Nakon Subotice, Budimpešte, Tavankuta i Zagreba nagrađivana knjiga Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije predstavljena je u utorak 6. studenog 2018. i u Slavonskom Brodu, u velikoj dvorani tamošnje Gradske knjižnice. Predstavljanje su organizirali sunakladnici knjige slavonsko-brodska Podružnica Hrvatskog instituta za povijest i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.
O knjizi su govorili predstojnik Podružnice dr. sc. Stanko Andrić, ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov, povjesničar dr. sc. Mario Bara i autor.
Stanko Andrić je, između ostalog, istaknuo kako je ova knjiga plod višegodišnjeg istraživanja te da je primarno historiografska, ali i multidisciplinarna, zato što se u njoj spoznaje povijesnih istraživanja kombiniraju s rezultatima drugih humanističkih disciplina (etnologija, jezikoslovlje, dijalektologija, književna povijest).
Mario Bara je istaknuo kako je knjiga važan doprinos, što za znanost što za same podunavske Hrvate, te da kao takva predstavlja snažno uporište Bunjevcima i Šokcima. Dodao je i da je knjiga prvenstveno namijenjena vojvođanskim Hrvatima, ali da može biti zanimljivo štivo i za sve druge zainteresirane.
Tomislav Žigmanov je naglasio kako je prošlost podunavskih Hrvata dugostoljetna i bogata, ali i visoko neistražena, uveliko zatomljena i još uvijek sporadično krivo interpretirana.
„Mi smo ovom knjigom dobili kritičnu sintezu mjesne povijesti hrvatske zajednice u srednjem dijelu ugarskoga Podunavlja“, kazao je on.
Autor knjige Robert Skenderović je istaknuo kako su vojvođanski Hrvati ne samo recipijenti, nego i aktivni sustvaratelji hrvatske kulture. U osvrtu na svoju knjigu istaknuo je kako je nastala i kao „rezultat institucionalnih napora u Slavoniji i u Vojvodini da se ojača naša znanstvena produkcija“. Podružnica u Slavonskom Brodu osnovana 1996. godine i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata osnovan 2008. godine predstavljali su institucionalnu podlogu koja je omogućila Skenderoviću istraživanja i realizaciju ove knjige.
„Vjerujem da sam u mojim istraživanjima uspio pokazati brojne kulturne i političke veze podunavskih Hrvata s Hrvatima iz Hrvatske i BiH koje su dosad bile nepoznate i da sam kroz te veze uspio potvrditi moju temeljnu tezu o pripadnosti podunavskih Hrvata hrvatskom nacionalnom korpusu“, zaključio je Skenderović.
Izvor: Hrvatska riječ (V. N.)
