Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Godišnji koncert HKPD-a „Jelačić" iz Petrovaradina

Četvrti po redu godišnji koncert zbor HKPD-a „Jelačić" iz Petrovaradina održan je 24. lipnja, kojim je društvo na svojevrstan način okrunilo svoj rad i zalaganje tijekom godine. Obraćajući se nazočnima, predsjednik društva Josip Pokas u pozdravnom govoru zahvalio se svima, posebno izražavajući veliku zahvalnost biskupu Đuri Gašparoviću na pruženom gostoprimstvu i pokroviteljstvu.

U programu je nastupio pjevački zbor HKPD-a „Jelačić", pod ravnanjem dirigentice Vesne Kesić Krsmanović, tamburaški pomladak društva izveo je dvije kompozicije, pod ravnanjem Stevana Moše, nakon čega su uslijedile izvedbe tamburaša HKPD-a „Jelačić" i petrovaradinskog vokalnoinstrumentalnog

sastava „Tekije".

Slikarsko-pjevačka večer u Vajskoj

Jednodnevni susret u Vajskoj, koji je završio slikarsko-pjevačkom večeri, priredili su u subotu, 25. lipnja, Hrvatsko kulturno prosvjetna udruga „Zora" i Mjesnog odbora Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Tijekom dana bila je organizirana II. likovna kolonija na kojoj su sudjelovali slikari hrvatske udruge Cro Art iz Subotice, nastupila je pjevačka skupina, pjesnici te članovi KUD-a „Tkanica" iz Vinkovaca, kojima je ovo bilo prvo gostovanje u ovome kraju.

Šiđani na manifestaciji „Divan je kićeni Srijem" u Nijemcima

Na manifestaciji „Divan je kićeni Srijem" u Nijemcima, 26. lipnja predstavili su se Šiđani kojima je ovo bio prvi nastup u Hrvatskoj. Dobili su veliku podršku i pozdrave mještana u mimohodu kroz selo, a u nastupu su predstavili plesove iz Slavonije u novim nošnjama koje su izradile i izvezle vrijedne žene iz Šida, Sota i Nijemaca. Kao i obično, nastup plesača pratio je tamburaški orkestar HKD-a „Šid".

Ova se manifestacija počela održavati 1998. godine, kao ideja kulturnog povezivanja regija prostora gdje žive Hrvati iz Mađarske, Bosne, Srbije... Organizator ove velike i značajne kulturne manifestacije je Turistička zajednica općine Nijemci, a ispunjena je bogatim i šarolikim programom tijekom više dana trajanja.

Preskakanje ivanjske vatre u Đurđinu

Na salašu Vlatka i Vesne Vojnić Purčar u Đurđinu, 25. lipnja demonstriran je nekadašnji običaj Hrvata Bunjevaca „Priskakanje ivanjske vatre". Organizacijski odbor „Dužijance 2011." uključio je mlade u ovaj događaj kako bi što realnije nazočnima prikazao kako je to nekada bilo na salašima. Prema vjerovanju, ivanjska vatra tjera zle sile, nesreću i bolesti, a gar od ivanjske vatre posipa se po njivi da ljetinu zaštiti od groma, grada i vatre. Više o značaju ivanjske vatre govorio je Alojzije Stantić, a nakon toga mladi su članovi HKC-a „Bunjevačko kolo" i HKPD-a „Đurđin" obučeni u narodnu nošnju, a djevojke s vjenčićima na glavi, preskakali vatru. Nakon demonstracije nekadašnjeg običaja mladi su se uhvatili u kolo i plesali oko vatre.

Gostovanje HKPD-a „Tomislav" i HKC-a „Bunjevačko kolo" na Etno Festu u Krčedinu

Tijekom tri dana trajanja Etno Festa u Krčedinu, nastupila su i dva hrvatska društva iz Vojvodine. Tako su 26. lipnja nastupili članovi Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Tomislav" iz Golubinaca. Osim Golubinčana, zapažen nastup imali su i članovi HKC-a „Bunjevačko kolo" iz Subotice.

Priredila Katarina Čeliković

Tamburaši Hrvatske glazbene udruge „Festival bunjevački pisama" priredili su svoj godišnji koncert u Velikoj vijećnici subotičke Gradske kuće 29. lipnja, na blagdan Sv. Petra i Pavla koji su prozvali „Petrovački koncert", te njime obilježili završnicu glazbene sezone i pokazali što su tijekom godine radili.

