Najveća književno-jezična manifestacija ovdašnjih Hrvata Dani hrvatske knjige i riječi – Dani Balinta Vujkova održana je od 19. do 22. listopada 2022. godine, s različitim programima u Subotici, ali i u Monoštoru, gdje je prvoga dana održan dio programa Narodna književnost u školi te Književni salon.
Središnja tema Dana bila je storytelling (pričanje priča ili pripovijedanje), drevna aktivnost i umijeće koje doživljava renesansu u brojnim aspektima naše svakodnevice (reklamna industrija, kultura, obrazovanje, mediji…). Kao takva, odlično se uklopila u koncept ove manifestacije koja radi i na popularizaciji usmenog narodnog blaga što ga je Balint Vujkov (1912. – 1987.) sakupio. Osim na stručnom skupu knjižničara, storytelling bio je okosnica programa namijenjenih vrtićkoj djeci te učenicima osnovnih i srednjih škola.
Nagrada za životno djelo
Središnji događaj Dana je Multimedijalna večer na kojoj se uz, svečani program, dodjeljuju nagrade vezane uz knjigu i književnost ovdašnjih Hrvata. Organizacijski odbor 21. Dana nagradu za životno djelo na području književnosti za 2022. odlučio je dodijeliti Ruži Silađev iz Sonte, spisateljici koja osim zavičajne tematike čuva i svoju sonćansku ikavicu. „Proza Ruže Silađev ušla je trajno u hrvatsku narodnu baštinu kao zapis vremena prošlog i izvornog sonćanskog jezika“, ističe se u obrazloženju nagrade.
Silađev piše kratku prozu, pjesme, pripovijetke za djecu, dramske tekstove, novinske tekstove o starim fotografijama i običajima. Objavljene su joj do sada tri knjige: Divani iz Sonte (u dva izdanja), Šokica pripovida te Sonta u sjećanjima šokačkim. Prozu i poeziju objavljuje u časopisima, kako u Vojvodini tako i u Hrvatskoj, BiH, pa i na blogu Hrvatski glas iz Berlina. Priče za djecu i pjesme zastupljene su joj u panoramama i antologijama ovdašnjih Hrvata. Na natječaju Novosadske novinarske škole 2016. i 2018. njezine dvije priče za djecu su odabrane uz ostalih sedam (pisane na jezicima nacionalnih manjina), objavljene i prevedene na pet jezika i snimljene na audio CD-u za slijepu djecu. KD Ivan Antunović dodijelilo joj je istoimenu nagradu 2020. godine.
Primajući nagradu, Ruža Silađev zahvalila se svima koji su je podupirali da piše te objavljivali njezina djela. „Ovo je vrlo značajna nagrada, a svaka nagrada kazuje da ste na pravom putu. Meni je jako važno i radujem se tomu da se prepoznaje moj rad, a još više što se prepoznaje taj naš šokački govor i da je on u knjigama zabilježen“, rekla je Silađev u izjavi za medije.
Nagrada Emerik Pavić
Nagrada Emerik Pavić za najbolju knjigu u 2021. godini pripala je knjizi sabranih pjesama Vojislava Sekelja Više, više od riječi čiji je priređivač Mirko Kopunović. Knjiga je objavljena u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a urednica je Katarina Čeliković koja je izradila i bibliografiju. Nagrada je uručena Kopunoviću i kćerima Vojislava Sekelja. „Sekelj je jedno od najvećih imena u poeziji vojvođanskih Hrvata. Dobitnik je više nagrada, među kojima i nagrade za životno djelo na području književnosti Balint Vujkov Dida. Kao takav zaslužio je da mu se stvaralaštvo sagleda, tj. iščita u formatu sabranoga djela. Ovdje je tako sabrano i po ciklusima razvrstano oko 400 njegovih pjesama iz sviju njegovih knjiga te periodike“, navodi se u obrazloženju nagrade.
