U okviru znanstvenostručne prakse, studenti knjižničarstva s Odjela za kulturologiju osječkoga Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera boravili su prošloga ljeta u Subotici, u kojoj su radili na usustavljivanju građe knjižnice Franjevačkog samostana. Taj je posao podrazumijevao inventarizaciju, katalogizaciju, klasifikaciju i leksičku obradu većinom starije knjižne građe u samostanskoj knjižnici, a trajao je mjesec dana. Ove, 2016. godine taj se posao nastavlja, studenti iz Osijeka su ponovno tu četiri tjedna tijekom mjeseca srpnja, a ovoga puta sređuju građu novijeg datuma.
Međutim, ove se godine njihov rad odvija u okviru međunarodnog projekta financiranog sredstvima Europske unije. Riječ je o projektu Digitalizacija baštinskih knjižnih fondova: naša nužnost i obveza, koji je dobio sredstva na natječaju digitalne i javne humanistike europskog digitalizacijskog konzorcija DARIAH-EU. Riječ je o digitalizacijskoj istraživačkoj infrastrukturi u umjetnostima i humanistici unutar Konzorcija europske istraživačke infrastrukture (ERIC).
Prijavitelj i nositelj projekta je Katedra za knjižničarstvo Odjela za kulturologiju osječkoga Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, a partneri su još nekoliko institucija iz toga grada – Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Umjetnička akademija, Gradska i sveučilišna knjižnica i Muzej Slavonije. Međunarodni partneri na projektu su im Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH) i Franjevački samostan u Subotici.
„Projekt je podijeljen u dva segmenta“, kaže doc. dr. sc. Tihomir Živić, predsjednik Katedre za knjižničarstvo na Odjelu za kulturologiju osječkoga Sveučilišta, koji je u utorak boravio u Subotici. „U prvome segmentu naši će studenti sa svojim mentorima nastaviti rad na obradi baštinskoga knjižnog fonda Franjevačkog samostana u Subotici, te pripremiti građu pogodnu za digitalizaciju. U drugom segmentu dio te građe bit će digitaliziran najsuvremenijim tehnologijama. U okviru projekta, dio tih podataka bit će i diseminiran, odnosno prezentiran na međunarodnoj konferenciji, koja će biti održana u Osijeku u svibnju 2017. godine. Još jedna prilika za širenje svijesti o potrebi digitaliziranja kulturne baštine i njezina proučavanja u smislu kompletiranja metapodataka dobivenih digitalizacijom bit će na sastanku konzorcija DARIAH-EU u danskom gradu Aarhusu, europskoj kulturnoj prijestolnici 2017., na kojoj će projektni tim u studenome iduće godine prezentirati rezultate ovog projekta i možda iz te suradnje polučiti uspjeh i osnovu za neke druge buduće projekte ovog tipa“, dodaje Živić.
U samostanu je 19. srpnja održana radionica o specijalnom, dubinskom neinvazivnom digitaliziranju arhivske građe, koju je vodio Goran Vržina iz zagrebačkog poduzeća ACOS.
Blago otvoriti javnosti
„Sređivanja knjižnice i najavljena digitalizacija dijela građe je od velikog značenja za naš samostan, ali i za javnost. Mi imamo vrijedno kulturno blago koje trebamo učiniti dostupnim ljudima, da oni to vide, pročitaju, da im posluži. To je naša obveza“, kaže gvardijan Franjevačkog samostana Zdenko Gruber.
Digitalizacija baštinskog materijala od velikog je značaja za kulturu vojvođanskih Hrvata. U sklopu međunarodnog projekta bit će digitalizirana jedna knjiga iz fonda franjevačke knjižnice.
„Mi ćemo iskoristiti tu mogućnost za skeniranje oko tisuću stranica knjižne građe iz opusa Emerika Pavića, franjevca čiju 300. obljetnicu rođenja obilježavamo ove godine, a važnost se ogleda i u narodnom jeziku kojim su neke od njegovih knjiga pisane“, kaže Katarina Čeliković iz ZKVH-a. „Nadamo se da ulaskom u ovaj projekt širom otvaramo vrata za digitalizaciju ove vrste knjiga koje spadaju u hrvatsku raru, odnosno raritete od iznimne važnosti. Njih u franjevačkoj knjižnici imamo najmanje dvjestotinjak. Nadamo se da će nam vrijeme u ovom slučaju biti saveznik, da ćemo te knjige moći sačuvati od nepotrebnog listanja s obzirom i na to da je do njih i inače teško doći. No, napominjem da imamo i druge knjige od važnosti za Hrvate u Vojvodini, odnosno Srbiji, ali i drugu građu kao što su stara periodika, plakati, fotografije...“
ZKVH je sačinio radnu strategiju za digitalizaciju pisane baštine vojvođanskih Hrvata. Uskoro će ta ustanova kupiti uređaj za digitalizaciju za što su sredstva osigurana na natječaju Ministarstva kulture i informiranja Republike Srbije, a proces digitalizacije kreće od jeseni.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