Prvo se publici predstavio Dječji tamburaški orkestar pod ravnanjem profesorice Muzičke škole u Subotici Mire Temunović. Dječji tamburaški orkestar FBP djeluje punih šest godina, od nastanka Smotre dječjih zborova i pjevača. Članovi orkestra su učenici subotičke Muzičke škole i polaznici tambure HGU „Festival bunjevački pisama", a uzrast djece je pretežno osnovnoškolski. Orkestar ima osnovnu zadaću pratiti mlade pjevače na smotri, ali na svom repertoaru ima i orkestarske skladbe. Orkestar djeluje i kao orkestar Muzičke škole u Subotici.

U drugom dijelu koncerta, Veliki festivalski orkestar izveo je skladbe vojvođanskih skladatelja pisane za tamburu, ali i poznate skladbe klasične glazbe prilagođene za tamburaški orkestar. Festivalski tamburaški orkestar osnovan je prije 11 godina kao orkestar za pratnju interpretatora na festivalima. Članovi orkestra su učenici srednje Muzičke škole u Subotici, kao i oni koji inače vole svirati tamburu. Kao i dječji orkestar, i ovaj ima svoje samostalne nastupe, te sudjeluje na natjecanjima u okviru školskog programa.

petrovacki koncert 2011 solisticaVrhunac večeri je svakako bio kada je na pozornicu stupila sopranistica Izabella Molnár Megyeri, rodom iz Subotice, koja sada živi i radi u SAD-u. Ona je uz pratnju tamburaša izvela četiri skladbe koje su se po prvi puta čule na ovom instrumentu, a za koje je aranžman napisao profesor Vojislav Temunović: „Ne poj, krasavica" S. Rachmaninova, opernu arija „Pjesma mjesecu" iz Dvořákove „Rusalke", ariju Saffi iz operete Johanna Straussa „Zigeunerlied", te čardaš iz opere „Šišmiš" J. Straussa II. Sopranistica Izabella Molnár Megyeri željela je ovim koncertom sugrađanima darovati dio svojeg repertoara što ga stalno usavršava na zapadu, ujedno zahvaljujući Subotici za prekrasno djetinjstvo, kvalitetno školovanje te solidnu bazu spremnu za nadogradnju. „Obožavam zvuk naše tamburice. Taj dio naše kulture sam željela uklopiti u svoj repertoar. Tamburica ima sličan zvuk kao ruska balalajka te smo najprije krenuli s ruskim repertoarom, a potom i s malo klasičnijim zvukom i folklornim stilom uz našu tamburicu", rekla je Izabella Molnár Megyeri.

Sjedinjavajući zvuk tambure s klasičnim opernim vokalnim izvođenjem, tamburaši HGU „Festival bunjevački pisama" načinili su iskorak u njegovanju i razvitku tamburaške glazbe u Subotici, istaknuo je potpredsjednik ove udruge, profesor tambure Vojislav Temunović. Održavanje ovoga koncerta pomogli su: Grad Subotica, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, Muzička škola u Subotici, te lokalna TV K23 i produkcijska kuća „Cro Media", koje su snimile nastup mladih tamburaša i operne dive.

Priredila: Katarina Čeliković

Dvodnevni 9. susret KUD-ova „Matija Gubec" održan je 25. i 26. lipnja u sklopu središnje svečanosti obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske za područje Krapinsko-zagorske županije u Gornjoj Stubici, na terasi dvorca Oršić.

Domaćin ovogodišnjeg tradicionalnog susreta kulturno-umjetničkih društava koja nose ime Matije Gupca bila je Gornja Stubica, mjesto u Zagorju u kojem je rođen i živio ovaj legendarni vođa Seljačke bune, i odakle je prije devet godina i počeo ovaj hvalevrijedan projekt.

Stubica spada u povijesne gradove koji su svoju potvrdu dobili već s prvim poveljama hrvatsko-ugarskih kraljeva, a prvi puta se spominje 1209. godine u povelji Andrije II. županu Vratislavu. U 14. stoljeću Stubica se prvi put spominje kao središte župe, a mjesto dobiva značajke urbanog naselja kao trgovište s razvijenim obrtom. Ono po čemu je Stubica na daleko poznata zbilo se u XV. stoljeću, kada je bila središte hrvatsko-slovenske seljačke bune pod vodstvom Matije Gupca, s krvavim finalom na polju kod Stubice 9. veljače 1573. godine.