Nagrada Tomo Vereš
Trijenalna nagrada (razdoblje 2019.-2021.) za najbolju knjigu na području znanosti i publicistike Tomo Vereš dodijeljena je Olgi Šram za monografiju Cilika Dulić Kasiba (nakladnik ZKVH). „Autorica je uspjela vrlo sadržajno i precizno prikazati slikarski put i značajke njenog slikarstva istodobno čineći značajan doprinos u razumijevanju jednoga vremena. U tom smislu knjiga je vrijedan doprinos ne samo povijesti likovne umjetnosti nego i povijesti bačkih Hrvata. Vrijednost monografije, uz cjelovito kritičko sagledavanje i vrjednovanje slikaričinog opusa, sadržana je i u opremljenosti knjige i u njenoj vizualno-grafičkoj prezentaciji“, navodi se, među ostalim, u obrazloženju žirija.
Autorica knjige Olga Šram nije mogla nazočiti uručenju, ali je poslala dopis u kojem se, među ostalim, navodi: „Vijest o dodjeli nagrade ovoj monografiji oživjela je sve pohranjeno. Sve ono što je prethodilo njenom nastanku – razgovore, istraživanja, otkrivanja zagubljenih djela, snimanja, susrete i radost ostvarenog. Radost i zadovoljstvo autorice kojoj je posvećena, ali i našu sjetu što nismo ovom poslu mogli prionuti ranije (…) Neizmjerno mi je drago da se prepoznala vrijednost ovog djela posvećenog životu i stvaralaštvu Cilike Dulić Kasiba i moj skroman doprinos tome“.
Ljudi i priče
Dvodnevni znanstveno-stručni skup ove je godine okupio knjižničare, a tema je bila Storytelling za djecu i odrasle – ljudi i priče. Na skupu je sudjelovalo 65 knjižničara iz Srbije i Hrvatske, a online ga je pratilo još oko 120 sudionika iz regije. Knjižničari su se bavili pitanjima što je i koje su specifičnosti usmenog pripovijedanja (storytellinga) te koliko se razlikuje pripovijedanje djeci i odraslima, gube li se neminovno vrijednosti pripovijedanja uživo prelaskom u virtualno okruženje te posebice kako tradicijsko pripovijedanje, koje je ukorijenjeno u mitu, bajci i usmenoj predaji, približiti djeci u vrijeme života na daljinu i ograničenih fizičkih susreta. Primjeri dobre prakse sadržavali su izlaganja i postere iz knjižnica s područja Hrvatske i Srbije.
Aktualna tema
Predsjednica Organizacijskog odbora Dana Katarina Čeliković navodi kako je storytelling važna tema koja nije samo za djecu nego i za odrasle. „Manifestacija počiva na djelu Balinta Vujkova, ali je istodobno i aktualna sa svojom temom storytellinga, odnosno pričanja priča. Storytelling je važna tema, prisutan je u svim sferama društvenog života“, kaže Čeliković.
Dio teme o storytellingu je i očuvanje nekadašnjih govora, budući da ih djeca i mladi sve slabije poznaju. „Bunjevačka ikavica više nije onaj isti govor kog je slušao Balint Vujkov. Ove godine objavljena je šesta knjiga Izabranih djela Balinta Vujkova, u pitanju su Basne i pripovijetke. Djeca i mladi danas ne mogu čuti Balintove kazivače, melodiju rečenice i njihove naglaske, ali kroz knjige i naše programe mogu upoznati leksičko blago koje je sačuvano“, kaže Čeliković.
Jedna od sudionica skupa bila je i Danica Leštek, knjižničarka u OŠ Donja Stubica i idejna začetnica festivala Dan bajki i priča u Hrvatskoj. „Bajke i legende pričale su se tisućama godina, a kako je došlo do izuma tiska i bilježenja, došlo je do propadanja te vještine. Međutim, od 1973. tehnika pripovijedanja postaje popularna u Americi, da bi onda i u Europi, pa i kod nas u regiji, zaživjeli pripovjedački festivali. Pripovijedanje ima i edukacijsku dimenziju, preko priča djeca će najbolje naučiti određene stvari. Više aktivnih stanica se pokreće u mozgu dok slušamo priču nego neko znanstveno ili stručno predavanje“, kaže Leštek, dodajući kako je impresionirana djelom Balinta Vujkova, odnosno količinom narodnog blaga koje je sakupio.
