno pjevanje) s otoka Hvara. 
Nastup Jelšana upotpunio je i domaći ženski vokalni ansambl Gledanice s pjesmama iz Srbije, a na kraju koncerta publika je s gostima na pozornici zapjevala Tu divnu splitsku noć.
Koncert je održan potporom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, a pomoć su još pružili Jugoton Croatia Records, Turistička organizacija Beograda, te Općina Vračar. 
Jelšani su dan kasnije nastupili i u okviru folklorne manifestacije Susreti prijateljstva. Inače, KUD Jelsa je već više puta nastupao u Beogradu, gdje ima dobru suradnju s KUD-om Gradimir. 

Izvor: Hrvatska riječ (Ž. V. )