A upravo na tom slavnom mjestu povijesti i tradicije, u rodnoj kući Matije Gupca - Gupčevoj hiži, u zaseoku Hižakovec, započeo je 9. susret KUD-ova Matija Gubec primanjem kod župana Krapinsko-zagorske županije Siniše Hajdaš-Dončića. „Dragi naši gosti i prijatelji, nismo vas htjeli dočekati u uredu i foteljama naše županije nego ispred rodne kuće našeg velikana Matije Gupca, koja svjedoči o teškoj, ali slavnoj povijesti i tradiciji našeg kraja. 'Gupčeva hiža' je smještena u području koje je od davnina nastanjeno i upravo zato bogato baštinom vjere, kulturom i tradicijom koja do sada živi u ponosnim ljudskim srcima, a želja nam je taj ponosni, skromni, izmučeni, ali i radosni duh povijesti naših predaka prikazati u svojoj razigranoj malenkosti kojoj ne manjka ni sklada ni punine", rekao je župan Hajdaš- Dončić i poželio svim sudionicima susreta dobrodošlicu i ugodan boravak u njihovom kraju. Osim župana goste iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Vojvodine (Srbije) dočekali su i dožupanica Sonja Borovćak, dožupan Anđelko Ferek-Jambrek, gradonačelnik Donje Stubice Juraj Srebračić i načelnik Općine Gornja Stubica Željko Lisac. Od KUD-ova iz Vojvodine na dobrodošlici su se zahvalili predsjednici Milenko Kulušić iz Rume i Ivica Dulić iz Tavankuta, dok je Marija Hećimović iz Hrvatske matice iseljenika, Odsjeka za nacionalne manjine, govorila o velikoj važnosti ovog hvalevrijednog projekta, poglavito za hrvatske nacionalne zajednice izvan Hrvatske.

U trosatnom programu sudjelovalo je osam kulturno-umjetničkih društava iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Republike Srbije i to iz: Zagreba, Slavonskog Kobaša, Donjeg Miholjca, Sotina i Gornje Stubice iz Hrvatske, iz Bakovića kod Fojnice u Bosni i Hercegovini, te Tavankuta i Rume iz Srbije (Vojvodine). Nažalost, deveto kulturnoumjetničko društvo koje nosi ime Matije Gupca iz Ilače ove godine zbog spriječenosti nije došlo na susret.

Mnogobrojna publika imala je prigodu u poslijepodnevnim satima živopisnog dvorca Oršić razgledati sajam tradicijskih obrta i domaće hrane, te u centralnom programu uživati u tamburaškoj glazbi, narodnim plesovima i raskošnim nošnjama iz Zagorja, Brodskog Posavlja, Slavonije, Podravine, Srijema, Bačke, srednje Bosne, ali i zbornim kajkavskim napjevima društva iz Zagreba. Svoje bogato tradicijsko nasljeđe i folklornu baštinu pokazala su društva iz Hrvatske, ali i iz susjednih zemalja, koja svoj rad temelje na čuvanju posebnosti hrvatskog naroda u svojim domicilnim državama, dakako u zajedništvu s cjelokupnim hrvatskim narodom i ostalim etničkim grupama koje uvažavaju njihov etnički identitet.

Po svršetku programa razmijenjeni su prigodni darovi gostiju i domaćina, a za sve sudionike i uzvanike priređena je večera u prostorijama grada domaćina i dogovoren sljedeći susret 2012. godine. Drugog dana susreta, u nedjelju 26. lipnja, u 10 sati je za sve sudionike služena sveta misa na otvorenom, a dva sata kasnije u Likovnoj galeriji „Lipa" u Stubici otvorena je izložba umjetničkih radova od slame HKPD-a „Matija Gubec" iz Tavankuta, njihove Slamarske sekcije, čime je i završen 9. susret KUD-ova „Matija Gubec" u Gornjoj Stubici.

Zlatko Žužić

Na svetkovinu rođenja sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja, u somborskom Karmelu svečano je obilježena 55. obljetnica smrti sluge Božjega o. Gerarda Tome Stantića. Na slavlju se ove godine okupilo više vjernika grada Sombora te hodočasnika iz gotovo svih župa hrvatskog govornog područja, kao i Slovaka i Nijemaca iz Selenče, Apatina i Odžaka. Na slavlju su sudjelovale i redovnice Kćeri Milosrđa iz Subotice i Službenice Bezgrješne iz Ruskog Krstura i Kule.

Slavlje je započelo u 16 sati okupljanjem hodočasnika. U 16,30 sati bilo je pokorničko bogoslužje i prigoda za osobnu ispovijed. Za vrijeme ispovijedi okupljeni vjernici molili su Križni put koji je ove godine objavljen pred Korizmom, a sastavljen je iz tekstova propovijedi S. B. o. Gerarda. Euharistijsko slavlje u 17,30 sati predvodio je mons. dr. Ivan Pénzes, subotički biskup u zajedništvu s o. Vinkom Mamićem, provincijalom Hrvatske karmelske provincije te s dvadesetak svećenika koji u svojim župama promiču štovanje S. B. o. Gerarda i mole sa svojim vjernicima za njegovo proglašenje blaženim i svetim.

