U ZKVH-u 18. svibnja 2024. godine u sklopu Noći muzeja otvorena je izložba Hrvatsko narodno kazalište u Subotici (1945. – 1951. – 1980.) kao doprinos inicijativi institucija hrvatske manjine za reosnutkom kazališnih praksi na hrvatskom jeziku u toj teatarskoj kući. Postav izložbe čine dokumenti, publikacije, fotografije i plakati iz arhive ZKVH-a, NIU Hrvatska riječ i zbirke kolekcionara Ljudevita Vujkovića Lamića. Prikazani su i sadržaji iz arhive dramskog pisca Matije Poljakovića koju su njegove kćeri darovale ZKVH-u. Autor izložbe je stručni suradnik u Zavodu Branimir Kopilović, a izložbu je otvorila Nevena Baštovanović, suradnica na izložbi i autorica elaborata pod nazivom (Ponovni) Osnutak Drame na hrvatskom jeziku u Narodnom kazalištu u Subotici.
U naslovu izložbe naznačene su tri godine: 1945. kao godina osnutka Hrvatskog narodnog kazališta u Subotici 1945., 1951. kao godina spajanja ove kazališne kuće s Mađarskim narodnim kazalištem u Subotici (Narodno pozorište – Népszínház) te 1980. kao godina kada su posljednji puta postavljeni komadi na mjesnom govoru subotičkih Hrvata, bunjevačkoj ikavici (posljedni je bio Divojke sa šora Đure Franciškovića).
Poslijeratni HNK bio je iznimno produktivan: u razdoblju od 1945. do 1947. godine realizirano je 13, 11 odnosno 15 premijera. Na sceni su se, među ostalim, mogli vidjeti predstave Matija Gubec Mirka Bogovića, Dundo Maroje Marina Držića, Crvenkapica Vladimira Nazora, Zlatarevo zlato Augusta Šenoe, Iz mraka Miroslava Feldmana, Dubravka Frana Gundulića, Prst pred nosom Jože Horvata te kolaž Od Gundulića do danas (8 od 39 komada). Najpoznatiji zavičajni dramatičar bio je Matija Poljaković kojemu je od 1950. do 1969. godine postavljeno čak 15 komada. Do 80-ih godina od hrvatskih autora s ovih prostora izvođeni su i komadi Tomislava Ketiga, Pavla Bačića, Antuna Karagića, Petka Vojnića Purčara, Ivice Jakočevića, Lajče Lendvaija, Đure Franciškovića. Također, na repertoaru su se našla djela poznatih hrvatskih autora Miroslava Krleže, Marije Jurić Zagorke, Ive Brešana ili Fadila Hadžića.
Inspiracija za dalje
‚‚Povijest, čiji je mali segment raskoši ovdje izložen, uči nas da smo dio kontinuuma i da naše današnje odluke imaju korijene u prošlim iskustvima i posljedice za buduće generacije. Ova izložba treba biti veliki poticaj, inspiracija i nadahnuće za rad, za težnje širokih razmjera. Naime, prekid postojanja kulturne institucije Hrvatskog narodnog kazališta u Subotici čije posljedice osjećamo i zbog kojih već godinama trpimo, utječe na kvalitetu života našega naroda i očuvanje našega identiteta, ali i na kvalitetu kulturnog života cjelokupne zajednice grada", rekla je Baštovanović.
Kao povode za priređivanje ove izložbe ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković navela je dva razloga: skoro otvorenje nove zgrade Narodnog kazališta te neodgovaranje vlasti na inicijativu o obnovi Drame na hrvatskom jeziku koja je pokrenuta prije godinu dana.
Otvorenju izložbe prisustvovao je i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov koji je naveo da i hrvatska manjina, poput mađarske, slovačke, rumunjske ili rusinske, treba profesionalizirati svoje kazališne prakse.
‚‚Sve nacionalne zajednice imaju pravo na jednaku manjinsku institucionalnu infrastrukturu, što pretpostavlja i područje kulture. Bez profesionalnog kazališta, koje imaju sve brojnije zajednice u Vojvodini, nema suvremenih kulturnih praksi. I Hrvati ga trebaju imati", naveo je Žigmanov dodajući kako inicijativa hrvatskih institucija vezana za kazalište, u kontekstu ostvarivanja jednakosti, ima podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P./ I. B.)