Knjiška produkcija
Na Danima je predstavljena i knjiška produkcija ovdašnjih Hrvata u proteklih godinu dana, o kojoj je govorila profesorica književnosti Nevena Mlinko. Kako je navela, u proteklom razdoblju tiskano je 38 monografskih publikacija i 14 naslova periodike. U pitanju je osam naslova manje nego lane, a najveći dio naslova – 19 je iz književnosti, 8 iz umjetnosti, 7 iz područja povijesti, demografije i etnologije, te 4 iz područja publicistike. Na sceni nema novih nakladnika, a knjige su najvećim dijelom izuzetno kvalitetno opremljene i uređene.
Kako ističe, prvi dojam o knjiškoj produkciji je da autori i nakladnici prate povijesne amplitude zastajući na postajama značajnih i velikih jubileja čijim se obilježavanjima odaje počast i zahvala ljudima i djelima, te njeguje kultura sjećanja i razvija valorizacija naslijeđa. Dodaje i da područjem književnosti dominira, nanovo, poetska riječ, a da je dobra praksa knjiške suradnje s Hrvatskom opredmećena u dvama izdanjima ZKVH-a. Kao primjedbu, navela je nedovoljnu promociju novih djela.
Književni salon
Kako je već navedeno, ovogodišnji Književni salon održan je u Monoštoru. Na Salonu je predstavljena knjiga pjesama Buđenja riči Željka Šeremešića, a bilo je riječi i o knjiškoj produkciji ovdašnjih Hrvata. „Pisanje pjesama je moja borba za našu šokačku rič koja nestaje, našu prošlost, život naših predaka, a da to na suvremen i razuman način kažem“, kazao je Šeremešić.
O knjizi je, uz autora, govorio književnik i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov. Knjigu je objavila NIU Hrvatska riječ, a o nakladničkoj produkciji te novinsko-izdavačke kuće govorila je Zlata Vasiljević.
Riječ i rič
Na manifestaciji su riječ i rič (govori) ovdašnjih Hrvata predstavljeni u različitim izričajima – u glazbi, govoru, poeziji. Tako su na Multimedijalnoj večeri nastupili: HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice sa svojim vokalnim solistima, Kraljice Bodroga iz Monoštora (koje su uveličale i Književni salon u Monoštoru), šokački pjesnik Željko Šeremešić te gosti iz Osijeka – Ženska pjevačka skupina Šokice i Tena Sesar Babić koji su predstavili fenomen bećarca iz istočne Hrvatske upisan na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine.
Program Dana hrvatske knjige i riječi namijenjen je različitim dobnim skupinama, među ostalim i srednjoškolcima. Tako je u svečanoj dvorani subotičke Gimnazije Svetozar Marković održan program Pričam ti priču gdje su učenici imali prilike čuti nekoliko hrvatskih narodnih bajki u izvedbi „tete pričalice“ Danice Leštek. U razgovoru s učenicima naglašen je značaj bajki i priča, budući da nas one poučavaju univerzalnim vrijednostima te potencijalno spremaju za životne izazove.
U povodu manifestacije tiskane su i dvije nove knjige – Basne i pripovijetke, šesta knjiga iz edicije Izabrana djela Balinta Vujkova te zbornik radova s prošlogodišnjeg znanstveno-stručnog skupa.
Tradicionalno, položeni su i vijenci na bistu Balinta Vujkova koja se nalazi u parku ispred Gradske kuće. Vijence su položili predstavnici hrvatske diplomacije, Grada Subotice te organizatora manifestacije (Hrvatske čitaonice Subotica, Gradske knjižnice Subotica, Zagrebačkog knjižničarskog društva, Hrvatskog nacionalnog vijeća i ZKVH-a).
Održavanje manifestacije podržali su Ministarstvo kulture Republike Srbije, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, resorna tajništva AP Vojvodine (za kulturu i za nacionalne zajednice), Grad Subotica i HNV.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P)