Prigodnu propovijed održao je mons. dr. Andrija Kopilović, župnik subotičke župe Marije Majke Crkve i član Sudišta u postupku beatifikacije o. Gerarda. U svojoj propovijedi on je među ostalim rekao: Vrlo je važno osjetiti Crkvu kao živi organizam i pronaći sebe u tom organizmu. Pitanjem „Tko sam u Crkvi"¸ bavila se sv. Mala Terezija. Ona je konačno pronašlo svoje mjesto u organizmu Crkve - biti ljubav u srcu Crkve. Time je označen početak teologije malenosti, jer što je čovjek ponizniji i manji, s tim je više na raspolaganju za veliki Božji plan izgradnje tijela Kristovog - Crkve. Tu malenost je osobito prepoznao kao svoju karizmu o. Gerard i stoga je njegova najveća ljubav bio Mali Isus a njegovo najsnažnije služenje poniznost, malenost, istaknuo je propovjednik. U tom smislu osobito je značajna njegova misao: Sva je pobožnost, svetost slabašnog kršćanina, poniznost. Neka zato što češće pomisli: ja sam kao mala mrvica, grli me Isusova ručica. Bez njega se neću micati, može sa mnom što hoće činiti. Kad se naigrao sa mnom on me neće baciti nego ću u nebo uzletjeti. Ali prije nego što nas pozlati, i za nebo pripremi, ona nas po nemilim neprijateljima kuša da kao iz spužve iscijedi svu gadnu sebičnost, oholost kako bi stvarna bila naša poniznost i zrelost za nebo.

U nastavku propovijedi mons. Kopilović podsjetio je na nedavni pohod pape Benedikta Hrvatskoj koji je poticao vjernike, a osobito svećenike, da budu svjedoci Božje ljubavi. To je osobito činio u svom djelovanju i o. Gerard koji je u svojim bilješkama zapisao: „Znači, svećenik ne može u druge unositi Božju ljubav ako sam ne gori ljubavlju i ako po toj ljubavi nije sličan svetima", ističući da je Euharistija najveći zalog i izvor snage takvoga svjedočenja. U zaključku svoje propovijedi mons. Kopilović je istaknuo: Crkva naših dana otkriva ponovno i po tko zna koji puta snažnu poruku: Nema Crkve bez euharistije i nema euharistije bez svećenika. Ta sveta teologija Crkve - Euharistija - Svećenik nakana je naše molitve danas na ovom slavlju. Zagledati se u sveti lik o. Gerarda, svećenika da u njegovom životu prepoznamo dar euharistije i način na koji je možemo živjeti u svojoj svakidašnjici, a onda smoći snage staviti se u službu Crkve za izgradnju Crkve, koja je Tijelo Kristovo.

Na misi su pjevali združeni zborovi župa Marije Majke Crkve, Sv. Roka te Collegium musicum catholicum pod ravnanjem Miroslava Stantića, uz orguljsku pratnju mr. Kornelija Vizina.

gerardovo 2011U prikaznoj procesiji mladi su uz euharistijske darove prinijeli i tri umjetničke slike s portretom o. Gerarda koje su izradili umjetnici Marija Burzan, Rozmari Mik iz Sombora te g. Ivanović iz Apatina kao i jednu sliku u tehnici slame koja prikazuje ispovjedaonicu o. Gerarda s njegovim likom kako pred njom dočekuje „bunjevačku nanu" koja mu dolazi na ispovijed. Ovu sliku izradila je Eržika Gubičak iz Subotice. U prikaznoj procesiji također je prinesena majica sa sloganom o. Gerarda „Ljubav nema stanice - ljubav nema granice" kao i prvi nosač zvuka s pjesmama koje su skladali mladi.

Na kraju svete mise svim okupljenim vjernicima, svećenicima, redovnicama i svojoj subraći u somborskom Karmelu, na čelu s priorom o. Bernardinom, provincijal je zahvalio na sudjelovanju u tom slavlju kao i na promicanju kauze S. B. o. Gerarda. On je ujedno izvijestio nazočne da novi relator te kauze u Rimu ubrzano radi na dovršenje te kauze ali se također za okončanje kauze očekuje čudo koje se mora dogoditi po zagovoru o. Gerarda, pozivajući sve da se utječu u svojim potrebama u zagovor o. Gerardu kako bi se to čudo doista moglo i dogoditi te da o. Gerarda uzmognemo častiti na oltarima i tako doprinijeti širenju vjere u ovoj biskupiji i u cijeloj Katoličkoj crkvi a sve na slavu Presvetoga Trojstva. Provincijal je posebno zahvalio o. Mati Milošu, vicepostulatoru, koji neumorno radi na širenju štovanja o. Gerarda i promicanju kauze. To osobito čini u novije vrijeme i putem glasila O. Gerard. Zahvalio je također i uredništvu katoličkog lista Zvonik koji od početka svoga izlaženja ima stranicu posvećenu o. Gerardu kao i Radio Mariji koja također pomno prenosi sve ono što se događa u vezi kauze o. Gerarda.

Poslije blagoslova pred grobom o. Gerarda biskup Ivan predmolio je molitvu za njegovo proglašenje blaženim i uputio Bogu molitve po zagovoru S. B. o. Gerarda u ime svih sudionika toga slavlja.

Koncert duhovne glazbe
Nakon kraće stanke u crkvi je slijedio koncert duhovne glazbe pod sloganom „Ljubav nema stanice, ljubav nema granice". U programu su nastupila djeca i mladi pjevajući nove pjesme u čast o. Gerardu. Nastupili su: VIS „Proroci", VIS „Ritam vjere", VIS „Markovi lavovi", VIS „Petrus", zatim Marija Jaramazović i dječji zbor župe sv. Roka iz Subotice, VIS „Antunići", dječji zbor župe Isusa Radnika iz Đurđina, Antonija Piuković i Nela Skenderović te Oliver Kajari i sastav „Ébredés". Program je osmislila Katarina Čeliković, a okupio je više od stotinu djece i mladih. Nosač zvuka i majice izdali su Vicepostulatura o. Gerarda u Zagrebu i Karmelski samostan u Somboru, a dizajn za nosač zvuka i majice izradili su Petar Gaković i Mladen Konkolj.
Na kraju programa svim izvođačima zahvalio je vicepostulator o. Mato Miloš, ocjenjujući da će taj koncert biti veliki doprinos širenju štovanja o. Gerarda i ubrzanju svršetka kauze za njegovo proglašenje blaženim. Svim izvođačima podijelio je prigodne diplome-zahvalnice u znak sjećanja na taj jedinstveni susret i jedinstveno slavlje pod okriljem o. Gerarda.

Andrija Anišić

Susret hrvatskih pučkih pjesnika »Lira naiva« održan je deveti put po redu, ove godine u Novom Sadu, 18. lipnja 2011. godine. I ovogodišnji susret organizirali su Hrvatska čitaonica i Katolički institut kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović" iz Subotice, a domaćin je bilo HKUPD „Stanislav Preprek" iz Novog Sada.

Manifestaciju su pomogli Hrvatsko nacionalno vijeće, Pokrajinsko tajništvo za upravu, propise i nacionalne zajednice, Grad Novi Sad te vijećnik HNV-a i član HKUPD-a „Stanislav Preprek" Stanko Krstin. Domaćini su sudionicima organizirali izlet u Petrovaradin i obilazak Petrovaradinske tvrđave, nakon čega se pristupilo i onom najvažnijem, ali ništa manje uzbudljivom i lijepom dijelu.

Prigodom radnog dijela ovogodišnje manifestacije sudionicima se obratio predsjedavajući Instituta „Ivan Antunović" mons. Andrija Kopilović koji je pozvao sve sudionike da i dalje pišu, stvaraju i cijene sebe. Moralna, ali i financijska potpora Instituta, koji je izdvojio novce za tiskanje i ovogodišnje zbirke pjesama „Lira naiva", veliki je poticaj ovdašnjim pučkim pjesnicima.

lira naiva 2011-2Pjesnici su čuđenje u svijetu

Poseban poticaj i nadahnuće za daljnje stvaranje svakako je bilo obraćanje pjesnikinje Jasne Melvinger. „Lira naiva - stavimo naglasak na kvalifikativ pjesništva naivno, koji se od doba romantizma obično povezuje s kvalifikativom sentimentalno da bi se ukazalo na razliku na psihološkom planu, a između intuitivnog i spekulativnog. Naivno je oznaka za prirodno, izvorno, neizvještačeno u životu i umjetnosti, što je odlika spontanog shvaćanja svijeta i života. Naivni pjesnik prirodni je genij u harmoniji s izvornim, prvobitnim stvaranjem pa on slobodno teži podržavanju svega što je stvarno. Odlika naivnog pjesnika je čisto nadahnuće u trenutku potpuno ostvarenog jedinstva s prirodom. Sentimentalni pjesnik pak traga za jedinstvom s prirodom koju je izgubio tijekom kulture i civilizacije vidjevši u tom jedinstvu ideal za kojim valja težiti. Oba ova osnovna stvaralačka stava ne isključuju se već upotpunjuju ideal o lijepoj čovječnosti i to uskim povezivanjem prirode i umjetnosti. Kada je veliki hrvatski pjesnik Antun Branko Šimić izrekao svoju poznatu maksimu 'pjesnici su čuđenje u svijetu' jasno je da je podrazumijevao upravo stav naivnog pjesnika prema životnoj zbilji. Ne može se čuditi i diviti čudesima ovoga svijeta netko tko nije sačuvao čistoću naivnosti i prirodne spontanosti. Svako dijete novi je pogled na svijet, a naivni pjesnik sagledava sve oko sebe uvijek kao prvi put začuđenim očima djeteta", rekla je naša velika književnica.

Uslijedilo je i darivanje - generalna konzulica RH u Subotici Ljerka Alajbeg skupa s mons. Andrijom Kopilovićem podijelila je svim nazočnim sudionicima po pet primjeraka knjige „Lira naiva 2011."

lira naiva 2011-3Preko pedeset pjesama

U pjesničkoj večeri čule su se pjesme koje su govorili sudionici dajući tako dio sebe svima nazočnima, nakon čega je svatko darovao po jednu knjigu nekome u publici. Od preko pedeset pjesama koje su našle svoje mjesto u ovogodišnjem izdanju „Lira naiva 2011." čuli smo preko trideset pjesama onih koji su bili u prilici nazočiti manifestaciji.

Generalna konzulica Ljerka Alajbeg nije krila zadovoljstvo održavanjem ove manifestacije ističući važnost ovog skupa, stoga je naglasila da ona kao predstavnica naše matične zemlje u velikome podržava ovakve manifestacije kao i zalaganje svih ovih ljudi i nastoji prenijeti i emocije koje se u Hrvatskoj gaje prema svim Hrvatima izvan domovine, da se ne osjećaju usamljenim i da njihova matična država misli i na njih, ujedno pohvalivši i trud svih skupa ističući da tako održavaju tu vezu s hrvatskom domovinom i hrvatskom riječi i između sebe učvršćuju snagu koja će očuvati hrvatski korpus ovdje izvan domovine.

„Ovo što radite ostavlja trag, ono vas određuje da budete ti koji nosite jednu misao i jednu riječ i hrvatski plamen koji mora ostati živ, a kroz vas ostaje živ", naglasila je konzulica.

Predsjednik HKUPD-a „Stanislav Preprek" Marijan Sabljak podijelio je svima knjige koje je društvo tiskalo pod nazivom „Preprekovo proljeće" u znak sjećanja na ovogodišnju manifestaciju i izrazio veliko zadovoljstvo što je društvo bilo domaćin ovako važnoj manifestaciji za vojvođanske Hrvate.

lira naiva 2011-4Tijekom pjesničke večeri uspostavljena je suradnja s asocijacijom žena „Hrvatsko srce" iz Nove Gradiške, općina Rešetari, čija je dopredsjednica Ivanka Grgić s obitelji nazočila cijelom susretu. Ona je organizatorima darovala pjesme s Prvog susreta pučkih pjesnika, koji je ove godine održan u Zapolju, te prigodne darove u zlatovezu, i pozvala ih na suradnju i međusobno druženje.

Zajedno na putu

Počasna predsjednica Hrvatske čitaonice Katarina Čeliković iskazala je veliko zadovoljstvo ovim skupom.

„Nikada nismo skupa krenuli na put, a ovoga puta se 30-tak ljudi okupilo od Subotice, Lemeša, Sombora, Sonte, Vajske, Bođana, Plavne, i evo sve do Novog Sada, gdje su nas dočekali prijatelji iz Veternika, Zemuna, Novog Sada i nekoliko iz Hrvatske. Zaista iz cijele Vojvodine smo ovdje, ali smo prvi puta i putovali skupa, a ovdje smo doživjeli prekrasan susret s domaćinima koji su nas dočekali s puno emocija koje su se jednostavno prebacile u nešto što je postala poezija među njima. Nisam očekivala tako dirljiv susret, ovdje su se uključili i oni koji nisu sudionici ovog susreta, ali došli su ljudi koji skupa s nama recitiraju, pjevaju, raduju se.

lira naiva 2011-5Posebno me raduje da ovu vrijednost prepoznaje mons. Andrija Kopilović, čovjek koji je s nama evo već devetu godinu zaredom i obećava i desetu knjigu, a koji jednostavno osjeća potrebu da ovim ljudima koji njeguju svoj jezik, svoju duhovnost, svoj nacionalni hrvatski identitet, a nikada ne zaboravljaju da su Bunjevci, Šokci, Srijemci ili bilo što regionalno, da na znanje da su potrebni svom narodu i da se ne ocjenjuju prema kvaliteti nego prema veličini duše koju imaju. Zato im je danas poručio, u radnom dijelu susreta, kako oni trebaju imati dušu, da će dušom pisati i da će tako sačuvati ono svoje iskonsko. Zato Institut za kulturu, povijest i duhovnost 'Ivan Antunović' podržava upravo ovaj susret, s kojim je Hrvatska čitaonica organizator nesvakidašnjeg druženja pjesnika. Izvrsni je domaćin ove godine bio HKUPD 'Stanislav Preprek' koji su zaista dali sve od sebe, od organizacije, izleta, razgledanja Petrovaradinske tvrđave - gdje smo i osjetili koliko voditelj smatra da su pripadnici hrvatske zajednice u Petrovaradinu svoji na svome. Ovom prigodom želim zahvaliti prof. dr. Jasni Melvinger koja je ovaj susret učinila veličanstvenim i dala podršku sentimentu koji oni njeguju, onoj naivnoj ali jednostavnoj pjesničkoj duši. Ona ih je podržala i oni mogu dalje stvarati", rekla je Katarina Čeliković.

Voditeljica programa manifestacije bila je Bernadica Ivanković, predsjednica Hrvatske čitaonice. Susretu su nazočili tajnik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Željko Pakledinac i članica Upravnog odbora Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Marija Lovrić.

Tekst: Ankica Jukić-Mandić

Katolički mjesečnik i informator „Zvonik" proslavio je 17. lipnja 2011. godine, prigodnom misom zahvalnicom u crkvi svetog Roka u Keru te domjenkom u župnom domu, svoj 200 broj. Uredništvo koje je zaokruglilo jedan ovakav jubilej činili su urednik lista Mirko Štefković, zamjenica urednika novinarka Željka Zelić, profesorica Katarina Čeliković, mr. Ervin Čeliković i vlč. Andrija Anišić, neizostavno uz puno suradnika tekstopisaca.

Kada je riječ o informiranju na hrvatskom jeziku, tijekom ratnih zbivanja u našoj zemlji ono nije postojalo do osnutka Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice u prosincu 1998. godine. No, ipak se u ovu misiju upustio katolički list „Zvonik", koji je osnovan je prije 17 godina, točnije 19. rujna 1994. u Baču.

Svrha i ciljevi ovog lista bili su navedeni u prvom broju „Zvonika": svjedočenje Evanđelja kao i praćenje svih događaja u životu Crkve u Hrvata Subotičke biskupije, događaji u životu vjernika Mađara, Slovaka, Nijemaca i ostalih naroda koji žive na području Subotičke biskupije, kao i izvješća o svim značajnijim događajima, kaže vlč. Mirko Štefković.

zvonik-200.broj-1„Osamdesetih godina prošloga stoljeća u našim se krajevima mogao pronaći katolički tisak iz Hrvatske. Međutim, početkom rata, naši su vjernici odjednom bili uskraćeni za bilo koji oblik tiska sa strane. Tada smo odlučili pokrenuti naš mjesečnik. Vjerujem da je to bila mudra, razborita i smjela odluka što se tiče naših svećenika, baš imajući u vidu da je to list na hrvatskom jeziku koji je izlazio u to vrijeme i ovdje. Jedna od značajki 'Zvonika' je pisanje o zbivanjima iz župa naše biskupije. O tome su svjedočili ljudi koji su otišli iz ovih krajeva. Oni rado čitaju 'Zvonik' baš zato što imaju informacija o zbivanjima u njihovim župama i koje dotiču i njihov prijatelje."

„Zvonik" će ubuduće imati novog urednika. Zbog većeg obujma obveza koje vlč. Mirko Štefković ima, u novom razdoblju koje je pred „Zvonikom" uređivačko mjesto preuzet će vlč. Dragan Muharem.

U pripremanju lista sudjeluje i profesorica Katarina Čeliković koja ističe da „Zvonik" ima važnu društvenu, pa i povijesnu ulogu.

„Svima je poznato da je ovo jedini list na hrvatskom jeziku svih ovih sedamnaest godina. Čuvao je ne samo vjerski identitet nego i nacionalni. To se odnosi na jezik kao i na sve one sadržaje od kojih se list sastoji. 'Zvonik' je, nastajući na svoj osobit način među nama, plod vjere u Gospodina. Ja vjerujem da je ovo jedini ispravan i pravi način širenja Evanđelja."

zvonik-200.broj-2Katolički list „Zvonik" osnovali su svećenici Hrvati Subotičke biskupije, u sjeni zvonika franjevačke crkve iz 13. stoljeća u Baču, te je po tom najstarijem zvoniku u biskupiji list i dobio ime. Prvi broj je izašao iz tiska početkom studenoga 1994., za svetkovinu Svih svetih. Formalni izdavač „Zvonika" je Župni ured Sv. Roka u Subotici, a stvarni izdavač je Izdavački odjel Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović".

Dužnost prvog glavnog i odgovornog urednika pripala je monsinjoru magistru Andriji Anišiću, župniku subotičke župe sv. Roka. Od svibnja 2007. godine, glavni i odgovorni urednik je vlč. Mirko Štefković.

List izlazi u nakladi od 1.500 primjeraka. Do njega se može doći pretplatom ili u svim katoličkim župama u našoj zemlji.

Tekst: Siniša Jurić
Fotografije: Ljiljana Dulić Mészáros

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Subotici, uz potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, organizirao je gostovanje Kazališta „Pozor" iz Zagreba u nekoliko vojvođanskih gradova.

Turneja ove zagrebačke teatarske skupine s predstavom „Bez trećega" počela je 22. lipnja nastupom u somborskom Narodnom kazalištu, a nastavljena je gostovanjem u Subotici, gdje je predstava igrana na sceni Jadran Narodnog kazališta, te okončana za vikend nastupima u Zrenjaninu i Kikindi.

„Bez trećega" je zapravo dramatizacija romana „Giga Barićeva i njezinih sedam prosaca" hrvatskog književnika Milana Begovića (1876.-1948.), autora jednoga od najraznovrsnijih i najopsežnijih opusa u prvoj polovici 20. stoljeća. Režiju ove predstave potpisuje Kazalište „Pozor", po ideji Vanje Dracha. U predstavi igraju prvaci hrvatskog glumišta: Ksenija Pajić, Zijad Gračić i Mladen Čutura.

Gostovanje predstave „Bez trećega" kazališta „Pozor" priređeno je u sklopu obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske, a realizaciju ovog kulturnog programa financijski je pomogla Turistička zajednica Grada Zagreba.

Gotovo sve hrvatske kulturne udruge koje su aplicirale s projektima na natječaj Hrvatskog nacionalnog vijeća za dodjelu sredstava u području kulture, dobile su sredstva, u traženom ili u manjem obujmu. Svečano potpisivanje ugovora obavljeno je 17. lipnja 2011. godine, u prostorijama HNV-a, uz nazočnost predstavnika udruga iz Subotice. Prilikom odlučivanja o dodjeli sredstava, Hrvatsko nacionalno vijeće nastojalo je prije svega da sve udruge dobiju novac, ali iz toga slijedi da nisu svi mogli dobiti koliko su tražili.

Trideset i četiri udruge prijavilo je 58 projekata, od kojih je za dobivanje sredstava odabran 41. Iz Subotice je sredstva s natječaja dobilo 14 udruga, a ukupan iznos na natječaju izdvojen za prvi dio godine je milijun dinara. Novac koji su putem ovoga natječaja dobile kulturne udruge pomoći će im tek u jednom dijelu njihovih planova, ali je iskazana briga Vijeća prema njima, ističe predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić.

«Ovo je oblik naše potpore udrugama i želimo pokazati da svrha ovoga Vijeća nije postojanje samo zbog sebe i ono ne troši novac samo za sastanke i za funkcioniranje ureda, već upravo da izravno pomaže rad udruga. Vodili smo računa o više kriterija, a jedan od njih je i je li udruga ove godine već dobila sredstva na nekom od natječaja, republičkom, pokrajinskom ili općinskom. Nismo željeli da neka udruga dobije novac po više osnova, nego da svima pružimo podjednake mogućnosti.»

Udruge su putem projekata ukupno tražile oko osam milijuna dinara i razumljivo je da nisu svi projekti mogli biti odobreni u traženim svotama, ali će zato u drugom polugodištu biti raspisan još jedan natječaj s istom svotom od milijun dinara, a možda i većom, u ovisnosti o tomu hoće li preostati nešto slobodnih novčanih sredstava, što prije svega ovisi o ishodu sudskog postupka s bivšim dužnosnikom HNV-a, Lazom Vojnićem Hajdukom, rekao je dr. Bačić.

hnv-potpisivanje ugovora2011-1Prvi je put da su gotovo sve udruge dobile određena sredstva na natječaju HNV-a od njegova osnutka, a svoje zadovoljstvo novim odnosom Vijeća prema udrugama istaknuo je član Upravnog odbora Festivala bunjevački pisama Vojislav Temunović.

«U svakom slučaju, čim nešto dobijemo na bilo kojem natječaju, moramo biti zadovoljni. Predsjednik HNV-a je lijepo rekao - koliko je novaca, toliko je i podijeljeno. Netko će biti više, a netko manje zadovoljan, ali to će biti jedna kockica u slaganju svih naših projekata, kako bismo ih lakše realizirali. To je samo za dio troškovnika, ali će pomoći da se jedan segment naše organizacije popuni.»

Vojo Temunović pohvalio je trud HNV-a kada su ih obavijestili o raspisanim natječajima raznih instanci i smatra to veoma bitnim olakšanjem za rad svih udruga.

Odobrena sredstva će tijekom sljedećeg tjedna biti prebačena na račune udruga.

Tekst i fotografije: Siniša Jurić